Kada platiš karticom u prodavnici, aplikacijom na telefonu ili online, imaš osjećaj da se novac jednostavno prebacio sa tebe na trgovca. Klik, potvrda, gotovo. Međutim, ono što vidiš je samo interfejs. Iza tog klika krije se složen i dug put.
Novac ne ide direktno od tebe do trgovca.
On pravi obilazak.

Prvo ulazi u platni prolaz – firmu poput Stripea ili sličnih procesora. Oni ne šalju novac, oni traže dozvolu da se transakcija uopšte pokrene. Zatim se zahtjev prosljeđuje izdavačkoj banci tvoje kartice. Ta banka provjerava ko si, imaš li sredstava, da li si “rizičan”, da li je transakcija sumnjiva i da li se uklapa u njihova interna pravila.
Tek nakon toga u priču ulaze kartične mreže poput Vise ili Mastercarda. One ne drže tvoj novac, ali kontrolišu put. Njihova pravila važe globalno i niko ih ne pita da li želi da ih poštuje. Ako mreža kaže “ne”, transakcija je završena prije nego što je počela.
Na kraju, kada sve prethodne tačke daju zeleno svjetlo, informacija stiže do trgovačke banke i tek tada trgovac vidi da je plaćanje “uspjelo”. Često ne dobije novac odmah, nego tek za dan, dva ili više – i to umanjen za provizije.
Sve ovo se dešava u nekoliko sekundi, ali broj koraka je ogroman.
Svaki korak znači:
još jednu proviziju,
još jednu kontrolnu tačku,
još jednu mogućnost da se transakcija zaustavi.
Zato fiat šine nisu neutralne. One su dozvolni sistem. Ne pita se samo imaš li novac, nego i da li ti je dozvoljeno da ga koristiš, gdje, kada i na koji način.
Ako sistem procijeni da nešto “nije u redu”, tvoj novac staje. Bez objašnjenja. Bez roka. Bez garancije da će se ikada pomjeriti dalje.
U tom trenutku shvatiš ono što se rijetko kaže naglas:
novac na računu nije isto što i novac pod kontrolom.
Ti ne kontrolišeš tok.
Ti učestvuješ u toku koji je neko drugi dizajnirao.
Fiat šine su građene decenijama. One su stabilne, ali su i teške, spore i krute. Pravljene su u vremenu kada nije postojala alternativa. Danas alternativa postoji – i zato se sve više pažnje pomjera sa novca na infrastrukturu.
Zato je važno razumjeti ovo prije nego što uopšte pričamo o blockchainu, stablecoinima ili novim tehnologijama. Ako ne razumiješ kako funkcionišu stare šine, nećeš razumjeti zašto nove uopšte nastaju.
U nastavku ulazimo tačno tamo gdje sistem najviše voli tišinu: u kontrolne tačke. U mjesta gdje se novac zaustavlja, zamrzava, vraća ili nestaje iz opticaja – često bez pitanja i bez objašnjenja.
A do tada, zapitaj se iskreno: Koliko puta si mislio da plaćaš slobodno, a zapravo si samo prolazio kroz tuđe šine?
Ostavi svoj komentar – iskreno me zanima šta ti misliš.
Petar Miljić
👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!
🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
💬 Pridruži se zajednici: https://discord.gg/kriptoentuzijasti
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti
🧠💡 Ne zaboravite: budućnost se ne gradi kad svi već znaju za nju – već onda kad je vide samo rijetki.
🔥 Budućnost pripada onima koji misle dugoročno. 🔥
Jedno je sigurno – budućnost kripta neće biti dosadna!
Više edukativnih članaka možete pronaći na našoj web stranici kanalu i diskord platformi!
Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti finacijsku slobodu i kripto znanje. Zajedno gradimo svijet financija i kripta!
#Crypto #Bitcoin #BullRun2029
















