Kada god se spomene pojam Ponzi šema, većina ljudi automatski pomisli na ilegalne piramidalne prevare koje obećavaju visoke i brze prinose bez realnog poslovnog modela, gdje se isplate starim učesnicima financiraju iz uplata novih. Klasičan primjer je Charles Ponzi iz 1920-ih, čije ime danas simbolizira cijeli tip financijske prevare. Međutim, postavlja se jedno ozbiljno pitanje: da li se slična logika može primijeniti i na najveće američke berzanske indekse poput NASDAQ-a i S&P 500?
Prije nego što damo odgovor, moramo razumjeti kako funkcioniraju ovi indeksi i gdje se njihova suština razlikuje – ili poklapa – sa definicijom Ponzi šeme.
Kako funkcioniše S&P 500 i NASDAQ
S&P 500 je indeks koji prati performanse 500 najvećih kompanija na američkom tržištu, dok NASDAQ uglavnom okuplja tehnološki orijentirane kompanije. Oba indeksa nisu kompanije same po sebi – oni su košarice dionica. Kada investitor kupuje ETF ili fond vezan za ove indekse, on zapravo kupuje udio u svim tim kompanijama, proporcionalno njihovom udjelu u indeksu.
Ono što održava cijenu indeksa u rastu nije novac novih ulagača u smislu direktnog plaćanja starima (kao u Ponzi šemi), nego rast tržišne kapitalizacije tih kompanija, koji zavisi od zarade, inovacija, tržišnog udjela i – ovdje dolazimo do ključnog momenta – od percepcije vrijednosti.
Sličnosti sa Ponzi logikom
Ako pogledamo hladno i bez patriotizma prema Wall Streetu, S&P 500 i NASDAQ imaju nekoliko elemenata koji podsjećaju na Ponzi dinamiku:
Prvo, cijena dionica ovih kompanija često ne odražava njihovu realnu vrijednost (P/E odnosi znaju otići u nebo). To znači da investitori kupuju ne toliko zbog trenutne zarade firme, već zbog očekivanja da će neko u budućnosti biti spreman platiti više. To je osnovni psihološki motor Ponzi šeme – vjera da će uvijek postojati “novi učesnik” spreman kupiti po višoj cijeni.
Drugo, održivost rasta indeksa zavisi od stalnog priljeva kapitala. Berzanska povijest pokazuje da dugoročne stagnacije ili povlačenja kapitala izazivaju nagle padove vrijednosti. U Ponzi šemi, kad priljev novih učesnika stane – sistem se ruši. Na burzi, kad kapital počne odlaziti, dolazi do “bear marketa”, koji je u blažoj formi kontrolirani pad, a u ekstremima prava financijska panika.
Treće, zamjena kompanija unutar indeksa funkcionira kao “kozmetičko održavanje” rasta. Kada neka kompanija iz S&P 500 bankrotira ili ozbiljno oslabi, ona se uklanja iz indeksa i zamjenjuje “novom, zdravom” firmom. To je kao da Ponzi menadžer izbacuje propale investitore iz javne priče i dovodi nove, kako bi prosječan rezultat izgledao impresivno.
Razlike u odnosu na Ponzi šemu
Da bismo bili pošteni, moramo reći da NASDAQ i S&P 500 ipak nisu klasične Ponzi šeme. Za razliku od ilegalnih piramida, ove strukture imaju realnu imovinu – kompanije sa proizvodima, zaposlenima, patentima i prihodima. Isplate investitorima ne dolaze od uplata novih ulagača, nego od dividendi i kapitalnog dobitka kada prodate dionice.
Druga bitna razlika je transparentnost. Svi podaci o kompanijama iz indeksa su javni, bilanci su dostupni, i svaka promjena u sastavu indeksa je javno objavljena. Kod Ponzi šeme sve se odvija iza zatvorenih vrata.
Problem “fiat ekonomije” u pozadini
Ipak, ne možemo ignorirati činjenicu da cijeli sistem američke burze živi na kičmi štampanja dolara i niskih kamatnih stopa. Kada Federalne rezerve podignu kamate i smanje likvidnost, vrijednost dionica naglo pada – što jasno pokazuje da su cijene uveliko zavisne od monetarne politike, a ne samo od realne produktivnosti kompanija.
To stvara iluziju beskonačnog rasta: centralne banke upumpavaju novac u sistem, taj novac završava u burzi, cijene dionica rastu, ljudi se osjećaju bogatije i investiraju još više – sve dok se ne desi veliki “reset” u vidu krize.
Zaključak: Što je istina
NASDAQ i S&P 500 nisu Ponzi šeme u krivično-pravnom smislu, ali nose određene psihološke i strukturalne sličnosti sa njima. Ključna razlika je što iza njih stoji realna ekonomija i proizvodnja, dok iza Ponzi prevare stoji samo prazno obećanje. Ipak, kada se cijene odvoje od realne vrijednosti i rast zavisi isključivo od priliva novog kapitala – rizik prelaska u “bubblenu” zonu je ogroman.
Zato, svaki investitor koji ulaže u ove indekse mora shvatiti da dugoročno igranje na Wall Streetu nije “sigurna oklada” već sofisticirana verzija igre povjerenja – a povjerenje, kao i u svakoj Ponzi dinamici, može nestati preko noći.
Vaš Petar Miljić – Finansije za narod
www.kriptoentuzijasti.io
– Ne prodajemo vam snove. Učimo vas kako da ne budete tuđi san.
Ne zaboravite: budućnost se ne gradi kad svi već znaju za nju – već onda kad je vide samo rijetki.
🔥 Budućnost pripada onima koji misle dugoročno. 🔥
Jedno je sigurno – budućnost kripta neće biti dosadna!
Više edukativnih članaka možete pronaći na našoj web stranici kanalu kriptoentuzijasti.io i diskord platformi discord.gg/kriptoentuzijasti
#Crypto #Bitcoin #BullRun2025
💬 Discord zajednica: discord.gg/kriptoentuzijasti
🐦 X (bivši Twitter): @k_entuzijasti
📌 Preporučeno za čitanje: FIAT novac najveća Ponzi šema u povijesti
Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io! 🚀 Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite ih na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje. Zajedno gradimo svijet kripta! 💪🔗 #Kriptoentuzijasti #Dijeliznanje crypto #Kriptoedukacija #EtherX #društevenamreža #Crypto # binance istraga
