U raspravi o Bitcoinu postoje dva narativa. Prvi je romantičan. Genijalni um ili mali tim cypherpunkera spojio je javno znanje kriptografije u elegantan sistem koji je narodima dao prvi suvereni digitalni novac. Drugi je suroviji. Sistem moći je pustio tehnologiju “u divljinu” kao kontrolirani eksperiment, jer je korisna u prelazu ka novom poretku – i zato nije bila zabranjena dok je bila mala i ranjiva. Ako uzmemo hladnu povijest, presedane i način na koji je svijet moći do sada rješavao valute i zlato, drugi narativ ne zvuči nimalo nevjerojatno.
Presedani: kad država hoće, država uradi
Američka država je već pokazala da zna i smije da prekraja monetarna pravila. Executive Order 6102 iz 1933. natjerao je građane da predaju privatno zlato bankama pod prijetnjom kazni i zatvora. Godine 1971. ukinut je zlatni standard, dolar je ostao bez konvertibilnosti u zlato i svijet je to progutao. U digitalnoj eri, svaki rani pokušaj privatnog e-novca koji je imao centralnu točku gašen je ili ugušen. Pioniri poput e-golda i Liberty Reserve završili su pod optužnicama i zabranama, a DigiCash je poslovno nestao. Ako je država mogla sve to, mogla je i Bitcoin – da je htjela. Nije htjela. To je polazna činjenica koja otvara težu hipotezu. Sistem je procijenio da mu Bitcoin, u datoj formi, ne šteti onoliko koliko mu koristi.
Tehnički DNK koji hrane obje teorije
Bitcoin je spoj javno poznatih komponenti. Hashcash-a i dokaz-rada, Merkleovih stabala, P2P mreže, vremenskog žigosanja, teorije igara oko ograničene ponude i halvinga. Hash funkcija u srcu Bitcoina, SHA-256, dolazi iz NIST-a, a dizajnirala ju je NSA; to nije dokaz “tko je napravio Bitcoin”, ali jeste realan podatak u mozaiku. S druge strane, upravo je otvorenost koda i javni ledger ono što državi daje iznenađujuću prednost. Sve transakcije su trajno vidljive. Ako si institucija sa sredstvima za analitiku, dobijaš povijesnu priliku da gledaš globalne tokove kapitala u realnom vremenu, bez sudskog naloga za svaku pojedinačnu transakciju. To je paradoks. Ono što je korisnicima dalo slobodu bez dozvole, istovremeno je stvorilo najveću bazu podataka o financijskim tokovima ikad.
Zašto nije zabranjen kad je mogao biti
Ako posmatraš ponašanje države kroz prizmu interesa, pojavljuju se četiri razloga. Prvi je laboratorija: open-source protokol u “živom” okruženju besplatno testira otpornost, skaliranje, attack-surface i društvenu dinamiku. Drugi je transparentnost: za razliku od privatnih cash-sistema, Bitcoin je javni ledger; za obavještajne službe to je rudnik podataka. Treći je ventili i rampe: čak i najtvrđi protokol mora u fiat svijet preko mjenjačnica, banaka i processora – a tu stoje KYC/AML, licence i prekidači. Četvrti je narativ: kako je rastao institucionalni interes, Bitcoin je od “pobune” pretvoren u “digitalno zlato”, portfeljsku klasu pod ETF-ovima; time je uklonjen revolucionarni naboj i uveden u postojeću arhitekturu kapitala.
Ako je Bitcoin kontrolirani eksperiment – koja je logika krajnjeg cilja
Logika je transiciona. Sistem koji je izgradio fiat i globalni dug treba put ka digitalnom novcu sutrašnjice. Treba i vrijeme da društvo normalizuje kriptografske novčanike, seed fraze, ireverzibilne transakcije. Bitcoin je odigrao ulogu šok-apsorbera i učitelja: pokazao je da je moguće imati globalni, bezdozvolni protokol koji živi bez centralne banke. Dok se ljudi navikavaju, centralne banke razvijaju vlastite projekte i standarde poruka (ISO 20022) koji sjedaju na financijsku infrastrukturu. U završnici, Bitcoin može ostati kao “slobodni ventil” i rezervna imovina, dok stvarna svakodnevna plaćanja prolaze kroz CBDC i dozvolne mreže, gdje su pravila i granularna kontrola u rukama države. To nije nužno “uništenje” Bitcoina, ali jeste pripitomljavanje: asset, ne valuta; ventil, ne osovina.
