3. ММТ Serijal
Treća ključna tvrdnja moderne monetarne teorije (MMT) je da deficit nije loš sam po sebi. Prema ovoj teoriji, vladin deficit ne predstavlja nužno problem i ne mora biti odmah smanjen povećanjem poreza ili smanjenjem potrošnje. Umjesto toga, deficit može imati pozitivan uticaj na ekonomiju, posebno u situacijama kada postoje neiskorišteni ekonomski resursi, poput visoke nezaposlenosti ili nedovoljno iskorištenih kapaciteta u industriji.
Što je deficit
Deficit se javlja kada vlada troši više novca nego što prikupi kroz poreze i druge prihode. Tradicionalna ekonomska teorija sugeriše da preveliki deficit može biti opasan jer vodi ka zaduživanju, što može povećati dug države. Dugoročno, veliki deficit može povećati kamatne stope i inflaciju, što otežava zaduživanje i vraćanje dugova.
Međutim, MMT nudi drugačiju perspektivu. Ona tvrdi da deficit može biti koristan alat za postizanje ekonomskih ciljeva, naročito u situacijama kada postoji neiskorišteni potencijal u ekonomiji. Dakle, u nekim slučajevima deficit nije loš.
Zašto deficit nije nužno loš prema MMT-u
1. Vladin deficit je privatni suficit – Kada vlada troši više nego što prikuplja kroz poreze, ona zapravo ubrizgava dodatni novac u privredu. Taj novac ulazi u privatni sektor, kroz plate, nabavke, projekte, subvencije i druge oblike potrošnje. Dakle, vladin deficit znači da privatni sektor dobija više novca nego što daje državi, što može podstaći potrošnju i investicije. U tom smislu, deficit vlade može biti pozitivan za privredu jer stvara dodatnu potražnju i stimuliše ekonomski rast.
2. Deficit kao odgovor na neiskorištene resurse – MMT posebno ističe da deficit može biti koristan kada postoje neiskorišteni resursi u ekonomiji, kao što su visoka nezaposlenost ili neiskorišteni industrijski kapaciteti. U takvim situacijama, vlada može povećati potrošnju kroz deficit i tako podstaći zapošljavanje i proizvodnju. Umjesto da smanjuje potrošnju kako bi uravnotežila budžet, vlada može koristiti deficit kako bi potaknula ekonomske aktivnosti i povećala zaposlenost. U tim situacijama, deficit nije loš.
3. Deficit pomaže u borbi protiv recesije – U vremenima ekonomske krize ili recesije, kada privatni sektor smanjuje potrošnju zbog nesigurnosti i niskih prihoda, vlada može povećati svoju potrošnju kako bi kompenzovala pad u privatnoj potrošnji. Ovaj proces, koji uključuje stvaranje deficita, može pomoći u stabilizaciji ekonomije i sprječavanju dublje recesije. Tradicionalni pristupi koji zahtijevaju smanjenje deficita u takvim situacijama, prema MMT-u, mogu samo dodatno pogoršati krizu.
Deficit i inflacija
Jedan od glavnih strahova kod visokih deficita je mogućnost inflacije. Prema tradicionalnoj ekonomskoj misli, prevelika količina novca u opticaju može dovesti do inflacije, jer više novca juri istu količinu dobara i usluga, što vodi ka povećanju cijena.
MMT ne poriče ovu mogućnost, ali tvrdi da inflacija postaje problem samo kada se svi resursi u ekonomiji već koriste, odnosno kada je ekonomija na maksimumu svog kapaciteta. Kada je nezaposlenost visoka ili su proizvodni kapaciteti neiskorišteni, dodatna potrošnja ne mora nužno izazvati inflaciju jer postoji dovoljno prostora za povećanje proizvodnje i zapošljavanje. Zato prema MMT-u deficit nije loš kada postoje slobodni resursi.
Dakle, prema MMT-u, dok god postoji neiskorišteni potencijal u ekonomiji, deficit neće uzrokovati inflaciju, jer dodatna potrošnja služi za podsticanje ekonomskog rasta, a ne za pritisak na cijene. Tek kada ekonomija dosegne svoj puni kapacitet, deficit i dalje povećanje potrošnje može dovesti do inflacije, u kom slučaju bi vlada trebala intervenisati smanjenjem potrošnje ili povećanjem poreza kako bi kontrolisala potražnju.
Deficit kao alat za postizanje pune zaposlenosti
Jedan od glavnih ciljeva MMT-a je puna zaposlenost. Prema ovoj teoriji, vlada može koristiti deficit kao alat za zapošljavanje svih koji su voljni i sposobni da rade, ali ne mogu pronaći posao u privatnom sektoru. Pritom ne zaboravite da deficit nije loš. Kroz programe javnih radova ili direktne investicije, vlada može stvoriti nova radna mjesta, što ne samo da smanjuje nezaposlenost, već i povećava ukupnu ekonomsku aktivnost.
Umjesto da se fokusira na smanjenje deficita, vlada bi prema MMT-u trebala koristiti fiskalnu politiku kako bi osigurala da svi resursi u ekonomiji budu maksimalno iskorišteni, uključujući radnu snagu. Tek kada svi ti resursi budu potpuno iskorišteni, deficit može postati problem, ali do tada može biti moćno sredstvo za stimulaciju ekonomskog rasta i socijalnog blagostanja.
Zaključak
Prema MMT-u, deficit nije loš sam po sebi i ne treba ga tretirati kao nešto što se mora odmah smanjiti. Umjesto toga, deficit može biti korisno sredstvo za postizanje ekonomskih ciljeva, naročito u vremenu visoke nezaposlenosti ili ekonomskih kriza. Deficit omogućava vladi da ubrizga novac u ekonomiju, podstiče potrošnju i zapošljavanje, te osigurava ekonomski rast. Sve dok ekonomija ima neiskorištene resurse, deficit može biti pozitivan, a strah od njega pretjeran.
Interesantno za pročitati: Fiskalna politika
Zapratite nas na X-u: Kriptoentuzijasti (@k_entuzijasti)
