Ako pratimo kripto dovoljno dugo, skoro je nemoguće izbjeći rečenicu: “Ma opušteno, znamo kako funkcioniraju Bitcoin ciklusi.” Četiri godine, halving, bull run, blow-off top, bear market, pa ispočetka. Godinama je taj okvir izgledao kao prirodni zakon tržišta. Ali ulaskom ETF-ova, institucionalnog kapitala i puno dublje makro priče, postavlja se ozbiljno pitanje: funkcioniraju li Bitcoin ciklusi danas isto kao 2013., 2017. ili čak 2021., ili smo ušli u novu fazu u kojoj kalendar više nije glavna mapa?
U ovom tekstu nećemo pričati o “magiji halvinga”, nego o tome kako se Bitcoin ciklusi transformiraju u ETF eri, zašto klasični model od četiri godine više nije dovoljan i kako se novi likvidnosni režimi preklapaju s onim što smo dosad zvali ciklusom. Poanta je jednostavna: educirani investitor ne trguje datumom halvinga, nego razumije kontekst u kojem se tržište kreće.
Kako su klasični Bitcoin ciklusi uopće nastali
Da bi razumjeli što se mijenja, moramo iskreno priznati zašto je stari model radio. Klasični narativ je jednostavan: svake otprilike četiri godine nagrada za rudare se prepolovi, nova ponuda Bitcoina pada, pritisak prodaje se smanjuje, a ako potražnja ostane ista ili poraste – cijena ide gore. Kada to spojimo s ljudskom psihologijom i kasnim ulaskom retaila, dobili smo prepoznatljiv uzorak: halving, akumulacija, euforija, pad, dug bear market.
U ranim fazama, Bitcoin ciklusi su bili produkt relativno jednostavne tržišne strukture. Mali broj burzi, dominantna uloga rudara, ograničen derivativni prostor i rani usvajatelji koji su bili spremni hodlati kroz brutalne padove. Ponuda koja se svježe rudari imala je puno veći relativni utjecaj na cijenu, pa je halving stvarno značio vidljiv supply shock. U takvom okruženju, i fundamentalni mehanizam (prepolovljenje nagrade) i psihološka očekivanja (svi čekaju halving) radili su u istom smjeru.
Još je jedna stvar bila ključna: tržište je bilo “plitko”. Manje likvidnosti i manji kapital znače da relativno skroman priljev kupaca može napraviti ogroman pomak cijene. Zato su rani Bitcoin ciklusi izgledali dramatično i gotovo “savršeno” u teoriji – sve se vrtilo oko halving datuma i onoga što se događa godinu do dvije nakon njega.
Zašto su Bitcoin ciklusi izgledali “čisto” u prva tri velika vala
Kad gledamo unatrag, lako je upasti u zamku: precrtamo graf 2013., 2017. i 2021., nađemo slične obrasce i kažemo “eto, Bitcoin ciklusi su zakon prirode”. No svaki od tih ciklusa imao je svoj dodatni pogonski motor.
U jednom ciklusu to je bila eksplozija altcoina i ICO manije, u drugom širenje derivata, u trećem ulazak institucionalnog kapitala i ultra labava monetarna politika. Halving je bio okidač, ali ne i jedina sila. U godinama kvantitativnog popuštanja, eksperimentiranja s jeftinim kapitalom i potrage za rizikom, Bitcoin je bio savršen kandidat za “asset koji može otići x10”.
Bitcoin ciklusi su zato u ranim fazama bili kombinacija programiranog smanjenja ponude i ekstremno povoljnog monetarnog i psihološkog okruženja. Ljudi su, naravno, s vremenom počeli generalizirati taj obrazac i pretvorili ga u dogmu: svakih četiri godine dolazi novi bull run, uvijek nakon halvinga, i sve što trebaš je držati i čekati. Problem je što tržište rijetko tolerira prejednostavne mape.
Ulazak ETF-ova i institucionalnog kapitala: nova fizika tržišta
S ETF erom mijenja se sama “fizika” Bitcoin tržišta. Do sada su Bitcoin ciklusi bili dominantno vođeni retail narativima, te kombinacijom rudara, early whales i nekoliko specijaliziranih fondova. Sada u priču ulaze tradicionalne financijske institucije, fondovi kojima su stotine milijardi pod upravljanjem i proizvodi dizajnirani za mirovinske fondove, wealth managere i investitore koji prije nikad nisu htjeli otvoriti račun na kripto burzi.
