Epoha balona, ratova i monetarnih iluzija između 1637. i 1837. godine
Put kroz dva vijeka ekonomskih zabluda i lekcija koje svijet još nije naučio
Između 1637. i 1837. godine zabilježeno je više velikih ekonomskih kriza i padova tržišta, iako tadašnje financijsko tržište nije bilo razvijeno kao današnje. Ipak, niz spekulativnih balona, ratova i monetarnih eksperimenata izazvao je ozbiljne potrese širom Europe i Amerike, ostavljajući dubok trag na društvo, ekonomiju i način na koji razumijemo pojam “vrijednosti”.
Sve je počelo sa Tulipanskom manijom (1634–1637) – prvom zabilježenom spekulativnom euforijom u povijesti. Nizozemski trgovci i obični građani prodavali su imanja, kuće i naslijeđa da bi kupili lukovice rijetkih tulipana, čija je cijena u vrhuncu bila jednaka vrijednosti luksuzne kuće u Amsterdamu. Kada se tržište urušilo početkom 1637. godine, mnogi su izgubili sve. To je bio prvi veliki dokaz da ljudska pohlepa i iracionalni optimizam mogu stvoriti financijski kaos čak i bez modernih banaka.
Nešto više od vijeka kasnije, svijet je ponovo zadrhtao
Početkom 18. vijeka pojavljuju se dvije najveće financijske katastrofe tog doba: Mississippi Bubble u Francuskoj (1719–1720) i South Sea Bubble u Engleskoj (1720). Obje su nastale iz istog izvora – iluzije o beskonačnom profitu. Francuski avanturista John Law uvjerio je državu da novac može nastajati iz povjerenja, ne iz zlata. Kada su se dionice njegove kompanije srušile, francuska ekonomija je kolapsirala, a povjerenje u papirni novac nestalo na desetljeća. U Engleskoj je South Sea Company obećavala bogatstvo kroz trgovinu s Južnom Amerikom, ali kad se otkrilo da ne postoje stvarne dobiti, dionice su pale s 1000 funti na manje od 100. Balon je pukao – a iza njega je ostala generacija osiromašenih ulagača i korumpiranih političara.
Sredinom 18. vijeka svijet je doživio novi šok – krah iz 1763. godine, koji je počeo u Amsterdamu. Bankarska kuća De Neufville nije mogla izdržati pritisak likvidnosti nakon Sedmogodišnjeg rata (1756–1763). Kriza se proširila Europom, izazvavši pad kreditnog sistema i povlačenje kapitala, što je u to vrijeme bilo ravno globalnom zastoju financija.
Krajem vijeka dolazi Panika 1772–1773. – jedan od prvih pravih financijskih lomova u Londonu. Nakon propasti banke Neal, James, Fordyce & Down, lančana reakcija zatvorila je desetine manjih banaka širom Britanije i Evrope. To je bio trenutak kad je svijet prvi put osjetio kako pad povjerenja u financijski sistem može izazvati masovnu paniku – efekt koji danas zovemo “kriza povjerenja”.
Na drugoj strani atlantika
Na drugoj strani Atlantika, mlade Sjedinjene Države suočile su se s vlastitim iskušenjem. 1792. godine, na tek formiranom Wall Streetu, izbila je prva financijska kriza u američkoj povijesti – rezultat špekulacija s državnim obveznicama i korupcije među prvim brokerima. Ministar financija Alexander Hamilton morao je osobno intervenirati kako bi stabilizirao tržište – i time je postavio temelje američke centralne intervencije u krize.
Samo nekoliko godina kasnije, 1796–1797. donose novi slom u Velikoj Britaniji, gdje su ratovi s Napoleonom iscrpili zlatne rezerve. Bank of England bila je prisiljena suspendirati isplatu zlata, što je privremeno ukinulo zlatni standard. Bio je to početak modernog monetarnog eksperimenta – štampanja novca bez pokrića – koji će obilježiti naredna stoljeća.
Spirala pohlepe i propasti
Početkom 19. vijeka, svijet se ponovo našao u spirali pohlepe i propasti. Panika 1819. godine pogodila je Sjedinjene Države – prvu pravu ekonomsku depresiju u toj zemlji. Cijene poljoprivrednih proizvoda i zemljišta srušile su se, banke su zatvarane, a tisuće farmi zaplijenjene. Samo nekoliko godina kasnije, Panika 1825. u Londonu postala je prva globalna financijska kriza. Britanski investitori ulagali su u nove, “nezavisne republike” u Južnoj Americi, vjerujući da će se obogatiti na oslobođenim kolonijama. Kada su se pokazale kao lažne investicije, tržište se urušilo. Više od 70 britanskih banaka propalo je, a cijene dionica pale su i do 80%.
Sve te krize kulminirale su 1837. godine u novoj velikoj panici u Sjedinjenim Državama. Bilo je to doba kada se financijski svijet tek formirao, ali obrasci su već bili tu – ekspanzija, euforija, pohlepa, krah. Ciklus koji je postao zakonitost tržišta.
Ono što povezuje sve te epizode između Tulipanske manije (1637) i Panike 1837 je jedno – iluzija o vječitom rastu. Svaka generacija vjerovala je da je pametnija od prethodne, da razumije tržište bolje, da ovaj put “nije isto”.
