FIAT sistem kakav poznajemo ne nestaje – on se presvlači. Papir, kartice i spori bankarski procesi ustupaju mjesto blockchain infrastrukturi, ali pravila igre ostaju ista za većinu ljudi. Brže transakcije ne znače automatski veću slobodu, niti digitalni novac znači kraj kontrole.
Ovo nije priča o “revoluciji preko noći”, već o tihoj tranziciji u kojoj se stari sistem seli na nove šine. Pitanje nije da li dolazi FIAT → blockchain, jer to se već dešava. Pravo pitanje je: ko kontroliše tok, a ko ostaje samo korisnik interfejsa.
Ako pričamo o realnoj tranziciji “FIAT → blockchain”, onda moramo razlikovati dvije stvari: šta će banke stvarno koristiti u pozadini, a šta će običan čovjek koristiti u praksi. To često nije ista stvar.
Šta će najviše profitirati u tranziciji
Najveći pobjednici nisu nužno “jedan coin”, nego tri klase:
Stablecoini (digitalni dolar/euro) kao novi keš za internet
Oni već rade ono što ljudi misle da će “kripto jednog dana”: brze, jeftine, globalne isplate i poravnanja. Stablecoini su već masovno korišteni za prekogranična plaćanja i settlement.
Tokenizovani bankovni depoziti (deposit tokens / tokenized deposits) kao “bankarski novac na šinama blockchaina”
Ovo je bankama prirodnije od “javnog coina”: zadržavaju regulatorni okvir, KYC/AML i kontrolu rizika, ali dobijaju 24/7 poravnanje.
Link: https://fnality.com/news/the-next-era-of-digital-money
Infrastrukturni networki gdje se sve to izvršava
Ko “nosi” transakcije (L1/L2) uzima najviše prometa, integracija i fee-ova, pogotovo kad stablecoini i tokenizovani depoziti krenu da se vrte non-stop. Ovdje je logika: više prometa → više potražnje za blockspace-om i ekosistemom. (Ko će to biti, zavisi od skaliranja, regulative i integracija.)
Coini/tokeni za bankovne transakcije (back-end, wholesale)
U bankarskom svijetu “coin” često uopšte nije javni coin, nego bankarski tokenna zatvorenoj ili poluzatvorenoj mreži.
Tokenizovani depoziti / bankarski deposit tokeni (najrealniji pravac za banke)
Primjeri iz prakse: JPMorgan ima deposit-token rješenja i 24/7 digital payments rail za institucionalne klijente.
Link: https://www.jpmorgan.com/kinexys/digital-payments
Takođe se pojavljuju sistemi tipa Fnality (wholesale payment systems, poravnanje “digital cash” uz centralnobankarsku podršku).
Link: https://fnality.com/news/fnality-raises-136-million-in-series-c-funding
Stablecoini kao settlement sloj (pogotovo za cross-border i tržišta van “prvog svijeta”)
Ovo banke sve ozbiljnije tretiraju kao infrastrukturu, i zato se grade clearing slojevi između stablecoin izdavača (primjer: Ubyx / bankarske investicije u stablecoin settlement infrastrukturu).
CBDC interoperabilnost (državni pravac, ali spor i politički težak)
Vidimo da se gura ideja povezivanja CBDC-ova radi međunarodnih plaćanja (npr. BRICS razgovori/piloti), ali to ide kroz politiku, standarde i kontrolu.
Zaključak za banke: najviše “bankovnih transakcija” će ići kroz tokenizovane depozite i stablecoin-settlement, a ne kroz to da banke masovno drže neki javni coin na bilansu.
Coini/tokeni za micropayment (front-end, retail)
Micropayment traži tri stvari: trenutno, jeftino, bez frikcije.
Bitcoin + Lightning (najčistiji micropayment za “internet novca”)
Lightning je baš pravljen za mikrotransakcije (sekunde, sitne naknade) i realno raste po upotrebi kod payment procesora i aplikacija.
Stablecoini na brzim/jeftinim mrežama (micropayment za mase jer ljudi misle u valuti)
Za svakodnevnog čovjeka je psihološki lakše platiti “1 USDC” nego “0.0000 nečega”. Zato stablecoini na skalabilnim mrežama imaju ogroman potencijal za mikroplaćanja, pogotovo kad uđu direktno u aplikacije i POS sisteme.
Ko će “najviše profitirati” kao coin/token (moj hladan, praktičan pogled)
Ako moram biti brutalno jasan, bez navijanja:
Najveći kandidat po realnoj upotrebi u tranziciji: stablecoin-ekosistem
Ne “jedan coin”, nego cijeli sloj: izdavači, clearing, compliance, on/off rampovi, mreže koje nose taj promet.
Za micropayment ideološki i tehnički najčistije: BTC preko Lightninga
Link: https://coingate.com/blog/post/lightning-network-year-over-year-data
Za bankarski back-end najrealnije: tokenizovani depoziti i bankarski deposit tokeni
Link: https://fnality.com/news/the-next-era-of-digital-money
Link: Bank of America, Citi back Fnality in $136m funding round
Link: https://www.jpmorgan.com/kinexys/digital-payments/jpm-coin
Ako želiš, mogu ti ovo prevesti u tvoju “Finansije za narod” matricu: ko je slobodan izbor, ko je interfejs, a ko je pravilo, i gdje su BTC i KAS u toj slagalici bez marketing magle.
Ostavi svoj komentar – iskreno me zanima šta ti misliš.
Petar Miljić
👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!
🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
💬 Pridruži se zajednici: https://discord.gg/kriptoentuzijasti
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti
🧠💡 Ne zaboravite: budućnost se ne gradi kad svi već znaju za nju – već onda kad je vide samo rijetki.
🔥 Budućnost pripada onima koji misle dugoročno. 🔥
Jedno je sigurno – budućnost kripta neće biti dosadna!
Više edukativnih članaka možete pronaći na našoj web stranici kanalu i diskord platformi!
Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti finacijsku slobodu i kripto znanje. Zajedno gradimo svijet financija i kripta!
#Crypto #Bitcoin #BullRun2029
