Psihologija Ponzija – Zašto ljudi ulažu u besmislene kripto projekte

Psihologija Ponzija – Zašto ljudi ulažu u besmislene kripto projekte?

Psihologija ponzija. U svijetu kriptovaluta gdje se sve događa brzo, a odluke često donose pod emocionalnim pritiskom, nije iznenađujuće što se milijarde dolara slijevaju u projekte bez stvarne korisnosti, prihoda ili dugoročne vizije. Na prvi pogled, čini se da investitori jednostavno “ne znaju bolje” – no istina je daleko kompleksnija. Iza tog ponašanja krije se sofisticirani psihološki obrazac koji ne samo da potiče ulazak u rizične projekte, već i podržava njihovo održavanje – unatoč tome što svi intuitivno osjećaju da nešto “ne štima”.

Investitor ispred monitora okružen FOMO porukama i Ponzi simbolikom u pozadini. psihologija ponzija
Investitor ispred monitora okružen FOMO porukama i Ponzi simbolikom u pozadini. Psihologija ponzija

Psihologija ponzija. Ovaj članak ulazi duboko u psihološke mehanizme koji stoje iza “soft Ponzi” dinamike u kriptu – bez klasične prijevare, ali s istim posljedicama. Jer u svijetu gdje emocija vlada nad razumom, logika tržišta često postaje talac kolektivne iluzije.

Kriptovalute kao savršeno emocionalno tržište

Tržišta su oduvijek bila vođena emocijama, no kripto je specifičan – jer u njemu dominira detaljno neobrazovana publika s pristupom visoko rizičnoj imovini. Za razliku od tradicionalnih tržišta koja imaju regulatorne barijere, u kriptu su potrebni samo mobitel, internet i emocionalni okidač da se netko “ukrca” u projekt koji je marketinški ispoliran, ali bez stvarne vrijednosti.

Osnovna psihološka pitanja koja ovdje postavljamo nisu:
“Je li ovo prijevara?”, već:
“Zašto ljudi kolektivno sudjeluju u nečemu što podsjeća na Ponzi?”

FOMO: Strah od propuštanja kao glavni motor

Prvi i najjači okidač je FOMO (Fear of Missing Out). U kripto svijetu to nije samo osjećaj – to je pokretačka sila.

Kada token s minimalnom funkcionalnošću poraste 50x u tjedan dana, tisuće investitora doživljava emocionalni potres: “Mogao sam i ja… sljedeći put neću propustiti!” Ova misaona spirala stvara ne racionalnu odluku, nego refleksivni impuls – kupiti sada, razmisliti kasnije.

Marketing timovi znaju točno kako pokrenuti ovaj efekt:

  • “Ne želiš biti zadnji!”
  • “Ovo je novi SHIB!”
  • “Velike ribe ulaze upravo sada!”

FOMO ne djeluje samo na pohlepu – on djeluje na identitet: ljudi ne žele osjećaj da nisu dio nečega velikog.

Tribalizam: Zajednica zamjenjuje analizu

Jednom kad osoba uloži u token, uključuje se mehanizam tribalizma. Kripto zajednice često funkcioniraju poput plemena – unutra vlada odanost, a vanjski skepticizam se doživljava kao napad.

Ovo nije slučajno. Većina “komjuniti” projekata koristi grupnu dinamiku kako bi ojačala emocionalnu povezanost članova. To stvara:

  • Lažan osjećaj sigurnosti (“Svi smo zajedno u ovome”),
  • Otpor prema izlasku (“Ne želim izdati tim”),
  • Neprijateljstvo prema kritici (“FUDer!”, “Bojiš se jer nisi unutra”).

Kroz memove, Discord “raidove”, Twitter kampanje i konstantno ponavljanje narativa (“We will make it!”), sudionici se pretvaraju u neplaćene promotore vlastite investicije.

Kognitivna disonanca: Opravdavanje loših odluka

Kad projekt počne padati, um ne traži istinu – on traži racionalizaciju. Ovo je jezgra kognitivne disonance: nesklad između uvjerenja (“Uložio sam jer je ovo dobar projekt”) i stvarnosti (“Vrijednost mu pada”).

Kako bi izbjegli psihološku bol, investitori razvijaju obrambene mehanizme:

  • “To je samo shakeout.”
  • “Whale manipulira.”
  • “Prava vrijednost tek dolazi.”

Što više gube – to više vjeruju, jer bi priznanje greške značilo priznati vlastitu slabost ili naivnost. Ta obrana dodatno učvršćuje njihovu ulogu u ponzifikaciji projekta.