A svaka je završila isto – u prašini balona koji je pukao.
Možda je to najveća lekcija iz tog perioda: tehnologija se mijenja, banke evoluiraju, valute nestaju i ponovo se rađaju – ali ljudska priroda ostaje ista.
Zato povijest tržišta od 1637. do 1837. nije samo priča o ekonomiji, već o nama samima – o našoj slabosti, ambiciji i ponovljenim greškama koje nas, svakih sto godina, vraćaju na početak.
Novija epoha između 1837 i 2026/26 godine
Ako tržište posmatraš dovoljno dugo, vidiš da se povijest ne ponavlja identično, ali se rimuje u prepoznatljivim obrascima. Elliottova teorija valova objašnjava te obrasce kroz fraktalni jezik matematike, gdje se cijeli trendovi sastoje od pet valova u smjeru većeg trenda i tri vala korekcije protiv njega. Ti valovi nisu proizvoljni, već u velikoj mjeri poštuju odnose Fibonačijeve sekvence: 0.236, 0.382, 0.5, 0.618, 1.0, 1.618, 2.618 i njihove derivate. Priložena slika upravo to prikazuje na višedecenijskom, čak stoljetnom horizontu – od ranih 1800-ih do danas i projekcije nekoliko narednih ciklusa.
Kako čitati sliku, fraktal kroz vijek
Na lijevoj strani vidi se formiranje prvog velikog impulsa koji kulminira oko 1837. To je vrh vala koji pripada višem stupnju trenda. Slijedi korektivni pad do 1842, tipičan za val dva višeg stupnja: dubok, iscrpljujući i vremenski rastegnut. Upravo tu često srećeš Fibonačijeve povratke od 50% do 61.8% cijelog prethodnog uspona, što je klasična “val-dva” karakteristika.
Nakon dna 1842 slijedi ogroman sekularni uspon koji kulminira slavnim, ali tragičnim padom 1929. U terminologiji Elliotta, to je vjerojatno val tri većeg stupnja, poznat po najvećem zamahu, ubrzanju i rastućem učestvovanju mase. Odatle srljamo u val četiri do 1932, brz i oštar slom, koji po pravilu alternacije kontrastira prethodnom valu dva: ako je val dva bio “spor i dubok”, val četiri biva “brz i nasilan”.
Od 1932 do našeg vremena slika crta posljednji veliki impulsni uspon – val pet. On se sastoji od vlastitih pet pod-valova, sa mnoštvom unutrašnjih fraktala, i završava se u zoni 2025/26. Na vrhu je označeno ⑤ nad (5), iznad kojeg stoji vertikalno “I”, što sugerira završetak čitavog super-impulsa označenog kao val I višeg, još šireg stepena. Crvena strelica na slici pokazuje upravo tu mogućnost, završni izdisaj petog-od-pet, klasični “blow-off” koji često koincidira sa Fibonačijevim ekstenzijama 1.618 ili 2.618 dužine prethodnih pot-vala i sa snažnim divergencijama na indikatorima zamaha.
Gdje smo sada i što crvena strelica znači
Ako prihvatimo logiku prikaza, nalazimo se pri samom kraju vala ⑤ unutar većeg (5), što znači blizu kulminacije višedecenijskog trenda koji traje od 1932. Takvi vrhovi rijetko su “mirni”. Često donose euforične proboje, rekordne valuacije, sužavanje tržišnog obima na nekolicinu lidera i zamor širine tržišta. Na nižim vremenskim okvirima, završni val pet često mjeri približno dužinu vala jedan (od dna vala četiri), ili ostvaruje odnos 0.618 do 1.0 prema valu tri. U praksi to daje zone ciljeva koje se poklapaju sa Fibonačijevim klasterima. Crvena strelica zato nije “garancija”, već upozorenje da se nalazimo blizu zone gdje statistički često nastupaju veće prekretnice.
Što slijedi nakon vrha, ABC korekcija vala II
Poslije završetka super-vala I prirodno slijedi val II višeg stupnja, koji je po definiciji korektivan i najčešće ima formu nazubljenog ABC obrasca. Slika projektira takvu putanju do perioda 2035/40, gdje je označen završetak C i val II. Strukturalno, val A obično ide u pet pod-valova naniže, val B vraća dio pada i najčešće se zaustavlja između 38.2% i 61.8% Fibonačijevog povratka čitavog A, dok val C ponovo ide u pet pod-vala i često bude približno jednak valu A po cijeni (odnos 1.0), ili produžen na 1.618 kada je korekcija dublja. Na višim stupnjevima, tipična dubina vala II je 50% do 61.8% povratka u odnosu na kompletan val I. Zato “zona 2035/40” na slici nije nasumična, već vremensko-cjenovni prostor u kojem se takav set odnosa može ispuniti.
