Evo kako da hladno, bez mitova, razložimo ideju "bitcoin standarda" u kojoj bi 1 satoshi vrijedio koliko i današnji 1 USD – dakle, da Satoshi (sat) postane nova osnovna obračunska jedinica, a dolar samo referenca za današnju kupovnu moć. 1 Satoshi – 1 USD.
Prvo pravilo je aritmetika. Jedan bitcoin ima 100.000.000 satoshija. Ako 1 sat = 1 USD (u današnjoj kupovnoj moći), to implicira 1 BTC = 100.000.000 USD, a maksimalna mrežna ponuda od 21 miliona BTC vrijedila bi oko 2,1 kvadrilion USD (2.100.000 milijardi) u današnjim dolarima. To je red veličine iznad današnjeg globalnog BDP-a i većine procjena svjetskog bogatstva izraženog u "današnjim" dolarima. Sam taj broj ne čini scenario nemogućim, ali ti odmah govori da bi to bio dubok, civilizacijski monetarni zaokret: praktično hiperbitcoinizacija u kojoj Bitcoin postaje globalni monetarni kolateral i glavno "sidro vrijednosti", dok su sve ostale novčane forme slojevi iznad njega.
Što bi moralo da se desi da 1 Satoshi (sat) ≈ 1 USD (današnji)
Potpuna promjena u funkciji novca. Bitcoin bi morao da preuzme tri uloge: dugoročno skladište vrijednosti (to već radi), sredstvo razmjene (uz masovno korištenje L2/L3), i – najteže – obračunsku jedinicu u kojoj cijene i ugovori spontano žive. Ta treća uloga traži nisku volatilnost u odnosu na realna dobra i opći konsenzus da "računamo u satošijima". To se ne dešava dekretom preko noći: povijesno, zlatu su trebale generacije da iz "rezervnog" postane primarna obračunska jedinica.
Likvidnost i dubina tržišta. Da 1 BTC = 100 miliona USD bude stabilno, potreban je gigantski, dubok i niskovolatilan BTC tržišni ekosistem sa širokim repo kolateralom, terminskim i kreditnim tržištima na Bitcoinu, institucionalnim kliringom i reguliranim kustodijalnim slojem – uz očuvanu mogućnost potpunog self-custody-ja za sve koji ga žele. Drugim riječima, Bitcoin kao kolateralni kralježnjak financijskog sistema. 1 Satoshi – 1 USD.
Kreditna ekonomija na novim šinama. Današnji fiat svijet je svijet kredita. U "bitcoin standardu" kredit nije zabranjen, ali se ne može stvarati iz ničega – mora biti nad-kolateralizovan stvarnim BTC-jem ili tokeniziranim realnim potraživanjima. To mijenja bankarstvo iz temelja: manje prociiklusa, više tržišnih kamatnih stopa, bolno čišćenje loših bilansa. Tranzicija je moguća, ali politički i društveno tvrda.
Infrastruktura
Infrastruktura slojeva 2/3. Ako 1 sat = 1 USD, on-chain naknade izražene u satoshijima postaju astronomske u dolarima. Već i 10–50 sat/vB na transakciji od ~150 vB znači desetine do tisućee dolara po transakciji. To je uredu za finalno poravnanje (L1 kao "RTGS zlata"), ali svakodnevni život mora da ide preko Lightning-a, kanalskih/čarter sistema (npr. Ark-tip), rollupova ili sidechainova. Dodatna praktična stvar: potreba za sub-satoshi denominacijom. Bazni protokol ne poznaje <1 sat, ali Lightning interno koristi millisatoshi (msat) za rutiranje; masovno obračunavanje ispod 1 sata tražilo bi da L2/L3 budu de facto standard i da tržište vjeruje njihovom poravnanju.
Cijene i količine bi se deflatorno re-sidrirale. U "tvrdom" novcu cijene u jedinici novca opadaju kako produktivnost raste. U praksi, "kruh košta 0.003 sat", "kava 0.02 sat", "renta 12 sat/mj." – ali bazni sloj ne može poravnati <1 sat, pa mikro plaćanja ostaju na L2. Nije neizvodivo; samo znači da L1 nije maloprodaja nego globalna knjiga vlasništva i finalnog kliringa.
Količina novca i brzina opticaja. Ako cijeli svijet "računa u satovima", onda je masa novca M (2,1e15 sat) i svjetski BDP PY recimo reda ~1e14 sat godišnje (ako 1 sat = 1 USD i BDP ~100T USD), pa bi jednostavno V = PY/M ≈ 0.05. Niska brzina opticaja znači da većina satoshija miruje kao štednja/kolateral, a transakcije se odvijaju slojevito. To je konzistentno sa "zlatnim" sistemom – nije nemoguće, samo drugačije od današnjeg visokog V fiat-a.
