2. MMT serijal
Druga ključna tvrdnja moderne monetarne teorije (MMT) je da je fiskalna politika važnija od monetarne politike. Prema MMT-u, vlade bi trebalo da se oslanjaju prvenstveno na fiskalnu politiku – tj. na odluke o javnoj potrošnji, porezima i zaduživanju – kako bi upravljale ekonomijom, umjesto da se oslanjaju na centralne banke i monetarnu politiku, kao što su kontrola kamatnih stopa i količine novca u opticaju.

Razlika između fiskalne i monetarne politike
1. Fiskalna politika odnosi se na odluke koje vlade donose o tome koliko će trošiti i koliko će poreza prikupiti. To uključuje sve oblike javne potrošnje (kao što su infrastruktura, zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita itd.) i poreznu politiku (povećanje ili smanjenje poreza). Vlada koristi fiskalnu politiku kako bi podstakla ekonomski rast, smanjila nezaposlenost ili kontrolisala inflaciju. Kada je ekonomija u krizi, vlade mogu povećati potrošnju ili smanjiti poreze kako bi podstakle potražnju i stvorile više radnih mjesta.
2. Monetarna politika, s druge strane, odnosi se na mjere koje preduzima centralna banka (kao što je Narodna banka Srbije) kako bi regulisala kamatne stope. Kontrolisala inflaciju i održala stabilnost finansijskog sistema. Monetarna politika uključuje alate kao što su povećanje ili smanjenje kamatnih stopa, te kupovina ili prodaja državnih obveznica radi regulacije količine novca u opticaju. Tradicionalno, centralne banke koriste monetarnu politiku za kontrolu inflacije i održavanje stabilnosti ekonomije.
Zašto MMT daje prednost fiskalnoj politici
Prema modernoj monetarnoj teoriji, fiskalna politika je učinkovitije sredstvo za direktno upravljanje privredom nego monetarna politika. MMT tvrdi da centralne banke i njihova kontrola nad kamatnim stopama nemaju tako direktan uticaj na ekonomski rast ili nezaposlenost kao što to ima vlada sa svojim odlukama o potrošnji.
Neki od glavnih razloga zašto MMT favorizuje fiskalnu politiku uključuju:
1. Direktan uticaj na realnu ekonomiju – Kada vlada odluči povećati potrošnju, novac se odmah ulaže u projekte poput gradnje infrastrukture, obrazovanja, zdravstva ili programa zapošljavanja. To ima trenutan efekat na zapošljavanje i ekonomski rast, dok promjene u kamatnim stopama mogu imati sporiji i manje direktan efekat.
2. Ograničeni uticaj monetarne politike na realni sektor – Monetarna politika,
posebno promjene kamatnih stopa, više utiče na finansijski sektor i zaduživanje, a manje na stvarnu proizvodnju dobara i usluga. Na primjer, smanjenje kamatnih stopa može podstaći više zaduživanja, ali ne garantuje da će taj novac biti uložen u projekte koji će stvoriti nova radna mjesta ili povećati potrošnju.
3. Zapošljavanje kao prioritet – MMT tvrdi da bi cilj vlade trebao biti puna zaposlenost. Fiskalna politika je alat koji može osigurati da svi koji žele raditi imaju priliku za posao. Vlada može direktno zaposliti ljude kroz programe javnih radova ili podržati privredu kroz subvencije i ulaganja. Monetarna politika nema mehanizme koji bi direktno povećali zaposlenost.
Monetarna politika i njena ograničenja
Tradicionalni pristup monetarnoj politici često se oslanja na promjene kamatnih stopa kako bi se kontrolisala inflacija i podstakao ekonomski rast. Međutim, MMT ističe nekoliko problema s ovim pristupom:
1. Kamatne stope nisu uvijek efikasne – Smanjenje kamatnih stopa ne garantuje da će ljudi ili preduzeća više trošiti ili ulagati. Tokom recesija, čak i ako su kamatne stope niske, postoji mogućnost da potražnja ostane niska jer ljudi žele štedjeti, a ne trošiti.
2. Inflacija i monetarna politika – Monetarna politika je tradicionalno korišćena za kontrolu inflacije, ali MMT tvrdi da fiskalna politika može biti jednako učinkovita u tom pogledu. Umjesto povećanja kamatnih stopa da bi se smanjila potrošnja i obuzdala inflacija, vlada može smanjiti svoju potrošnju ili povećati poreze kako bi smanjila potražnju.
Zaključak
MMT naglašava da je fiskalna politika moćniji i fleksibilniji alat za upravljanje ekonomijom, jer omogućava vladi da direktno utiče na potrošnju, zaposlenost i rast. Umjesto da se oslanja na centralne banke i monetarnu politiku, koja ima indirektan i često ograničen uticaj, MMT predlaže da vlade budu proaktivne u trošenju novca kako bi stimulisale ekonomiju, smanjile nezaposlenost i osigurale ekonomski rast.
Interesantno za pročitati: Države sa suverenom valutom i Mastercard lansira kripto karticu
Zapratite nas na X-u: Kriptoentuzijasti (@k_entuzijasti)