Zašto ove proporcije imaju smisla
Fibonačijevi odnosi se pojavljuju jer kolektivna psihologija, koja hrani tržište, osciluje u ritmovima koje matematika dobro aproksimira. Kada povučeš Fibonačijevu mrežu od dna 1932 do projekcije vrha 2025/26, zone 0.382, 0.5 i 0.618 daju tri logične “stepenice” gdje bi višegodišnje zaustavljanje i preokret mogli nastati tokom vala II. Ako na pod-strukturi mjeriš pot-valove unutar završnog ⑤, vidjeti ćeš da lokalne konsolidacije često stoje na 23.6% i 38.2%, dok ključni obrambeni nivoi brane 61.8%. Kada se te mreže preklapaju na više stepeni trenda, dobivaš klastere koji povećavaju vjerojatnoću važnih obrta.
Lekcije iz 1837–1842 i 1929–1932
Panični periodi i duga iscrpljujuća razdoblja nisu anomalije, već sastavni dio ciklusa. Nakon 1837 uslijedila je višegodišnja stagnacija do 1842, što je tržište očistilo i pripremilo za monumentalni uspon vala tri. Poslije 1929 došli su brzi i razorni rezovi do 1932, ali upravo je tada položen temelj najdužeg sekularnog rasta modernog doba. Elliottova slika sugerira da bi slična logika mogla važiti i nakon 2025/26: višegodišnja, složena i psihološki teška korekcija, koja završava ne uništenjem, već pripremom terena za val III višeg stupnja, često najdinamičniji i najprofitabilniji dio cijelog nadolazećeg super-ciklusa.
Kako to prevesti u praktičan okvir razmišljanja
Ako se nalazimo blizu završetka ⑤ od (5), prioritet je disciplina, a ne prognoziranje po svaku cijenu. Fibonacijeve ekstenzije služe za prepoznavanje zona gdje treba smanjivati euforiju i povećavati oprez, dok povratni nivoi 38.2–61.8 služe za planiranje dugoročnih akumulacija tokom vala II. ABC korekcija rijetko ide u jednoj liniji. Val A zna da uplaši, val B da uvjeri da je “sve gotovo, idemo opet na nove vrhove”, a val C donosi kapitulaciju i najbolje dugoročne prilike. Upravo zato raspoređivanje kapitala kroz vrijeme, sa jasnim planom na više Fibo-stepenica, daleko je racionalnije od pokušaja da se “uhvati savršen vrh” ili “savršeno dno”.
Šira slika i moguće alternative
Elliott nije dogma već probabilistički model. Moguće je da se završni val ⑤ produži duže nego što očekujemo, ili da je vrh već odrađen ranije na nižem stupnju i da sada gledamo kompleksniji “rolling top”. Alternativni scenariji uključuju proširen peti val sa višestrukim unutrašnjim peticama, ili “truncated” završetak bez klasičnog probijanja prethodnog vrha. Sve to ne mijenja suštinu lekcije, kad se višedecenijski 5-val završi, slijedi višegodišnji ABC. U takvim fazama preživljava strpljenje, a pobjeđuje onaj tko se drži plana zasnovanog na Fibonacijevim proporcijama i poštovanju hijerarhije vala.
Crvena strelica na slici nije poziv na strah, nego podsjetnik na ritam. Tržišta dišu u valovima. Poslije dugog udisaja često stiže izdisaj. Ako razumiješ gdje si u tom disanju, prestaješ da paničariš i počinješ da planiraš. Vrh oko 2025/26, pa višegodišnja korekcija do zone 2035/40 i zatim početak novog, još snažnijeg super-ciklusa – to je konzistentna priča koju ova Elliott-Fibonacci mapa priča. Nitko ne zna točan dan i sat, ali matematika sentimenta nam daje okvire. Naučeni iz 1837, 1842, 1929 i 1932, ulazimo u sljedeće poglavlje spremniji: sa hladnom glavom, jasnim Fibo-nivoima, i sviješću da poslije vala II dolazi val III – dio priče u kojem povijest često nagrađuje strpljive. Ovo nije financijski savjet, već kompas kako da čitaš valove koji su tu mnogo prije nas i bit će tu i nakon nas.
Evo šta nam povijest govori kad zumiramo velike padove i posmatramo ih u dugim valovima – onako kako Elliott i Fibonacci i traže. Valovi ne pucaju u praznom prostoru, najdublje korekcije gotovo uvijek prate promjene monetarnog režima, pucanja kreditnih mjehura, energetsko-robne šokove i geopolitičke potrese. Ratovi i nemiri se često preklapaju s tim slojevima, ali nisu jedini okidač. U nastavku su najvažniji lomovi zadnjih ~200 godina i šta se tada dešavalo.
1837–1842: panika, bankroti saveznih država i duga iscrpljujuća deflacija
Panični slom 1837. u SAD-u bio je klasično pucanje kreditno-zemljišnog balona. Spekulativno zaduživanje, “Specie Circular” (plaćanje državnog zemljišta samo zlatom/srebrom), pad cijena pamuka i britansko stezanje kredita pokrenuli su lanac bankrota banaka i firmi. Do 1842. čak je više američkih saveznih država djelimično ili potpuno bankrotiralo. Ovo je bio tipičan “val dva” na višem stupnju: dubok, spor, iscrpljujući. Ratova velikog obima tada nema, ali rast društvene tenzije i političkih kriza je izražen; nepune decenije kasnije Europa ulazi u val revolucija 1848.
