5. MMT serijal
Peta ključna tvrdnja moderne monetarne teorije (MMT) je da je puna zaposlenost ključni cilj ekonomske politike. Prema ovoj teoriji, vlade bi trebale trošiti onoliko koliko je potrebno kako bi postigle punu zaposlenost. Ne treba se fokusirati prvenstveno na smanjenje deficita. Umjesto da brinu o uravnoteženju budžeta ili smanjenju državnog duga, vlade bi trebale osigurati da svi koji žele raditi imaju priliku da nađu posao. Ovo se može postići kroz različite programe javnih radova ili slične inicijative koje bi direktno zapošljavale ljude.
Zašto je puna zaposlenost prioritet prema MMT-u
MMT postavlja punu zaposlenost kao ključni ekonomski i društveni cilj. Smatra da su neiskorišteni ljudski resursi, odnosno nezaposlenost, jedan od najvećih ekonomskih problema. Kad ljudi ne mogu pronaći posao, ne samo da trpe oni i njihove porodice, već i šira ekonomija gubi potencijal za rast, jer se ne koristi radna snaga koja bi mogla doprinositi privrednom razvoju.
Ključne tačke koje naglašava MMT u vezi s punom zaposlenošću:
1. Nezaposlenost predstavlja gubitak za društvo – Nezaposlenost ne znači samo da ljudi nemaju prihode, već da društvo propušta priliku da koristi njihovu radnu snagu za stvaranje dobara i usluga. MMT tvrdi da je ovaj neiskorišteni potencijal neodgovoran i ekonomski štetan, i zato se vlada treba aktivno uključiti u rješavanje problema nezaposlenosti.
2. Zapošljavanje je prioritet, a ne deficit – Tradicionalne ekonomske teorije često naglašavaju važnost smanjenja deficita, ali prema MMT-u, to je pogrešan pristup kada postoji nezaposlenost. Umjesto da se fokusira na smanjenje budžetskog deficita, vlada bi trebala koristiti deficit kao alat za zapošljavanje ljudi. Fiskalna politika (kao što su povećanje državne potrošnje) treba biti korištena za stimulaciju potražnje i otvaranje radnih mjesta, a deficit nije problem sve dok doprinosi zapošljavanju i rastu privrede.
3. Puna zaposlenost smanjuje društvene nejednakosti – Zapošljavanje svih koji su sposobni i voljni raditi ne samo da poboljšava životni standard pojedinaca, već i smanjuje ekonomske i socijalne nejednakosti. Kroz punu zaposlenost, veći broj ljudi ima pristup stalnim prihodima, socijalnim beneficijama i ekonomskoj stabilnosti, što doprinosi pravednijem društvu.
Kako vlada može postići punu zaposlenost
MMT predlaže nekoliko konkretnih mjera koje vlade mogu primijeniti kako bi postigle punu zaposlenost:
1. Programi javnih radova – Jedna od glavnih ideja MMT-a je da vlada može direktno zapošljavati ljude kroz programe javnih radova. Ovi programi mogu uključivati izgradnju infrastrukture, unapređenje javnih usluga poput zdravstva i obrazovanja, te ekološke projekte. Kroz ovakve programe, vlada bi mogla zaposliti ljude koji su nezaposleni, čime bi se smanjila nezaposlenost i podstakao ekonomski rast.
2. Zapošljavanje u kriznim vremenima – U vremenima ekonomske recesije ili krize, privatni sektor često smanjuje broj zaposlenih zbog smanjene potražnje. MMT predlaže da u takvim situacijama vlada preuzme odgovornost i poveća svoju potrošnju kako bi zaposlila ljude koji su ostali bez posla. Na taj način, vlada može stabilizovati privredu i spriječiti dublje društvene i ekonomske probleme.
3. Poticaji za privatni sektor – Osim direktnog zapošljavanja, vlada može koristiti različite poticaje za privatni sektor, poput subvencija, poreznih olakšica ili drugih mjera koje će podstaći preduzeća da zaposle više ljudi. Ovi poticaji mogu biti usmjereni na industrije koje imaju potencijal za rast ili one koje su posebno pogođene krizom.
Zapošljavanje i inflacija
Jedna od čestih briga u vezi s politikama pune zaposlenosti jeste da bi one mogle dovesti do inflacije, jer povećanje zapošljavanja može povećati potražnju za robom i uslugama, a samim tim i cijene. Međutim, MMT tvrdi da inflacija postaje problem tek kada je ekonomija dostigla svoje proizvodne kapacitete.
Dokle god postoji nezaposlenost i neiskorišteni proizvodni kapaciteti, dodatna državna potrošnja za zapošljavanje neće dovesti do značajnog povećanja cijena, jer postoji dovoljno radne snage i resursa za povećanje proizvodnje. Kada se ekonomija približi svom maksimumu, MMT predlaže da vlada može koristiti fiskalne mjere (poput povećanja poreza ili smanjenja potrošnje) kako bi kontrolisala inflaciju.
Puna zaposlenost kao društveni cilj
Puna zaposlenost nije samo ekonomsko pitanje; ona ima i značajne društvene koristi. Kada su ljudi zaposleni, manje je socijalnih problema poput siromaštva, kriminala i socijalne isključenosti. Zaposleni ljudi osjećaju se korisno, doprinose društvu i imaju viši kvalitet života.
Takođe, puna zaposlenost smanjuje pritisak na socijalne programe jer manje ljudi ovisi o državnoj pomoći, a više ljudi doprinosi kroz poreze i potrošnju. To pomaže ne samo pojedincima, već i cijeloj zajednici i državi.
Zaključak
Prema MMT-u, puna zaposlenost bi trebala biti glavni cilj ekonomske politike. Umjesto da se fokusiraju na smanjenje deficita. Vlade bi trebale trošiti dovoljno kako bi osigurale da svi koji žele raditi imaju priliku da nađu posao. Kroz programe javnih radova, poticaje za privatni sektor i druge inicijative. Vlade mogu direktno uticati na smanjenje nezaposlenosti i ekonomski rast. Puna zaposlenost ne samo da poboljšava životni standard pojedinaca, već i doprinosi stabilnijem i pravednijem društvu, dok istovremeno pomaže u stabilizaciji šire ekonomije.
Interesantno za pročitati: Inflacija je glavni rizik i Britanski parlament PayPal omogućuje poslovnim računima kupnju,držanje i prodaju Bitcoina
Dodatno: Lansiranje EtherX : Nova Era Društvenih Mreža
Zapratite nas na društvenim mrežama.
Možete se pridružiti na EtherX zajednici ili isprobajte The Chukanomics program.
Zapratite nas na X-u: Kriptoentuzijasti (@k_entuzijasti)