Spot ETF uvodi sasvim novi tip sudionika: kupce koji nisu nužno osjetljivi na kratkoročne oscilacije, koji kupuju radi dugoročne alokacije, diversifikacije portfelja ili institucionalne politike, a ne radi brzog x5. Njihova kupnja stvara drugačiju dinamiku. Kada ETF kupi Bitcoin, taj BTC često završava u hladnom skrbništvu i godinama ne “cirkulira” na burzama. To je drukčiji oblik “hodlanja” od klasičnog retaila – ovdje ne pričamo o emocionalnim odlukama, nego o alokacijskim modelima, investicijskim komitetima i portfeljnim strategijama.
Za Bitcoin cikluse to znači da dio ponude postaje dugoročno nelikvidan na način koji prije nije postojao. Kombiniraj to s činjenicom da isti ti ETF-ovi mogu imati snažan efekt na sentiment i percepciju legitimiteta Bitcoina i dobivaš tržište u kojem više ne gledaš samo halving, nego cijeli spektar novih sila.
Derivati, opcije i hedging: zašto se više ne možemo osloniti na “čisti” pattern
Još jedan ključan faktor u ETF eri je razina razvijenosti derivativnog tržišta. Danas opcije, futuresi i sofisticirani hedging proizvodi igraju golemu ulogu u kretanju cijene. Veliki igrači mogu definirati zone cijene oko kojih žele da se tržište kreće u određenom periodu, koristeći kombinaciju spot pozicija, opcija i futures ugovora.
To ne znači da su Bitcoin ciklusi nestali, nego da su deformirani novim silama. Tamo gdje je ranije nagli rast bio čisto pitanje raspoloženja tržišta, sada su tu i opcijski “wallovi”, zone maksimizacije profita za market makere i ponašanje velikih fondova kojima nije cilj maksimalan postotak, nego kontroliran rizik. Jednostavni fractal iz prošlog ciklusa zato više ne izgleda tako savršeno kad ga pokušamo projicirati u ETF realnost.
Makro likvidnost kao novi glavni motor
Najveća promjena možda nije ni u ETF-ovima ni u derivatima, nego u tome što je Bitcoin sve čvršće vezan za globalnu likvidnost. Kada se globalni novac širi, kamatne stope padaju ili stabiliziraju, a investitori traže rizik, Bitcoin profitira. Kada likvidnost nestaje, kamate rastu i raste pritisak na prodaju imovine, Bitcoin ispašta zajedno s dionicama, tehnološkim kompanijama i rizičnijim klasama imovine.
Tu se vidi da Bitcoin ciklusi više nisu izolirani fenomen, nego dio šireg globalnog monetarnog okvira. Nekad je Bitcoin bio mali, “odvojen” eksperiment na rubu financijskog sustava, pa su njegovi ciklusi mogli biti relativno autonomni. Danas, kada ga kupuju isti fondovi koji drže Apple, Teslu i američke obveznice, njegovo kretanje je sve više u korelaciji s likvidnosnim režimima. U praksi: ciklus nije više samo “četiri godine nakon halvinga”, nego “gdje smo u globalnom ciklusu likvidnosti”.
Od kalendarskog ciklusa do likvidnosnog režima
Ako pogledamo sve ove promjene zajedno, dobivamo novu sliku. Umjesto da promatramo Bitcoin cikluse kao krugove koji se uvijek vrte na isti način, bolje je gledati ih kao faze unutar različitih likvidnosnih režima. Halving i dalje postoji, i dalje utječe na ponudu, ali je sada samo jedan od katalizatora.
Novi model je bliži sljedećem: globalna likvidnost definira koliko je svijeta spremno riskirati i uložiti u Bitcoin, ETF-ovi i institucionalni kanali definiraju kako taj kapital fizički ulazi u tržište, regulacija i politička klima definiraju koliko se sustav osjeća “sigurno”, a halving daje vremenski okvir u kojem se sve to često koncentrira. Dakle, kalendar i dalje ima smisla, ali više kao jedan od slojeva, a ne kao glavni kompas.