1929–1932: Velika depresija, globalni bankarski lom i političke radikalizacije
Krah 1929. nije bio samo pad burze; uslijedile su talasne bankarske panike (SAD i Europa), kolaps trgovine, deflacija i masovna nezaposlenost. Kredit-Anštalt u Beču puca 1931, Britanija napušta zlatni standard, SAD uvodi bankarski “holiday” 1933. Glad i bijeda hrane ekstremizam: 1931. Japan upada u Mandžuriju, 1933. Hitler dolazi na vlast, 1936–39. bukti Španski građanski rat, 1937. eskalira rat u Kini, 1939. počinje Drugi svjetski rat. Ovo je uzorni primjer kako duboki val IV (ili kraj super-talasa I kako mapa sugerira) može otvoriti prostor za geopolitičku tektoniku.
1873 i “Duga depresija”: bečka kriza, američke željeznice i deflacijski pritisci
Iako nije označena na tvojoj slici, 1873. je povijesno krupan lom. Krah na bečkoj burzi preljeva se na Berlin, London i SAD (željeznički balon). Slijedi višegodišnja deflacija i niz recesija. Veliki rat tada ne izbija, ali društveni nemiri, štrajkovi i politički zaokreti su česti. Lekcija: nije uvijek potreban rat da bi tržište imalo sekularni pad; dovoljne su financijske neravnoteže i promjena režima novca (npr. debata zlato/srebro u SAD).
1907: kriza povjerenja bez rata, rađa se Federalne rezerve
“Knickerbocker” panika je čista financijska kriza – panični bijeg iz trust kompanija i nelikvidnost. Spas koordinira J. P. Morgan, a posljedica je institucionalna promjena: 1913. nastaje Federalne rezerve. Pokazuje da veliki padovi znaju da budu okidač za promjenu arhitekture sistema čak i bez rata.
1973–1974: kraj Bretton Woodsa, naftni embargo i stagflacija
Nixon zatvara “zlatni prozor” 1971. i dolar postaje potpuno fiat. 1973. izbija Jomkipurski rat; OAPEC uvodi embargo, cijena nafte skače višestruko. Globalne berze tonu 40–60%, počinje epoha stagflacije. Ovo je školski resursno-energetski šok koji pokreće veliki val korekcije – rat je katalizator, ali suština je promjena monetarnog režima i ponovne cijene energije.
1987: “Crni ponedjeljak” – brzi slom bez dugačke recesije
Jednodnevni pad preko 20% globalno. Uzroci su tehničko-strukturni (portfolio osiguranje, nelikvidnost), a ne rat. Podsjetnik da trzaji visokog stupnja mogu nastati iz čistih tržišnih mehanika i psihologije.
1997–1998: Azijska kriza, ruski default i društveni lomovi
Devalvacija bata širi se na jugoistočnu Aziju; Indonezija doživljava masovne nerede i političku tranziciju, Rusija 1998. bankrotira, a LTCM skoro ruši Wall Street. Ratova velikog obima nema, ali društveni šokovi i promjene režima su dramatični.
2000–2002: dot-com bust, 9/11 i geopolitička neizvjesnost
Prekomjerna valuacija tehnologije puca; NASDAQ pada ~78%. Teroristički napadi 2001. i ratovi u Afganistanu i Iraku dodatno pojačavaju neizvjesnost. Ovo je val čišćenja nakon euforičnog tehnološkog “vala tri” devedesetih.
2008–2009: globalna financijska kriza i dug ciklusa duga
Subprime mjehur, sekuritizacija i visoka poluga vode do Lehmanovog sloma i globalne recesije. Posljedice su dugoročne: QE režim, niske kamate, neravnomjeran oporavak, europska dužnička kriza 2010–2012. Širom svijeta jačaju protestni pokreti (npr. “Occupy”), a visoke cijene hrane pomažu erupciji Arapskog proljeća 2011. Rat nije uzrok, ali politički potresi slijede ekonomske tektonske pomake.
2020: pandemijski šok – najbrži medvjeđi pad, pa rekordni oporavak
COVID zatvara svijet; tržišta u martu ruše rekord brzine pada. Države i centralne banke reagiraju fiskalno-monetarnim “cunami-jem”. Ratova nema, ali globalna mobilizacija i društveni stres su bez presedana u mirnodopsko doba.
2022: inflacijski talas, rat u Ukrajini i energetski šok u Europi
Nakon pandemijske ekspanzije i prekida lanaca, inflacija skače. Centralne banke naglo dižu kamate; istovremeno rat u Ukrajini podiže cijene energije i hrane, naročito u Europi. Tržišta prolaze puni medvjeđi ciklus u dionicama i obveznicama.
Što se provlači kroz sve velike padove
Tržište najčešće lomi kada se preklopi više sila:
– kraj jedne monetarne ere ili režima (1830-e bankarski slom, 1931. raspad zlatnog standarda u više zemalja, 1971–73. kraj Bretton Woodsa, 2008. kraj “bezbjedne poluge”, 2022. kraj nultih kamata)
– kreditno zasićenje i deleveridž (1837, 1929–32, 2008)
– resursno-energetski šok (1973, 1979, 2022)
– geopolitičke krize koje kataliziraju ili produbljuju trend (1930-e put ka ratu, 1973. Bliski istok, 2022. Ukrajina)
– tehnološke euforije koje budu “previše, prerano” (1900-e željeznice, 2000. dot-com, danas AI/čipovi kao kandidat za pregrijavanje).