Da li je to realno uskoro
Iskreno: točna paritetna meta "1 sat = 1 današnji USD" je više simbol nego ekonomska nužnost. Mogao bi vrijediti i više i manje; važno je hoće li Bitcoin postati obračunsko sidro. Da bismo baš tu paritetnu točku dohvatili u realnoj, "današnjoj" kupovnoj moći, treba ili: (a) ekstremno širenje usvajanja (države + tržišta) uz stabilizaciju volatilnosti i migraciju kolateralne infrastrukture na BTC, ili (b) masovna deprecijacija fiat-a prema realnim dobrima, pa "1 USD danas" postane beznačajna referenca sutra, ili (c) kombinacija oboje.
Drugim riječima, nije nemoguće u dugom roku, ali je krajnje malo vjerovatno kao kratko-do srednjoročna politika. Mnogo je vjerojatniji scenario da satoshiji postanu obračunsko sidro u sve većem broju ugovora i tržišta, dok se konkretna kupovna moć 1 sata prema "današnjem dolaru" vremenom pomjera.
Glavne prepreke i kako bi se riješile
Volatilnost i lindy. Da bi sat bio obračunska jedinica, volatilnost prema potrošnoj korpi mora pasti. To dolazi sa dubinom tržišta, terminima, širim repo-kolateralom i većim udjelom realnih bilansa u BTC-u. Lindy efekat ide u korist Bitcoina: što duže preživljava, to je veća vjerojatnoća opstanka.
Politika i raspodjela. Bitcoin standard naglo redistribuira bogatstvo ka ranim i discipliniranim štedišama i "kažnjava" prezaduženost. To je politički eksplozivno. Realan put je postepena koegzistencija: države guraju CBDC-eve i "tokenizirane" obveznice, dok tržište paralelno akumulira BTC kao rezervu; dio zemalja (El Salvador-tip) ide brže i privlači kapital.
Tehničke granice. L1 ostaje spor i skup – i treba da bude takav, kao finalni sud. Sve ostalo ide preko L2/L3. To znači da povjerenje u kriptografiju i tržišne mehanizme L2 postaje svakodnevni kruh: kanali, likvidnost, klirinške mreže, "watchtoweri", UX. To nije magija, to je inženjering i standardizacija.
Dug i pravni sistem. Re-denominacija ugovora i duga u satove zahtijeva decenijsku tranziciju, zakonske izmjene, i valove restrukturiranja. To se ne radi uredbom – radi se tržišnim pritiskom i prednostima za first-movere.
Kratkoročno vs dugoročno: što kaže povijest ciklusa
Kratkoročno (val A u korekciji): kripto je rizična, visoko-beta imovina. Cilj je preživjeti, ne "hvatati paritet". Srednji rok (val B): kripto često prednjači u relijima; rast tokenizacije i infrastrukture gradi temelje. Kasni dio korekcije (val C): "prosijavanje" – ostaju tvrde, korisne mreže. Tu se rađa obračunska kultura u satovima (prvo na financijskim tržištima i B2B, zatim polako u širem realnom sektoru). Dugi rok (poslije ciklusa II): nema prepreke u fizici da sat bude nova centna jedinica globalnog novca. Paritet prema "današnjem USD" je sporan kao cilj, ali Bitcoin kao standard – itekako moguć.
Donja linija
– Moguće? Teorijski da. Praktično, kao točan paritet 1 sat = 1 današnji USD, malo vjerojatno u skorom periodu i ne neophodno.
– Suština "bitcoin standarda" nije paritet, već da satoshiji postanu obračunsko sidro i finalni kolateral na kojem leže plaćanja i kredit na višim slojevima.
– Put je dug: politička frikcija, tehnički slojevi, re-sidrivanje cijena i ugovora. Ali ako posmatramo kroz Elliott/Fibonacci logiku velikih ciklusa koji su mapirani, baš decenija korekcije je vrijeme kada se stari režimi gase, a novi standardi rađaju.
Ako želiš najkraću istinu: bitcoin standard je dugoročno rješenje, a paritet 1 sat = 1 "današnji" USD je samo simbol stope do koje taj standard može stići. Važno je da li ćemo računati u satovima, ne točno gdje će se paritet zaustaviti.
Ovo nije financijski savjet, nego kompas kako da misliš o novcu kada papir gubi smisao, a kod preuzima ulogu povjerenja.
