Paradoks stablecoina: Zašto zabrana prinosa ne pomaže bankama

U središtu trenutne regulatorne rasprave nalazi se paradoks stablecoina: dok zakonodavci pokušavaju zabranom prinosa zaštititi tradicionalne banke, ekonomska analiza pokazuje da takva mjera zapravo oduzima profit građanima, a bankama donosi tek zanemarivu korist. Kada je u srpnju 2025. godine potpisan Zakon GENIUS, slavljen je kao povijesni trenutak koji donosi red u svijet digitalne imovine. Njegova najstroža odredba bila je jasna: izdavatelji stablecoina ne smiju isplaćivati nikakav oblik kamata ili prinosa korisnicima. Logika iza toga bila je isključivo zaštitnička – spriječiti masovni odljev novca iz tradicionalnih banaka u stablecoin ekosustav. Međutim, prema podacima iz službenog izvješća Vijeća ekonomskih savjetnika (CEA) sa stranice Bijele kuće, ova zabrana je ekonomski kontraproduktivna.

Zakon GENIUS postavio je rigorozan standard “jedan-na-jedan” za rezerve, osiguravajući da svaki digitalni dolar ima pokriće u sigurnoj imovini. Ipak, ključni dio zakona bila je zabrana prinosa, motivirana strahom da bi stablecoin mogao postati izravna konkurencija štednim računima.

• Teorija “istiskivanja”: Zagovornici su tvrdili da će kućanstva povući depozite iz lokalnih banaka.
• Prijetnja malim bankama: Smatralo se da će manje institucije izgubiti izvor financiranja, što bi navodno dovelo do smanjenja kreditiranja za čak 1,5 bilijuna dolara.

Izračuni blagostanja preuzeti izravno iz vladine analize pokazuju poražavajuće rezultate za trenutnu regulatornu politiku.

• Omjer troškova 6,6: Analiza Bijele kuće potvrđuje da za svaki dolar “dobitka” za banke, potrošači gube više od 6 dolara kroz izgubljene prinose.
• Izravna šteta: Potrošači bi izgubili oko 800 milijuna dolara više nego što bi zajmoprimci dobili kroz minimalno niže kamatne stope.

Izvješće Bijele kuće iskreno obrađuje i činjenicu da zabrana iz Zakona GENIUS nije u potpunosti obvezujuća u praksi.

• Primjer posrednika: Burze poput Coinbasea nude "nagrade" na držanje stablecoina (poput USDC-a) putem ugovora o podjeli prihoda s izdavateljima.
• Pravna nesigurnost: Pokušaji da se kroz nove zakone zabrani i posrednicima isplata prinosa mogli bi se suočiti s teškim pravnim izazovima, što dodatno komplicira regulatorni pejzaž u 2026. godini.

Izvješće ističe i kritičnu vanjskopolitičku dimenziju:

• Međunarodna potražnja: Više od 80% transakcija u stablecoinima događa se izvan SAD-a.
• Financiranje državnog duga: Izdavatelji drže goleme količine američkih državnih obveznica. Gušenje ovog tržišta zabranom prinosa moglo bi povećati troškove zaduživanja same savezne vlade, navodi se u dokumentu CEA.

Konačni izvještaj CEA sugerira da je paradoks stablecoina nemoguće ignorirati – pokušaj gušenja digitalne kamate pod izlikom stabilnosti sustava rezultirao je samo nepotrebnim troškom za potrošače, bez ikakvog stvarnog jačanja bankarskog sektora. Podaci objavljeni na stranicama Bijele kuće šalju jasnu poruku: zabrana prinosa na stablecoin pokušava riješiti problem koji u stvarnosti ne postoji u onoj mjeri u kojoj se tvrdilo. Umjesto zaštite banaka, ona nepotrebno kažnjava potrošače i ugrožava globalnu potražnju za dolarom.

Izvor podataka: Council of Economic Advisers (CEA), The White House – Službeno izvješće o učincima zabrane prinosa na stablecoine (travanj 2026.)

Možete se pridružiti na Discord zajednici ili isprobajte The Chukanomics program.

🧠 Kripto nije igra sreće, već proces učenja, discipline i donošenja odluka na temelju činjenica, a ne emocija. Tržište će uvijek nuditi prečace, brzu zaradu i glasne narative – ali dugoročno opstaju oni koji razumiju što rade i zašto to rade. Ako želiš biti ispred mase, prestani slijediti buku i počni graditi znanje. Edukacija nije trošak – ona je investicija. Ako ti je ovaj članak bio koristan, podijeli ga i pomozi nam širiti kvalitetne informacije. Kriptoentuzijasti postoje kako bi znanje bilo jače od hypea. 🚀