Jesu li ratovi pravilo
Ratovi i veliki nemiri često se javljaju u kasnim fazama dugih kreditnih i političkih ciklusa, kada društvene nejednakosti i ekonomske frustracije kulminiraju. Ali nisu nužan uslov. 1907. i 1987. pokazuju da čisto financijski mehanizmi mogu pokrenuti velike padove i bez rata. I obrnuto, rat može izbiti u fazi rasta, ali njegove ekonomske posljedice često se “odmotavaju” kroz sljedeći korektivni val.
Kako ovo uklopiti u Elliott/Fibonacci okvir i današnji kontekst
Mapa sugerira da se nalazimo blizu završetka višedecenijskog “petog vala” (2025/26) i da bi nakon toga slijedio višegodišnji ABC do zone 2035/40. Ako povijesni obrazac vrijedi, korekcija tog ranga obično ide ruku pod ruku s promjenom režima: mogućom fazom javnog i privatnog deleveridža, novim pravilima igre u monetarnom sistemu, visokom političkom tenzijom i rizikom resursnih sukoba velikih sila. To ne znači “garantiran rat”, ali znači period u kojem geopolitički šokovi imaju veće šanse da se pojave i da financijski valovi postanu grublji.
Zaključak
Veliki padovi nisu nasumični meteori. To su čvorovi dugih ciklusa u kojima se prepliću novac, dug, energija, tehnologija i politika. Ponekad rat samo otkrije pukotine koje su već bile u zidu; ponekad financijski lom sam promijeni poredak bez metka. Ako razumiješ te obrasce, lakše prepoznaješ kada se završava “petica” euforije i počinje višegodišnji “ABC” realnosti – i zašto nas povijest uči da tada rastu i volatilnost i vjerojatnoća društvenih nemira.
Što nas očekuje u budućnosti na osnovu prethodnih ciklusa
Ako prihvatimo mapu dugog vala koja sugerira završetak velikog petog vala oko 2025/26 i višegodišnji ABC silazni ciklus do zone 2035/40, narednu deceniju možemo čitati kao prijelaz iz euforičnog “izdisaja” tržišta u dugi period pregrupiranja. To nije kraj priče, nego pauza koja vraća realnost u cijene, resetira dug, i priprema teren za sljedeći super-ciklus rasta. Elliott i Fibonacci daju okvir, nakon završenog petog vala slijedi korekcija koja često obuhvaća 38.2% do 61.8% povratka na prethodni višedecenijski uspon, u tri akta A-B-C. Iza suhe notacije stoje duboki društveno-ekonomski procesi.
Osnovna projekcija ciklusa
Najbliža budućnost je period pojačane volatilnosti na vrhu. Vrhovi petog vala često imaju karakter “blow-off” završnice, sa ubrzanjem cijena i naglim divergencijama u zamahu. Poslije toga slijedi val A, početni pad koji testira samopouzdanje sistema. On je obično najkaotičniji jer lomi uvjerenje da “tržište uvijek ide gore”. Kada se čini da je najgore prošlo, dolazi val B, veliki oporavak koji vraća dio gubitaka i uvjerljivo glumi novi početak. Taj uspon tipično staje u zoni 38.2–61.8% povratka vala A. Potom se spušta val C, strukturno najuredniji i psihološki najteži dio korekcije, često jednake dužine kao A ili produžen do 1.618 puta A. Tek tada se završava val II višeg stupnja i otvara prostor za super-ciklus III, fazu koja u povijesti isporučuje najdinamičnije i najkvalitetnije višedecenijske povrate.
Monetarni i kreditni režim
Velike korekcije gotovo uvijek idu uz promjenu pravila novca. Očekivati je ciklus deleveridža i selektivne restrukturacije duga, pri čemu će se osjetiti kraj ere lakog novca i nultih kamata. Centralne banke će balansirati između inflacije i recesije, čas stezati, čas popuštati, ali sa sve većim političkim troškom. U tom zamućenju raste vjerojatnoća eksperimentiranja sa digitalnom infrastrukturom plaćanja i obračuna, uključujući širenje CBDC-ova i strože nadzorne okvire. To je tipična priča vala II: sistem traži novi oslonac, društvo raspravlja što je “novac”, a tržišta premještaju premiju rizika.
Rotacije između klasa imovine
U ranoj fazi korekcije kapital bježi ka likvidnosti i kvalitetu. Visoko zadužene kompanije i daleke buduće zarade gube na cijeni brže od stabilnih tokova gotovine. Obveznice sa dugom duracijom osciluju dok se krivi prinosi prilagođavaju novim očekivanjima inflacije i rasta. Realna imovina i resursi dobijaju svoju sekvencu out-performansa u epizodama kada inflacija iznenadi naviše, a potom i faze hlađenja kada se potražnja lomi. Na dnu vala C najčešće vidimo široku “kapitulaciju”: sve je jeftino, ali kvalitet više ne pada. To je povijesno najplodnije tlo za dugo sjeme narednog super-ciklusa.