Zašto je opasno gledati samo stare Bitcoin cikluse
Problem nastaje kad investitori pokušaju mehanički primijeniti stare uzorke na novu stvarnost. Ako netko misli: “dobro, nakon halvinga imam još 12–18 mjeseci do vrha, pa onda sve pada 80% i ja spokojno hodlam jer znam da se ponavlja”, postoji realan rizik da postaje ciljana exit likvidnost za sofisticiranije igrače.
Veliki fondovi ne planiraju izlaze na temelju memova o “produženom superciklusu”, nego gledaju rizik, regulatorne promjene, prilike u drugim klasama imovine i ukupnu likvidnost. Ako tržište postane pregrijano ranije nego “što je bilo prošli put”, oni će sasvim mirno realizirati dobit i smanjiti izloženost, bez ikakve obveze da poštuju ciklus u kojeg retail vjeruje.
Drugim riječima, Bitcoin ciklusi više nisu dogma na koju se možeš osloniti bez razmišljanja. Tko doslovno kopira prošli graf i očekuje isto, ignorira da se sastav sudionika i snaga utjecaja pojedinih faktora dramatično promijenila.
Kako se novi ciklusi prelijevaju na altcoine
Altcoini su uvijek bili “odraživač” stanja Bitcoina, ali ne na jednostavan način. Nekad je dovoljno bilo vidjeti da se Bitcoin stabilizira nakon snažnog rasta, pa je alt season uslijedio kao logičan nastavak. Danas, sa sve većom institucionalizacijom, altcoini su odvojen sloj rizika.
U ETF eri, dio kapitala koji bi nekad otišao u spekulativne altcoine, sada može završiti u “sigurnijem” kripto eksponiranju – kroz Bitcoin ETF, kasnije možda i kroz etablirane blue-chip altove s reguliranim proizvodima. To znači da alt season više ne mora biti širok val koji diže sve, nego selektivan, valovi narativa koji pogađaju samo projekte s određenim temama, partnerstvima ili regulatornim “green lightom”.
Bitcoin ciklusi time postaju okvir, ali ne garancija. Samo zato što je Bitcoin u fazi snažnog rasta ili konsolidacije ne znači da će svi altcoini automatski replicirati euforiju prošlih ciklusa. Tko gleda samo povijest bez razumijevanja nove strukture, vrlo lako može loviti alt season koji nikada ne dođe u obliku na koji je naviknut.
Što nam povijest ciklusa ipak još uvijek daje
Unatoč svim promjenama, nije poanta reći da Bitcoin ciklusi više ne postoje ili da je povijest bezvrijedna. Naprotiv, upravo kroz analizu prošlih ciklusa učimo kako se tržište ponaša u različitim fazama euforije i straha. Halving i dalje ima psihološki moment, i dalje utječe na ponudu, i dalje može biti katalizator za snažnije kretanje kada se spoji s povoljnom likvidnošću.
Razlika je u tome što povijest više ne možemo gledati kao gotovu projekciju budućnosti, nego kao polazište. Umjesto da kažemo “ovako će biti”, bolje je pitati “u kojem dijelu spektra se nalazimo i koliko je sadašnja situacija slična ili različita od prijašnjih?”. Thor razina zrelosti je kada shvatiš da su Bitcoin ciklusi parametrizirani – isti osnovni obrasci, ali u drugačijem političkom, monetarnom i institucionalnom kontekstu.
Scenariji za sljedeće cikluse u ETF eri
Ako gledamo unaprijed, moguće je zamisliti nekoliko smjerova. Jedna mogućnost je da se Bitcoin ciklusi nastave u relativno sličnom ritmu, ali sa sve manjom volatilnošću i manje dramatičnim bear marketima. U tom scenariju, halving i dalje ima važnu ulogu, ali vrhovi nisu više tako “eksplozivni”, a padovi nisu toliko destruktivni, jer institucionalni kapital ublažava ekstreme.
Druga mogućnost je produženi superciklus, u kojem Bitcoin nakon određenog trenutka više ne ulazi u duboke, višegodišnje bear markete, nego prelazi u fazu višegodišnje konsolidacije, s manjim lokalnim ciklusima unutar šireg trenda usvajanja. U tom slučaju, klasični narativ o “održavanju casha čekajući sljedeći bear” može postati skuplji nego što mnogi očekuju.
