Dezinformacije i mentalni rat o informacijama

Dezinformacije, botovi i blockchain – Tko kontrolira istinu u digitalnom dobu?

Uvod

U digitalnom dobu istina više nije ono što jest – nego ono što većina ljudi vjeruje da jest. U svijetu preplavljenom informacijama, memovima, viralnim objavama i algoritmima, istina se sve češće ne otkriva nego proizvodi. A proizvođači više nisu samo novinari, akademici ili institucije, već i bot mreže, vladine propagandne mašine, deepfake alati i influenceri s agendom.

Ilustracija prikazuje sukob između digitalne cenzure i decentralizirane istine u kontekstu informacijske manipulacije i blockchain otpora.dezinformacije
Dezinformacije ,Ilustracija prikazuje sukob između digitalne cenzure i decentralizirane istine u kontekstu informacijske manipulacije i blockchain otpora.

U ovom informativnom kaosu, nameće se pitanje: može li blockchain pomoći u očuvanju istine? Može li decentralizirana tehnologija razbiti monopol nad informacijama? Ili će se i ona – poput interneta – pretvoriti u još jedno oružje u rukama moćnih?


Informacijski rat – novo bojno polje

Ratovi se više ne vode samo na frontama, već i u glavama ljudi. Informacija je postala najvrijednije oružje, a istina – najskuplja žrtva. Od Ukrajine do Tajvana, od Izraela do Etiopije, svaki moderni sukob danas uključuje kibernetičke operacije, kontrolu narativa, medijske spinove i online manipulaciju.

Lažne vijesti, dezinformacije više nisu pogreška. One su strategija. Botovi, trolovi i deepfake videi nisu nesreće – oni su oružje. Cilj nije samo uvjeriti, nego zbuniti. Ne pokazati svoju istinu – već srušiti vjeru u postojanje bilo kakve istine. Dezinformacije.

U takvom kontekstu, pitanje povjerenja postaje ključno: kome vjerujemo kada više ništa nije sigurno? I kako znati što je stvarno, a što digitalna iluzija?


Vladini botovi, algoritamske vojske i manipulacija

U mnogim zemljama, vlasti su stvorile čitave digitalne vojske – botove i profile koji izgledaju kao obični građani, a zapravo šire odobrene poruke, potkopavaju kritiku i targetiraju protivnike režima. Te mreže djeluju brzo, masovno i neumorno.

Istovremeno, korporacije oblikuju naš pogled na svijet putem algoritama koji filtriraju informacije. Umjesto da sami biramo, algoritmi biraju za nas. Oni odlučuju koji će sadržaj vidjeti milijuni ljudi – i koji neće.

Tako nastaje digitalna manipulacija u rukavicama. Bez prisile, bez zabrana, bez pucnja – samo s pametnim podešavanjem vidljivosti.


Cenzura pod krinkom zaštite

Države i platforme sve češće opravdavaju cenzuru zaštitom od “dezinformacija”, “govora mržnje” ili “nacionalne sigurnosti”. Iako su ti motivi često legitimni, granica između zaštite i kontrole je tanka – i opasno lako prijeđena.

U nekim zemljama, cenzura je očita: zabranjuju se stranice, gase se društvene mreže, hapse se novinari. U drugima je sofisticiranija: sadržaji se “shadowbannaju”, rezultati pretraživanja prilagođavaju, a “provjerene informacije” promoviraju od strane državno sponzoriranih fact-checkera.

Pitanje nije više postoji li cenzura. Pitanje je tko kontrolira ono što smijemo vidjeti, čuti i vjerovati.


Može li blockchain pomoći

Blockchain ne može sam po sebi razotkriti laž ili potvrditi istinu. No ono što može – i gdje ima golem potencijal – jest u verifikaciji autentičnosti, transparentnosti i nepromjenjivosti podataka.

Evo nekoliko ključnih područja gdje blockchain može biti alat otpora protiv dezinformacija:

1. Nepromjenjivi zapis

Jednom zapisano na blockchainu, ne može se izmijeniti. Time se može sačuvati izvorni sadržaj – dokument, snimka, vijest – i spriječiti naknadna manipulacija. To je posebno važno u diktaturama gdje vlasti naknadno brišu ili mijenjaju vlastitu povijest.