Energija, resursi i geopolitika
Ciklus A-B-C se gotovo nikad ne odigrava bez epizoda resursnih i logističkih šokova. Energetska tranzicija neće biti linearna; očekivani su valovi potražnje i uska grla u metala, mrežne infrastrukture i goriva. Deglobalizacija u osjetljivim lancima i “friend-shoring” stvaraju trajno višu baznu cijenu sigurnosti snabdijevanja. Geopolitičke tenzije se češće pale u kasnim fazama velikih kreditnih ciklusa, pa je razumno očekivati neredovne ali oštre epizode rizika koje ubrzavaju premještanje proizvodnih i financijskih centara. To ne znači obavezan veliki rat, ali znači skuplje osiguranje, češće prekide u lancima i povremene “skokove” inflacije unutar šireg silaznog trenda rasta.
Tehnologija i “pregrijavanje narativa”
Svaki veliki vrh nosi dominantan narativ. Danas su to AI i poluprovodnici. U korektivnoj deceniji priče se ne gase, ali im se cijena vraća u realnije okvire. Tehnološki lideri prolaze fazu repricinga, dok stvarni produktivni dobitak stiže kasnije i biva “uhvaćen” u valu III narednog super-ciklusa. U praksi to znači period kada profit raste, ali multiplikatori padaju; odlične firme privremeno postaju “samo dobre” investicije dok tržište traži novu ravnotežu.
Nekretnine i realni sektor
Režim viših realnih kamatnih stopa i selektivno slabije potražnje pritiska valuacije nekretnina, posebno u segmentima sa previše duga ili strukturnim viškom prostora. Industrije koje direktno zavise od jeftinog financiranja prolaze drenažu. Istovremeno, proizvodnja vezana za sigurnost snabdijevanja, energetsku efikasnost i automatizaciju dobiva politički vjetar u leđa i dijeli subvencije i porezne olakšice. To doprinosi “grbavom” dnu ciklusa, gdje jedni sektori tonu, a drugi već tiho rastu.
Kripto i digitalna imovina
Kripto je fraktal unutar fraktala. Na višedecenijskoj skali kripto može imati vlastite mini-cikluse unutar velikog ABC-a tradicionalnih tržišta. U ranoj korekciji volatilnost raste, slabiji projekti nestaju, a narativ “brze zarade” blijedi. U srednjem dijelu korekcije javljaju se snažni medvjeđi rallyji koji se na kraju pokažu kao val B, stvarajući novu konfuziju. Najdublji diskonti i najbolji odnosi rizik-nagrada obično se pojavljuju blizu završetka vala C, kada kombinacija tehničkog umora i regulatorne jasnoće otvara put institucijama koje kupuju bez buke. U sljedećem super-ciklusu korist imaju mreže sa stvarnim upotrebnim vrijednostima, jasnim novčanim tokovima ili neoborivom monetarnom politikom; spekulativni “beta” više ne nosi cijeli sektor kao nekad.
Tržišna psihologija i društvo
Val A ruši euforiju i vraća strah. Val B vraća nadu i stvara iluziju “vraćamo se na staro”. Val C uči strpljenju, štednji i produktivnosti. Očekivani su valovi nezadovoljstva, oštrije političke debate o raspodjeli tereta, jačanje lokalnih i regionalnih rješenja i rast interesa za realne vještine. To je neugodno, ali je i zdravo: upravo taj period čisti loše alokacije kapitala i ostavlja više prostora za poduzetništvo kada ciklus krene uzbrdo.
Kako izgleda izlazak iz dolazeće korekcije
Na dnu šireg vala II tipično imamo tri elementa. Prvo, iscrpljenost prodaje, gdje loše vijesti prestaju da ruše cijenu. Drugo, klaster Fibonačijevih nivoa na višestrukim stupnjevima koji se poklapaju sa fundamentalnim prelomima, poput završetka velikih procesa restrukturacije duga ili postizanja jasnih energetskih rješenja. Treće, početak novog liderstva na tržištu: sektori koji su bili “dosadni” postaju motori, a jučerašnji favoriti miruju dok se multiplikatori vraćaju u povijesni raspon. Tada počinje super-ciklus III, obično snažniji i stabilniji od prethodnog jer polazi sa čistije bilanse i realističnijih očekivanja.
Što je racionalno očekivati kao investitor i građanin
Naredne godine donose mješavinu sporih trendova i brzih ekscesa. Nije vrijeme za binarne opklade, nego za plan u fazama. Likvidnost i fleksibilnost postaju važan resurs. Kvalitet, pozitivni slobodni novčani tokovi i razumna zaduženost dobijaju premiju. Diverzifikacija po izvorima rizika, a ne samo po klasama imovine, smanjuje iznenađenja. Akumulacija se bolje gradi na Fibo-stepenicama nego u jednom potezu. U realnom životu vrijedi ulagati u kompetencije, energetski i digitalno pismenije domaćinstvo, i mreže povjerenja koje amortiziraju šokove. To su konstante koje preživljavaju sve valove.