Treća mogućnost je da makro dominira toliko snažno da Bitcoin ciklusi postaju više refleksija globalne likvidnosti nego svog internog halvning kalendara. Tada bi velike promjene u monetarnoj politici, krizama duga ili geopolitičkim šokovima mogle potpuno pregaziti klasičnu dinamiku. Nije teško zamisliti da se veliki pad ili veliki rast dogodi “u krivo vrijeme” u odnosu na halving, jednostavno zato što je makro faktor nadjačao sve ostalo.
Zašto su znanje i kontekst važniji od datuma halvinga
Sve ove promjene vode do jedne jednostavne poruke: vrijeme je da prestanemo gledati Bitcoin cikluse kao vremenski raspored i počnemo ih gledati kao dinamičan odnos između ponude, potražnje, likvidnosti i psihologije. Halving nije nestao, ETF-ovi nisu ubili cikluse, ali su ih promijenili. Tko želi biti ispred tržišta, mora prestati pitati “što kaže graf od prošli put?” i početi pitati “tko su današnji igrači, kako razmišljaju i u kakvom se monetarnom okruženju nalazimo?”.
Educirani investitor ne bježi od povijesti, ali ni ne robuje povijesnim obrazcima. On koristi Bitcoin cikluse kao okvir za razmišljanje, a ne kao gotov plan trgovanja. Razumije da ETF era uvodi nove tokove kapitala, nove vrste rizika i nove prilike, ali i da ista ljudska psihologija – strah, pohlepa, FOMO i denial – ostaje prisutna u svakoj fazi.
Zaključak: Bitcoin ciklusi nisu mrtvi, ali više nisu mitologija
Na kraju, najpošteniji odgovor na pitanje “jesu li 4 godine postale mit?” je sljedeći: četverogodišnji Bitcoin ciklusi bili su i ostali dobar okvir za razumijevanje povijesti, ali postaju sve slabiji kao alat za precizno predviđanje budućnosti. ETF era, institucionalni kapital, razvijeni derivativni proizvodi i makro likvidnost su promijenili pravila igre.
To ne znači da treba ignorirati halving ili prestati gledati povijesne pattern-e. Znači samo da ih moramo nadograditi. Tko i dalje gleda Bitcoin kao mali eksperiment na rubu sustava, vjerojatno propušta shvatiti da on već sada igra u istoj areni kao državne obveznice, dionice i zlato – i da su njegovi ciklusi sada upleteni u širu priču o globalnoj likvidnosti i monetarnoj politici.
Umjesto da tražimo savršen fractal ili čekamo da se “povijest ponovi centimetar po centimetar”, puno je zdravije učiti čitati kontekst, promatrati tokove kapitala i prihvatiti da su Bitcoin ciklusi živa stvar. Oni se mijenjaju kako se mijenja i sam Bitcoin – od geekske niše, preko eksperimentalne imovine visokog rizika, do ozbiljnog monetarnog instrumenta koji ulazi u bilance fondova, tvrtki i, sve više, država.
Onog trenutka kad prestanemo od ciklusa raditi religiju, a počnemo ih shvaćati kao alat, napravili smo veliki korak iz kategorije “publika” u kategoriju “investitor koji zaista razumije tržište”.
– Mario Jaklenec | KriptoEntuzijasti –
Kripto nije igra sreće, nego disciplina i razumijevanje onoga u što ulažeš.
Znanje, rizik, analiza i dugoročno razmišljanje – to je put kojim hodamo.
Edukacija bez hypea. Zajednica bez slijepog praćenja. Cilj bez iluzija.
Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io!
🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
💬 Pridruži se zajednici: https://discord.gg/kriptoentuzijasti
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti
🧠💡 Analiziraj prije nego vjeruješ – misli samostalno, jer će inače tržište misliti umjesto tebe.
U svijetu kriptovaluta gdje je buka veća od znanja, edukacija je tvoj najvažniji alat.
Ne gradi mišljenje o tržištu na temelju memova, FOMO objava i lažnih obećanja o “pasivnoj zaradi” – nego na znanju, iskustvu i razumijevanju kako stvari zaista funkcioniraju.
Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje.
Zajedno gradimo svijet kripta!
