Dobrodošli u ovaj članak pomalo neobičnog formata. Palo mi je nekoliko misli na pamet koje bi, vjerujem, mogle biti veoma, veoma interesantne za neke od vas. Zapravo bih rekao – izuzetno interesantne. Tvrdim da većina ljudi to uopšte nema 98% od ovoga na radaru.
iskren pogled budućnost: Iskren Pogled na Budućnost”https://kriptoentuzijasti.io/mining-race-evropska-turneja-2026-u-zagrebu/” style=”width:500px;height:auto”>iskren pogled budućnost: Iskren Pogled na Budućnost” class=”wp-image-42187″/>Pitanje koje trenutno najčešće čujem u vezi sa kripto tržištem glasi: hoće li se kripto tržište ponovo vratiti, hoće li opet uspjeti, je li sada gotovo?
Za svakoga ko postavlja takvo pitanje mogu samo reći – kopaj dublje, kopaj jače i nikad ne staj. Jer ta i takva osoba u osnovama nije razumjela kako naš svijet danas funkcioniše.
Jedno tržište nikada ne propadne prije nego što banke i veliki finansijski igrači na njemu uzmu glavni profit. Tako sistem funkcioniše. To je sistem koji sjedi iznad svega. Cum-Ex skandali u Evropi pokazali su kako se kroz rupe u zakonima izvlače milijarde. Slučajevi poput Epsteina dodatno su uzdrmali povjerenje javnosti u to da su svi jednaki pred zakonom. Ljudi vide da moć često znači i zaštitu. O tome sam pisao u serijalu pod nazivom Šta upravo gledaš? – Šine za stabile koine (sablecoin).
I prije nego što ti ljudi uzmu svoj profit – bilo da je riječ o bear profitu u padu tržišta ili bull profitu u euforiji rasta – tržište nikada neće umrijeti.
Ako pogledaš sve velike finansijske krize, uključujući i slom 2008. godine kada je bankrotirao Lehman Brothers, vidjećeš isti obrazac. Banke su prije sloma zaradile ogromne iznose. Kada je sistem pukao, mnoge su spašene novcem poreskih obveznika – dali je neko pitao poreske obveznike dali oni to žele? NE – Privatni profit, javni gubitak.
Sve ovo na prvu zvuči negativno. Ali za kripto investitore to je zapravo pozitivno.
Jer institucionalizacija kripta još uvijek nije završena. I upravo zato kripto nije ni blizu kraja.
Do sada su u kriptu najviše zarađivale berze, market mejkeri i pojedinci koji nisu dio klasičnih finansijskih struktura. Međutim, sada se jasno vidi promjena. Ulazak igrača poput BlackRocka, Vanguarda i Citigroupa pokazuje da se infrastruktura polako seli pod kontrolu institucija. To je tek početak. To je vrh ledenog brijega. Tek smo počeli!
Ti ljudi žele da sve ide preko njihove infrastrukture, isto kao što ide trgovanje akcijama. Ne žele da kapital slobodno kruži izvan sistema koji oni ne kontrolišu. Ne žele da novac ide prema privatnim platformama i decentralizovanim rješenjima. Sve mora da ide prema vrhu.
I zato tvrdim da će kripto doživjeti novo proljeće – najkasnije onda kada banke kažu da sav ozbiljan trgovinski promet mora ići preko njih. A to se već dugo priprema. Pitanje je samo vremena!
Mislite li da je slučajnost što se kripto prostor osjeća sve nesigurnije? Što su najveće berze pod konstantnim pritiskom regulacija, kazni i istraga? Kada se narativ o nesigurnosti dovoljno ojača, mase će same poželjeti „sigurnu bankarsku alternativu“. To nije u redu – kopaj dublje, kopaj jače i nikad ne staj.
To je obrazac koji gledamo već dvadeset godina. Bilo da je riječ o klimatskim narativima, pandemijama, energetskim krizama ili tehnološkim tranzicijama – mi živimo u kontinuiranom stanju psihološkog pritiska. Kripto, gdje leži ogroman kapital i potencijal buduće kontrole, nije izuzetak.
Svugdje gdje leži mnogo novca, možete računati da se u pozadini dešavaju stvari koje nisu potpuno čiste. Moja topla preporuka – istražuj, kopaj dublje, kopaj jače i nikad ne staj.
Primjer CO₂ se često koristi kao ilustracija. Biljke koriste CO₂ za fotosintezu. U istoriji zemlje postojali su periodi sa višim koncentracijama CO₂ nego danas. Drvo koje vidite zapravo je vezani ugljenik iz atmosfere. To ne znači da nema klimatskih izazova, ali pokazuje kako se kompleksne teme pojednostavljuju u crno-bijele narative. Holandske krave koje prde nisi opasnost – to je propaganda!