Poruka za kraj
Veliki padovi nisu kazna, nego mehanizam recalibracije. Ako smo zaista blizu završetka vijekovnog petog vala, pred nama je zahtjevna ali i plodna decenija učenja. Fibonacci i Elliott ne predskazuju sudbinu, već crtaju najčešće puteve kojima kolektivno hodamo. Kada se val II završi, ista psihologija koja danas traži zaštitu početi će da traži prilike. Tada počinje novo poglavlje – super-ciklus III – u kojem se nagrađuju oni koji su kroz oluju sačuvali kapital, mir i znanje. Ovo nije financijski savjet, već okvir razmišljanja kako da u dugom valu ostaneš na pravoj strani povijesti.
Uloga kripta u budućnosti – kada FIAT novcu istekne rok korištenja
Svaki monetarni sistem u povijesti ima rok trajanja. Zlatni standard, srebrni standard, papirni standard – svi su nestali kada su izgubili povjerenje. Današnji fiat novac nije izuzetak. Njegova vrijednost počiva na vjerovanju u dug, jer svaki dolar, euro ili franak u opticaju nastaje iz obaveze. To je sistem koji funkcionira dok postoji beskrajna potražnja za novim dugom i beskrajna sposobnost centralnih banaka da “produžuju rok trajanja” kroz štampanje i manipulaciju kamatnim stopama. Ali ciklus se bliži kraju. Dugovi su preveliki, inflacija je postala strukturalna, a povjerenje – osnova svakog novca – sve tanje. Upravo tu na scenu stupa kripto.
Prva faza – urušavanje povjerenja u papirni novac
Kada sistem baziran na dugu dođe do zasićenja, više nije moguće odlagati korekciju. Dug države, kompanija i građana doseže točku na kojoj servisiranje kamata postaje veći teret od stvarne produktivnosti. Tada se javlja inflacija kao način da se dug devalvira, što na kraju erodira povjerenje u valutu. Ljudi to ne izražavaju ekonomskim terminima – oni to osjećaju u svakodnevici: cijene rastu, štednja gubi smisao, a plaća sve manje vrijedi. U takvim uslovima traži se alternativa. U prethodnim epohama to su bile plemenite kovanice. Danas je to – kripto.
Kripto ne zavisi od duga, već od koda. Njegova emisija nije posljedica nečije odluke, već unaprijed definiranog algoritma. To je radikalan zaokret: po prvi put u modernoj povijesti novac ne proizvodi banka, već mreža. To ga čini otpornim na političku samovolju i monetarne eksperimente. Kada fiat novac izgubi status “čuvara vrijednosti”, kripto preuzima funkciju digitalnog zlata, ali sa brzinom i prenosivošću interneta.
Druga faza – digitalizacija svega i nova infrastruktura povjerenja
Svijet već prelazi u potpunu digitalizaciju imovine, ugovora i identiteta. Ono što je Internet učinio informacijama, blockchain čini vrijednosti. U takvom ekosistemu neće opstati zastarjeli koncepti “papirnog” novca i posredničkog bankarstva. Banke gube monopol nad izdavanjem i transferom novca jer mreže poput Bitcoina, Kaspe, XRP-a ili drugih omogućavaju direktnu razmjenu vrijednosti, bez posrednika i granica.
FIAT sistem se zasniva na centraliziranom povjerenju: država izdaje, banka distribuira, narod koristi. Kripto gradi povjerenje decentralizirano: svaki čvor potvrđuje transakciju, svaka jedinica ima dokaz porijekla. Kada se ovaj model spoji sa tokenizacijom realne imovine (RWA), dobivamo novu financijsku arhitekturu gdje sve – od akcija, zlata, nekretnina do energije – može postojati na blockchainu i cirkulirati u realnom vremenu.
U tom trenutku kripto prestaje biti “alternativa” i postaje osnova. Države koje to shvate prve (kao što je El Salvador uradio sa Bitcoinom) biti će u prednosti, jer će privući kapital, inovacije i mlade talente koji bježe iz propadajućih monetarnih sistema.
Treća faza – prelazak sa fiat kontrole na digitalnu slobodu
Pad FIAT novca ne znači kraj ekonomije, već kraj centraliziranog monopola nad novcem. Upravo tu dolazi najvažniji sukob XXI vijeka – između centraliziranih CBDC valuta i decentraliziranih kriptovaluta. Centralne banke već pripremaju “digitalni dolar”, “digitalni euro” i “digitalni juan”. Ti novci izgledaju moderno, ali nose staru bolest – kontrolu. Svaka transakcija je praćena, svaki građanin ocijenjen, a svaka “pogrešna” kupovina može biti blokirana.
S druge strane, otvoreni blockchain nudi slobodu izbora. Bitcoin, Kaspa, Monero, i slične mreže čuvaju suštinu privatnosti i suvereniteta. To je moderna verzija zlatnika u digitalnom svijetu – nije ga lako zaplijeniti, ne zavisi od centralne baze podataka i nema administratora koji može da “isključi tvoj račun”. Zato će u sljedećoj deceniji pravo pitanje biti ne “da li će ljudi koristiti kripto”, nego “koju vrstu digitalnog novca će izabrati – onaj koji te oslobađa ili onaj koji te kontrolira”.