2. Verifikacija izvora

Objava vijesti, slike ili snimke preko decentraliziranog ID-a (verificiranog profila) može pomoći u razlikovanju stvarnih izvora od botova i trolova. Time se vraća povjerenje u izvor informacije – čak i ako ga ne poznajemo.

3. Praćenje širenja informacija

Blockchain može pomoći u transparentnosti kako se neka informacija širila – koji profili, s kojih IP adresa, u kojim intervalima. To može otkriti bot mreže i koordinirane napade.

4. Decentralizirane društvene mreže

Platforme poput Farcastera, Lens-a ili Nostr-a pokušavaju stvoriti društvene mreže bez centralne kontrole, gdje sadržaj ostaje netaknut, a korisnici imaju vlasništvo nad svojim podacima.


Istina na lancu – prijetnja ili rješenje

Iako blockchain može pomoći u transparentnosti, postavlja se pitanje: je li istina samo ono što je zapisano na lancu? I tko kontrolira taj zapis?

Ako država odluči pokrenuti vlastitu blockchain mrežu i na njoj zapisivati “istine”, znači li to da je ta verzija automatski vjerodostojna? Ako su bot mreže dovoljno napredne da kreiraju sadržaj i šalju ga na blockchain – hoće li se ljudi više pouzdavati u to samo zato što je “zapisano”?

Drugim riječima, blockchain može postati i alat legitimizacije laži – ako ne pazimo.


Etika i odgovornost: Tehnologija ne spašava – ljudi spašavaju

Problem dezinformacija nije samo tehnološki. On je društveni, politički i psihološki. Ljudi žele potvrdu svojih uvjerenja, a ne nužno istinu. Ako blockchain samo potvrđuje pristrane narative, onda postaje samo još jedan alat manipulacije.

Zato je ključno razvijati digitalnu pismenost, kritičko razmišljanje i etiku korištenja tehnologije. Nema tehnologije koja može zamijeniti zdrav razum, odgovornost i istinsku potragu za istinom.


Moć decentralizacije – informacija kao pravo, ne privilegija

Decentralizacija ne garantira istinu – ali ukida monopol nad njom. Kad informacija ne dolazi s jednog izvora, kad nema jednog vlasnika platforme, kad se sadržaj ne može obrisati jednim klikom – tada se otvara prostor za pluralizam mišljenja, za debatu, za autonomiju mišljenja.

To ne znači da neće biti laži. No znači da nitko neće moći definirati što je istina – u tišini i bez otpora.


Zaključak

U vremenu gdje je istina pod opsadom, blockchain nije savršeno rješenje – ali je važan alat u borbi za slobodu izražavanja i transparentnost. Tehnologija nas neće spasiti – ali nam može dati oruđe da se obranimo.

Od svakog korisnika ovisi kako će koristiti to oružje: za razotkrivanje laži ili za njihovo širenje.

Na kraju, istina nije proizvod – nego proces. A blockchain može pomoći da taj proces bude otvoren, javan i nepromjenjiv.


Najava sljedećeg članka

“Geopolitika hashratea – Tko zaista kontrolira Bitcoin mrežu?”

U sljedećem nastavku analiziramo kako se raspoređuje rudarska moć Bitcoina diljem svijeta, zašto je to geopolitičko pitanje, i tko ima stvarni utjecaj na sigurnost i budućnost najveće decentralizirane mreže.

U svijetu kriptovaluta gdje je buka veća od znanja, edukacija je tvoj najvažniji alat.
Ne gradi mišljenje o tržištu na osnovu memova, FOMO objava i lažnih obećanja o “pasivnoj zaradi” – nego na znanju, iskustvu i razumijevanju kako stvari zaista funkcioniraju.

Dezinformacije #Botovi #BlockchainIstina #DigitalnaManipulacija #KriptoEntuzijasti Dezinformacije

 kriptoentuzijasti.io

 Discord zajednica: discord.gg/kriptoentuzijasti

 X (bivši Twitter): @k_entuzijasti

 Preporučeno za čitanje: Decentralizirano financiranje ključno za napredak istraživanja mentalnog zdravlja

Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io! 🚀 Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite ih na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje. Zajedno gradimo svijet kripta! 💪🔗 #Kriptoentuzijasti #Dijeliznanje crypto #Kriptoedukacija #EtherX #društevenamreža #Crypto # binance istraga

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

0
    0
    Your Cart
    Your cart is emptyReturn to Shop
    Share via
    Copy link