Argumenti koji idu u prilog tezi “nije slučajno preživio”
Preživio je iako je narušavao status quo. Nije ga dotukla koordinirana zabrana u ranim godinama, mada su to tehnički i pravno mogli uraditi. Temelji protokola sadrže komponente porijeklom iz državnog ekosistema; diseminaciju je pokrenuo anonimni entitet koji je nestao kad je trebalo da nestane; regulatorna strategija se fokusirala na rampe, ne na protokol; kako je rastao, uključen je Wall Street uz retoriku zaštite investitora. To sve skupa ne dokazuje porijeklo, ali potvrđuje da je opstanak bio u skladu s interesima moći.
Šta ostaje od “slobode” ako je sve gore točno
Ostaje najvažnije: protokol radi bez dozvole. Nitko ti ne može promijeniti pravila u tvojoj lokalnoj kopiji; nitko ne može poništiti validan blok retroaktivno bez realnih troškova; nitko ti ne može oduzeti ključeve koje nisi predao. Upravo ta svojstva su razlog zašto je Bitcoin postao sistemski faktor čak i ako je u nečijem scenariju zamišljen kao tranzicioni alat. Čim milionima pojedinaca daš alat za samoskrbništvo izvan bankarskog radnog vremena, promijenio si povijest. Moć može upravljati narativom, rampama i porezima, može prisvajati najveće tokove preko institucionalnih proizvoda – ali ne može izbrisati činjenicu da globalna, neautorizirana mreža postoji i da se ne oslanja na centralni prekidač.
Gdje se lom zaista dešava
Ne dešava se u porijeklu, već u upotrebi. Ako se Bitcoin masovno prihvati samo kao financijski instrument na skrbničkim računima, onda je pripitomljen i integriran u poredak. Ako se inzistira na samoskrbništvu, otvorenom softveru, slobodnim klijentima i obrazovanju, onda njegova prvobitna suština preživljava usprkos svemu. Zato rasprava “da li je projekt države” jeste važna za razumijevanje moći, ali je manje važna od pitanja kako ga ljudi koriste danas. Sistem moći je već pokazao da može mijenjati pravila; ljudi jedino mogu uzvratiti tako što će savladati pravila koja se ne mogu lako promijeniti – matematiku, ključeve i protokole.
Iskren zaključak
Kontrolirani eksperiment. Moja teza stoji: da je država htjela, mogla je da ga zabrani u ranoj fazi – nije. To je najjači indicij da mu je dozvoljeno da živi jer je bio koristan. Istovremeno, činjenica da i dalje postoji globalni, bezdozvolni protokol koji pojedincu daje moć izvan radnog vremena banke i izvan granica zemlje – to je revolucionarno, bez obzira na porijeklo. Dvije istine mogu biti taočne u isto vrijeme: Bitcoin je mogao biti pušten kao kontrolirani eksperiment, a opet je ljudima dao oruđe koje nijedna vlada ranije nije dopustila. Ishod zavisi od toga da li će se njegovoj upotrebi oduzeti zubi kroz skrbništvo i regulirane rampe, ili će ga korisnici zadržati kao ono što jeste – mrežu koja računa, a ne pita.
👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!
Vas Petar Miljić – Finansije za narod
Ne zaboravite: budućnost se ne gradi kad svi već znaju za nju – već onda kad je vide samo rijetki.
🔥 Budućnost pripada onima koji misle dugoročno. 🔥
Jedno je sigurno – budućnost kripta neće biti dosadna!
Više edukativnih članaka možete pronaći na našoj web stranici kanalu kriptoentuzijasti.io i diskord platformi discord.gg/kriptoentuzijasti
#Crypto #Bitcoin #BullRun2025
💬 Discord zajednica: discord.gg/kriptoentuzijasti
🐦 X (bivši Twitter): @k_entuzijasti
📌 Preporučeno za čitanje: Bitcoin pada zbog loših podataka o zaposlenosti
Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io! 🚀 Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite ih na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje. Zajedno gradimo svijet kripta! 💪🔗 #Kriptoentuzijasti #Dijeliznanje crypto #Kriptoedukacija #EtherX #društevenamreža #Crypto # binance istraga