Četvrta faza – novi ciklus povjerenja
Kao što svaki Elliott ciklus ima valove euforije i korekcije, tako i monetarni sistemi prolaze kroz faze centralizacije i decentralizacije. Pad FIAT sistema nije iznenadan kolaps, nego proces prelaska iz jednog oblika povjerenja u drugi. U prelaznom periodu (2025–2035) svijet će svjedočiti paralelnom postojanju dvije stvarnosti: formalne – CBDC, i slobodne – decentraliziranih valuta.
Kripto u toj tranziciji igra ulogu “ventila” i “sidra”. On daje mogućnost da kapital preživi promjene bez obzira na političke režime. Decentralizirane mreže čuvaju vrijednost preko granica, a tokenizirana imovina omogućava da ekonomija funkcionira i kada sistem povjerenja u institucije oslabi.
Peta faza – stabilizacija novog poretka vrijednosti
Nakon što se FIAT sistem uruši pod vlastitim dugom, a digitalne valute centralnih banaka pokažu svoje limite, tržište će samo pronaći ravnotežu. Kriptovalute koje imaju realnu upotrebu, dokazanu sigurnost i zdravu monetarnu politiku postati će jezgro nove ekonomije. Bitcoin kao digitalna rezerva vrijednosti, Kaspa kao ultra-brza baza transakcija, XRP ili druge mreže kao sloj interoperabilnosti – zajedno čine mozaik budućeg monetarnog svijeta.
To nije idealistička vizija, nego evolucija. Kao što je prelazak sa zlata na papir nekada bio šok, ali je otvorio vrata modernom bankarstvu, tako će prelazak sa papira na kod otvoriti eru digitalne ekonomije u kojoj transparentnost i algoritamska pravila zamjenjuju korupciju i manipulaciju.
Što to znači za običnog čovjeka
U novom ciklusu novac neće više biti “zajednički dug”, već digitalna imovina kojom svako upravlja sam. To donosi i slobodu i odgovornost. Nema više centralne banke koja “garantuje” vrijednost – vrijednost garantuje mreža, a povjerenje gradi zajednica. To znači da će edukacija, digitalna pismenost i razumijevanje osnovnih principa blockchaina postati jednako važni kao što je danas poznavanje bankarskog sistema.
Ljudi će morati učiti da sami čuvaju svoje ključeve, da razumiju razliku između privatnog i javnog walleta, između decentraliziranog i korporativnog sistema. Oni koji to shvate na vrijeme, biti će novi “bankari” svijeta bez banaka – čuvari vlastite vrijednosti.
Šesta faza – kraj starog ciklusa i početak novog
Ako spojimo sve što znamo o Elliottovim valovima i Fibonacci proporcijama, dolazimo do iste poruke: svaki pad nosi novo rađanje. Kao što nakon valova pet dolazi korektivni ABC, tako i poslije urušavanja fiat sistema dolazi novi monetarni val – decentraliziran, transparentan, digitalan. To je faza gdje će se vrijednost ponovo temeljiti na radu, znanju i stvarnoj korisnosti, a ne na beskrajnom dugu i političkim igrama.
Zaključak
FIAT novcu je istekao rok jer je izgubio smisao. On više ne mjeri vrijednost – on mjeri nejednakost. Kad se papir iscrpi, preostaje kod. Kripto nije savršen, ali je iskren: matematički ograničen, globalno dostupan i otporan na manipulaciju. Njegova prava snaga nije u brzoj zaradi, nego u mogućnosti da ponovo izgradi sistem povjerenja izvan politike.
U budućnosti će kripto biti ono što je zlato bilo Rimskom carstvu, a internet našoj generaciji – temelj nove civilizacije. Nakon što FIAT završi svoj vijek, blockchain postaje nova knjiga povjerenja čovječanstva. Na njoj će se upisivati sve: novac, ugovori, identiteti, energija, istorija. I zato, kada stari sistem konačno padne, ne treba ga žaliti. Jer on nije stvoren da traje vječno – bio je samo prelazna faza između kontrole i slobode. Kripto je most koji vodi na drugu obalu.
Mi smo tu da edukujemo, a sve što radimo je 100% transparentno.
Vaši kriptoentuzijasti.io ✅
Puno sreće svima!
👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!
Vas Petar Miljić – Finansije za narod
Ne zaboravite: budućnost se ne gradi kad svi već znaju za nju – već onda kad je vide samo rijetki.
🔥 Budućnost pripada onima koji misle dugoročno. 🔥
Jedno je sigurno – budućnost kripta neće biti dosadna!
Više edukativnih članaka možete pronaći na našoj web stranici kanalu kriptoentuzijasti.io i diskord platformi discord.gg/kriptoentuzijasti
#Crypto #Bitcoin #BullRun2029
Interesantno za procitati: Bitcoin bankomat u Teksasu razbijen – Šerif zaplijenio 32.000 dolara!
Zapratite nas na X-u: (15) Kriptoentuzijasti (@k_entuzijasti)