Dali je Bitcoin čuvar vrijednosti
Odlično pitanje – i upravo ono koje danas dijeli one koji razumiju strukturu tržišta novca od onih koji samo gledaju cijenu coina. Ako spojimo sve prethodne analize o Elliott ciklusima, kraju fiat ere, potrebi za novim monetarnim slojem i tehničkim ograničenjima Bitcoina, odgovor je jasan i logičan: da – Bitcoin je čuvar vrijednosti, a Kaspa je prirodno rješenje za mikro plaćanja i real-time digitalni novac.
Da to objasnimo detaljno, korak po korak, kroz ekonomski, tehnički i povijesni kontekst.
Dvije uloge novca – koje nijedna mreža ne može savršeno kombinirati
U monetarnoj teoriji postoje tri funkcije novca:
skladište vrijednosti (store of value),
sredstvo razmjene (medium of exchange),
i obračunska jedinica (unit of account).
Povijesno, iste institucije rijetko održavaju sve tri funkcije savršeno. Zlato je bilo vrhunsko skladište vrijednosti, ali presporo i nepraktično za svakodnevnu razmjenu. Papirni novac je omogućio brzinu i mikro plaćanja, ali izgubio dugoročno povjerenje i stabilnost. Danas se taj dualizam ponavlja između Bitcoina i Kaspe.
Bitcoin je prevelik, previše decentraliziran i previše "tvrdo" programiran da bi bio svakodnevna valuta. Kaspa je dizajnirana upravo za ono što Bitcoin tehnički i ekonomski ne može – trenutno, masovno, jeftino i sigurnije mikro plaćanje u okviru Proof-of-Work paradigme.
Tehnička osnova, zašto Kaspa može biti monetarni "L2" Bitcoina
Kaspa je blockDAG, a ne linearni blockchain.
To znači da blokovi ne stoje jedan iza drugog, već se stvaraju paralelno i verifikuju u mrežnoj strukturi. Posljedica je ogromna brzina konfirmacija – u prosjeku ispod 1 sekunde, sa potencijalom skaliranja do hiljada transakcija po sekundi, bez žrtvovanja sigurnosti.
Bitcoin ima blok svakih 10 minuta, a njegova sigurnost zavisi od globalnog konsenzusa koji se ne smije "ubrzavati" bez rizika centralizacije. Kaspa, naprotiv, koristi GHOSTDAG protokol koji omogućava da se više blokova istovremeno smatra validnim, čime se efikasno koristi mrežna propusnost.
Time se dobiva sistem koji zadržava čistu PoW sigurnost, ali je dovoljno brz i jeftin za realno vrijeme plaćanja. To je najsličniji model koji tehnološki može spojiti ideju decentraliziranog Bitcoina i praktičnost Visa/Mastercard sistema.
Ekonomska arhitektura: Bitcoin kao "zlato", Kaspa kao "digitalni novac"
Ako posmatramo novac kroz slojeve, slika izgleda ovako:
L1 – Bitcoin:
– Ograničena ponuda (21M)
– Spora finalnost
– Najveća sigurnost
– Idealno za "store of value" i globalne rezerve
L1.5 – Kaspa:
– Brza finalnost (1s)
– Efikasna za mikro plaćanja
– PoW konsenzus bez centralizacije
– Niska cijena transakcija
– Održava monetarnu disciplinu (deflacioni raspored, nema premine)
L2/L3 – Aplikativni slojevi:
– DApps, RWA tokenizacija, mikro ugovori, digitalna ekonomija svakodnevice
Ovakva podjela funkcija već se dešavala u prošlosti:
zlato – skladište vrijednosti, srebro – svakodnevni novac.
Danas bi analogija bila:
🔥 Popularni članci
Bitcoin = digitalno zlato, Kaspa = digitalno srebro.
Mikro plaćanja i realna ekonomija
U realnom svijetu, ekonomija ne funkcionira na blokovima od 10 minuta.
Potrebna su instantna plaćanja, mikro naplate, IoT transakcije, igre, automatizirani servisi i AI ekonomija. Kaspa tu briljira jer omogućava "machine-to-machine economy": senzor može u realnom vremenu platiti za podatak, auto za energiju, ili korisnik za jedan red teksta iz API-ja – u milionitom dijelu centa.
Za to su potrebne transakcije sa minimalnim troškom (ispod 0.000001 USD) i konfirmacijom gotovo istog trena. Bitcoin to ne može ni sa Lightningom u punom kapacitetu – Kaspa to može na samom L1 bez dodatnih slojeva.