Idolizacija lidera i “pseudo-Mesija” fenomen

Mnogi kripto projekti imaju karizmatične vođe ili timove koji su vješti u komunikaciji, ali često bez stvarnih rezultata. U tim uvjetima nastaje idolizacija – vođa postaje simbol nade, vizionar, “next Satoshi”.

Ovi lideri koriste nejasne tehničke pojmove, roadmapove bez roka, i tweetove koji stvaraju mit umjesto transparentnosti. Ljudi projiciraju vlastitu potrebu za smislom na tu osobu, pretvarajući je u emotivni oslonac, a ne analitički objekt.

To stvara efekt:

  • “Ako je on unutra, mora biti dobro.”
  • “On zna nešto što mi ne znamo.”
  • “On je izgradio zajednicu – zaslužuje naše povjerenje.”

Kad vođa padne – često pada i projekt.

Kripto kao društveni eksperiment identiteta

U svijetu gdje se svaki korisnik može stvoriti anoniman alias, NFT profilnu sliku i “shillati” tokene bez posljedica – kripto postaje eksperiment u stvaranju identiteta. Ljudi ne samo da ulažu novac, već i dijelove sebe:

  • Pridružuju se DAO-ovima,
  • Izrađuju meme-ove,
  • Uključuju se u marketing i organizaciju eventova.

U tom trenutku nisu više samo investitori – oni postaju dio sustava. A sustav ih nagrađuje validacijom, lajkovima, retweetovima – što jače promoviraju, to više osjećaju da imaju smisao. To je društveni kapital.

Case study: “Meme tokeni” kao psihološke bombe

Meme tokeni poput DOGE, SHIBA, PEPE i sličnih nisu stvoreni zbog fundamentalne potrebe – već kao ogledalo tržišne psihologije.

Što im fali:

  • Proizvod,
  • Model prihoda,
  • Razvojni roadmap.

Što imaju:

  • Jaku zajednicu,
  • Viralnost,
  • Kult ličnosti.

Uspjeh jednog tokena stvara val replika, jer svaki investitor misli da zna što će tržište voljeti iduće. I tu se ne radi o razumu – već o nadi da će ovaj put on biti među onima koji su ušli prvi.

Psihološki ciklus investitora: Od euforije do poricanja

Svaki ciklus ima faze:

  1. Entuzijazam – “Ovo će promijeniti sve.”
  2. Euforija – “Nikad neće prestati rasti.”
  3. Negacija – “Samo kratka korekcija.”
  4. Strah – “Da li da izađem sad?”
  5. Depresija – “Izgubio sam sve.”
  6. Prihvaćanje i nada – “Naučio sam, sljedeći put ću znati.”

Problem je što se mnogi nikad ne maknu iz treće faze.

Zaključak: Token nije vrijednost – vrijednost je u rješenju

Ljudi ne ulažu samo u tokene – oni ulažu u priče, identitet i emocije koje ti tokeni predstavljaju. Kada nema proizvoda, koristi ili stvarne vrijednosti, sve se svodi na kolektivnu vjeru.

Upravo tu leži psihološka osnova Ponzija u kriptu – ne u laži vođe, već u potrebi mase da vjeruje u nešto veće. I dokle god postoji nada, postoji i tržište za projekte bez vrijednosti. Psihologija ponzija.

U svijetu kriptovaluta gdje je buka veća od znanja, edukacija je tvoj najvažniji alat.
Ne gradi mišljenje o tržištu na osnovu memova, FOMO objava i lažnih obećanja o “pasivnoj zaradi” – nego na znanju, iskustvu i razumijevanju kako stvari zaista funkcioniraju.

🌐 kriptoentuzijasti.io

💬 Discord zajednica: discord.gg/kriptoentuzijasti

🐦 X (bivši Twitter): @k_entuzijasti

📌 Preporučeno za čitanje: Bitcoin na kredit? – Ovo su šanse i rizici Token burn, buyback i deflacijski modeli – Marketing trik ili prava korist?

Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io! 🚀 Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite ih na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje. Zajedno gradimo svijet kripta! 💪🔗 #Kriptoentuzijasti #Dijeliznanje crypto #Kriptoedukacija #EtherX #društevenamreža #Crypto # binance istraga

One thought on “Psihologija Ponzija – Zašto ljudi ulažu u besmislene kripto projekte?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

0
    0
    Your Cart
    Your cart is emptyReturn to Shop
    Share via
    Copy link