Kako funkcionira dug države

Ako postoji pojam koji se najčešće spominje u vijestima, ekonomskim analizama i političkim raspravama, a da ga istovremeno gotovo nitko ne razumije – to je državni dug. Ljudi ga zamišljaju kao neku apstraktnu cifru koja nema mnogo veze s njihovim životom. Međutim, istina je potpuno suprotna: dug države je najkonkretnija, najopipljivija i najutjecajnija stvar koja utječe na svakodnevicu svakog građanina. Cijene u trgovini, kamate na kredite, plaća u javnom sektoru, stabilnost valute, porezi, mirovinski fondovi, investicijski kapital – sve to izravno ovisi o tome koliko je država zadužena, komu duguje i pod kojim uvjetima.

Da bi razumio kako funkcionira dug države, moraš prvo razumjeti da država funkcionira kao ogroman, složeni organizam koji stalno troši više nego što zarađuje. Država ima rashode: plaće prosvjetnih radnika, zdravstvenih radnika, policije, vojske, infrastrukturne projekte, socijalna davanja, subvencije, javne nabave, administraciju. I ima prihode: poreze, PDV, doprinose, pristojbe, carine, prihode od državnih tvrtki. U idealnom svijetu, ti prihodi bi pokrivali rashode. U stvarnom svijetu – nikada ne pokrivaju. Zbog toga se država zadužuje.

Zaduživanje se odvija kroz izdavanje obveznica. Kada država “izda obveznicu”, ona u biti kaže: “Posudite mi novac sada, ja ću vam ga vratiti za 2, 5, 10 ili 30 godina uz kamatu.” Te obveznice kupuju banke, fondovi, osiguravajuće kuće, središnje banke, međunarodne institucije, strani investitori, pa čak i pojedinci. Na taj način država financira razliku između potrošnje i prihoda. Ali problem nastaje kada se dug gomila brže nego što ekonomija raste.

Država ne može samo tako prestati se zaduživati. Svake godine veliki dio proračuna odlazi na otplatu starog duga – i na kamatu i na glavni dug. Ako država nema dovoljno novca, ona se ponovno zadužuje kako bi platila prethodno zaduženje. To je začarani krug. Ako kamatne stope rastu, dug postaje skuplji. Ako tečaj valute pada, dug u stranoj valuti postaje teže otplativ. Ako investitori izgube povjerenje, traže veće prinose ili uopće odbijaju kupiti nove obveznice. U tom trenutku država ima samo tri puta: smanjenje potrošnje (što vodi u recesiju), povećanje poreza (što vodi u nezadovoljstvo i pad rasta), ili novo zaduživanje pod lošijim uvjetima.

Dug države funkcionira i kao poluga kontrole. Onaj tko drži obveznice neke zemlje ima moć nad njome. Ako neka država ovisi o financiranju velikih fondova, njezin ekonomski i politički manevarski prostor se sužava. Ako ovisi o Međunarodnom monetarnom fondu ili Svjetskoj banci, mora prihvatiti njihove uvjete: privatizacije, smanjenja javnih troškova, strukturne reforme. Dug je instrument kojim se oblikuje čitava politika jedne zemlje.

Države često prikazuju dug kao “normalan” dio ekonomije – i jest, ali samo do određene točke. Kada dug prijeđe određeni prag, država ulazi u zonu u kojoj više ne kontrolira svoje financije. Kada kamate na dug postanu najveća pojedinačna stavka proračuna, država ulazi u fazu “dugovne ovisnosti”. U nekim zemljama, kamate na dug su veće od svih izdvajanja za zdravstvo i obrazovanje zajedno. To znači da država ne radi za građane – radi za kreditore.

Državni dug je i političko oružje. Kroz kontrolu duga diktiraju se ekonomske politike, određuje smjer razvoja, utječe na promjene vlasti. Ako veliki kreditori izgube povjerenje, država ulazi u krizu – valuta pada, kapital bježi, kamate rastu, tržišta se zatvaraju, a vlada je prisiljena na mjere štednje. Građani često ne razumiju zašto im smanjuju plaće, ukidaju beneficije, povećavaju poreze ili dižu starosnu granicu za mirovinu. Razlog je gotovo uvijek – dug.

Dug države utječe na svakog čovjeka, iako se ne vidi na prvi pogled. Kada država poveća troškove, ti plaćaš. Kada inflacija pojede kupovnu moć, ti plaćaš. Kada valuta oslabi, ti plaćaš. Kada banke podignu kamate jer se država skupo zadužuje, ti plaćaš. Kada država želi privući investitore, ali se guši u dugovima, tvoj grad i tvoja zemlja stagniraju. U konačnici, državni dug je dug građana – plaća se kroz njihovu budućnost.

Zato je ključno razumjeti kako funkcionira dug države – jer on određuje tvoje financijske uvjete, tvoje šanse, tvoju sigurnost i tvoju ekonomsku budućnost. Kripto može promijeniti svijet, Bitcoin može ponuditi alternativu, digitalna ekonomija može otvoriti nove putove, ali stari sustav još uvijek upravlja planetom. A u centru tog sustava stoji dug – tiho, moćno i nevidljivo oružje koje oblikuje živote milijardi ljudi. Razumjeti dug države znači razumjeti teren na kojem se vodi bitka između starog i novog financijskog svijeta.