Kada se uz narativ doda osjećaj krivice, ljudi postaju spremni da plate više. Ista logika važi i za mnoge industrije, uključujući automobilsku. Početkom 20. vijeka odnos električnih i vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem bio je približno 7:1 u korist električnih. Tek pronalaskom anlasera 1924. godine vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem preuzimaju dominaciju. Danas je obrnuto. Tržišta se ne kreću samo tehnološkom logikom, već infrastrukturnom i finansijskom.
U vezi s kriptom, smatram da neće biti drugačije.
Trenutno se kripto još uvijek diskredituje. Previše novca odlazi u ruke običnim ljudima. Naknade odlaze berzama poput Binancea i drugima, ali ne odlaze u potpunosti tradicionalnim bankarskim strukturama koje su navikle da kontrolišu tokove kapitala. To je suština sukoba.
Sistemi koji zarađuju na svakoj VISA transakciji i koji kroz kreditni sistem mogu jedan dolar multiplikovati više puta, neće mirno posmatrati paralelni finansijski svijet.
Pozitivna strana za investitore (ne za špekulante) je sljedeća. Kada institucije osiguraju infrastrukturu, kada postave regulatorne šine i kada kripto u potpunosti integrišu u svoj sistem, tada će tržište dobiti ogroman institucionalni kapital. Tada može doći do snažne završne faze rasta. Ali takva faza može biti i posljednja velika balon faza. Istorija nas uči da nakon euforije često dolazi snažan pad.
Možda će preživjeti tehnički i fundamentalno snažne mreže poput BITCOIN-a, KASPA-e, XRP-a, HEDERA mreže ili RENDER-a. Mnogo toga drugog vjerovatno neće. O tome sam pisao u članku – “Čišćenje kripto tržišta“
Zato smatram da je i dalje razumno pozicionirati se u kriptu, ali uz znanje, analizu i razumijevanje ciklusa. Ne uz emociju. Ne uz euforiju. Već uz svjesno upravljanje rizikom.
Istovremeno, živimo u vremenu u kojem se sve više govori o centralizaciji i kontroli. Slogan koji se pripisuje Klausu Schwabu i Svjetskom ekonomskom forumu – „You will own nothing and you will be happy“ (Nećete posjedovati ništa a bit će te srećni) – mnogi doživljavaju kao simbol budućeg modela društva u kojem se vlasništvo zamjenjuje pristupom.
Možemo se složiti ili ne složiti sa interpretacijama, ali činjenica je da se globalni finansijski sistem ubrzano mijenja. Digitalni identiteti, veća kontrola transakcija i regulacija kapitala postaju realnost.
Ne pišem ovo da bih širio paniku.
Pišem da bih podstakao osjećaj kontrole.
Pojedinac ne može zaustaviti globalne procese, ali može razumjeti obrasce i prilagoditi svoju strategiju. Može učiti. Može graditi finansijsku pismenost. Može birati gdje će držati svoju imovinu i kako će upravljati rizikom. Kriptoentuzijasti.io svakodnenvno pišu edukativne članke na temu Finansijske slobode a poseno ja kroz serijale Petar Miljić – Finansije za narod.
Kratkoročno, kripto i dalje vidim kao priliku za jačanje finansijske sposobnosti djelovanja. Dugoročno, preživjeće oni projekti koji imaju stvarnu tehničku vrijednost, decentralizaciju i održivu ekonomiju, neke od njih sam u prehodnom tekstu gore naveo.
Mi ne živimo u potpuno logičnom svijetu. Živimo u svijetu narativa, interesa i moći. Rijetki to vide. Ali onaj ko razumije cikluse, ko zna kako funkcioniše kapital i ko ne reaguje isključivo emotivno, ima šansu da izađe jači.
Vrijeme će pokazati kako će se ovo razmišljanje potvrditi.
Petar Miljić – Finansije za narod
👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!
🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
💬 Pridruži se zajednici: https://discord.gg/kriptoentuzijasti
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti
🧠💡 Ne zaboravite: budućnost se ne gradi kad svi već znaju za nju – već onda kad je vide samo rijetki.
🔥 Budućnost pripada onima koji misle dugoročno. 🔥
Jedno je sigurno – budućnost kripta neće biti dosadna!
Više edukativnih članaka možete pronaći na našoj web stranici kanalu i diskord platformi!
Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti finacijsku slobodu i kripto znanje. Zajedno gradimo svijet financija i kripta!
#crypto #Bitcoin #KASPA #HBAR #XRP #RENDER #NEXO #BulRan2032