Stabilnost i povjerenje
Ako u narednom decenijskom ciklusu (2026–2035) nastupi ono što sam već precizno opisao kao "duga stagnacija i depresija", monetarni sistem će tražiti novi oslonac: ne centraliziran, ne inflatoran, već tehnološki garantiran i ekonomski realan.
Bitcoin u takvom svijetu postaje globalno "digitalno zlato" – rezerva, kolateral, baza bankarskih i državnih bilansa. Ali svijet i dalje mora svakodnevno plaćati stvari, kavu, energiju, server, podatke. Za to treba mreža koja ne gubi sigurnost, a ima brzinu svjetlosti – tu Kaspa stupa na scenu.
Njena snaga nije u marketingu, nego u čistoj arhitekturi:
– bez premininga
– bez VC kontrole
– sa potpuno otvorenim kodom i ravnom distribucijom
– sa jasnim deflacionim rasporedom koji završava 2030-ih, kada inflacija padne na nulu.
To znači da se Kaspa ponaša kao Bitcoin u mikro ekonomiji – rijetka, brza, čista.
Simbioza, ne konkurencija
Mnogi još pogrešno misle da Kaspa "konkurira" Bitcoinu.
Naprotiv – ona ga komplementira.
Bitcoin čuva vrijednost, Kaspa cirkulira vrijednost.
Jedan bez drugog nije potpun sistem.
Zamisli svijet gdje su državne rezerve i fondovi denominovani u BTC, dok svakodnevni platni sistemi, marketplace-i i AI usluge koriste Kaspu za milisekundna poravnanja. To nije utopija – to je ekonomska logika koja ponavlja ciklus zlata i srebra, ali u digitalnom obliku.
Projekcija kroz Elliott-Fibonacci cikluse
U kontekstu makro valova koji su pred nama:
– Od 2026 do 2035 očekujemo korektivni mega val (A–B–C)globalne ekonomije.
– Tokom vala A fiat gubi kredibilitet, a tržište traži novu rezervu – BTC jača kao sigurna luka.
– Tokom vala B dolazi do pokušaja rekonstrukcije sistema i digitalizacije plaćanja – Kaspa se širi kao neutralni PoW sistem za mikro-transakcije.
– U valu C slijedi finalno prosijavanje: od stotina projekata preživljavaju samo mreže sa realnim upotrebnim slučajem i decentraliziranom sigurnošću.
Upravo tada se uspostavlja dualni monetarni poredak:
BTC kao globalna rezerva i Kaspa kao funkcionalna mreža ekonomije svakodnevice.
Zaključak
1 Satoshi – 1 USD. Na osnovu svega što smo analizirali – od povijesnih ciklusa zlata i papira, preko kraja fiat ere, do tehničke arhitekture modernih PoW sistema –
odgovor je jasan:
Bitcoin je digitalni bastion povjerenja.
Kaspa je krvotok nove ekonomije.
BTC čuva vrijednost, Kaspa omogućava njen protok.
Zajedno, oni čine monetarni dualizam budućnosti:
jedan simbolizuje trajnost, drugi pokret.
Jedan je temelj, drugi infrastruktura.
Kao što je u starom svijetu postojao odnos "zlato i novac", u novom digitalnom svijetu postoji odnos "Bitcoin i Kaspa".
Jedan čuva ono što imaš, drugi pokreće ono što stvaraš.
Ako fiat zaista ulazi u završnu fazu, a svijet traži novi financijski standard, onda je vrlo moguće da Bitcoin postane digitalni standard vrijednosti, a Kaspa – standard svakodnevne razmjene.
I to nije samo tehnička logika.
To je povijesna nužnost.
Mi smo tu da educiramo, a sve što radimo je 100% transparentno.
Vaši kriptoentuzijasti.io ✅
Puno sreće svima!
👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!
Vas Petar Miljić – Finansije za narod
Ne zaboravite: budućnost se ne gradi kad svi već znaju za nju – već onda kad je vide samo rijetki.
🔥 Budućnost pripada onima koji misle dugoročno. 🔥
Jedno je sigurno – budućnost kripta neće biti dosadna!
Više edukativnih članaka možete pronaći na našoj web stranici kanalu kriptoentuzijasti.io i diskord platformi discord.gg/kriptoentuzijasti
#Crypto #Bitcoin #BullRun2029
💬 Discord zajednica: discord.gg/kriptoentuzijasti
🐦 X (bivši Twitter): @k_entuzijasti
📌 Preporučeno za čitanje: Alooo, dal je to savjetovalište za kriptoulagaće?
Posljednji Satoshi Nakamoto: Posljednja Poruka i Legenda o Bitcoinu
