Stablecoin infrastruktura: kako novac polako postaje softver za države i institucije

Zašto je uopće bitno pričati o stablecoinima

Povijesno gledano, novac je mijenjao formu nekoliko puta. Od metalnih kovanica, preko papira i čekova, do brojeva u bankovom IT sustavu. Svaki put se forma mijenjala, ali su neka osnovna pravila ostajala ista: banke su bile čuvari knjiga, države su davale legitimitet, a građani su morali vjerovati da se iza brojki nalazi nešto stvarno.

Stablecoini su prvi put u tu priču unijeli koncept da novac nije samo zapis u bazi podataka neke banke, nego token na globalnoj mreži kojoj pristup ima bilo tko s internetom. Pritom se, zasad, ne odričeš poznate valute – stablecoin i dalje predstavlja dolar, euro ili neku drugu fiat valutu – ali način na koji se taj novac kreće radikalno je drugačiji.

Stablecoin infrastruktura omogućuje da isti dolar:

• putuje 24/7 umjesto samo u radno vrijeme banaka

• prelazi granice bez SWIFT-a i klasičnih korespondentnih banaka

• bude programabilan – može imati ugrađena pravila, vremenska ograničenja, uvjete korištenja

• postaje dio onchain ekosustava u kojem se spaja s DeFi protokolima, tokeniziranom imovinom i pametnim ugovorima

Za običnog korisnika to znači da može poslati vrijednost za nekoliko sekundi umjesto nekoliko dana. Za državu ili instituciju to znači da može dizajnirati potpuno nove tokove plaćanja, nadzor i upravljanje rizikom. Za onchain državu, stablecoin infrastruktura je ono što autoceste, željeznica i telekomi predstavljaju u analognom svijetu: bez tog sloja nema ni gospodarstva.

Stablecoin infrastruktura kao sustav, a ne kao "još jedan token"

Kad se u kripto balonu govori o stablecoinima, često se sve svodi na pitanje "je li kolateral siguran" i "može li depegati". To su važna pitanja, ali su samo komadić slike. Ako želiš razumjeti stablecoin infrastrukturu, moraš je gledati kao cjelinu koja uključuje:

izdavatelja koji upravlja rezervama ili kolateralom, pravni okvir koji određuje što se smije i pod kojim uvjetima, blockchain mrežu ili više njih na kojima se token kreće, mostove prema bankarskom sustavu i platnim institucijama, sučelja – burze, wallete, procesore plaćanja – kroz koje ga koriste ljudi i tvrtke, regulatorni nadzor, KYC/AML procese, izvještavanje i audit.

Drugim riječima, stablecoin infrastruktura je spoj tehnologije, prava, regulacije i tržišta. Ona nije samo niz pametnih ugovora na jednoj mreži. Zato države i institucije uopće razmišljaju o njoj: ne zato što žele "kupiti kripto", nego zato što vide priliku da izgrade novi sloj financijske infrastrukture bez potpunog rušenja postojeće.

Onchain država tu infrastrukturu može doživjeti kao outsourcing dijela tehničke kompleksnosti. Umjesto da sama gradi vlastiti univerzalni sustav za digitalni novac, može se osloniti na postojeće izdavatelje, mreže i standarde, a na svoju stranu preuzeti ono što joj je ključno – pravila, nadzor i integraciju sa svojim poreznim i pravosudnim sustavom.

Zašto države radije biraju stablecoine nego vlastite tokene

Kada se govori o digitalnom novcu države, ljudi često pomisle na CBDC – digitalnu verziju nacionalne valute kojom upravlja središnja banka. Na papiru zvuči savršeno: država izdaje, država kontrolira, sve je "službeno". U praksi, međutim, stvari su kompliciranije. CBDC otvara politička pitanja privatnosti, kontrole, direktnog odnosa središnje banke s građanima i uloge komercijalnih banaka. Mnoge države zato odugovlače, rade pilot-projekte, ali izbjegavaju nagle poteze.

Stablecoin infrastruktura nudi mekši put. Država može dopustiti ili čak aktivno podržati stablecoine vezane uz postojeće valute – često dolar ili euro – a da ne mijenja svoju monetarnu politiku ni formalni okvir. Ona i dalje ima svoje banke, svoje poreze, svoje javne financije, samo dio tokova sada prolazi kroz onchain sloj. To je politički lakše prodati nego CBDC koji izaziva strah da će država "gledati svaku transakciju".

Osim toga, stablecoini koje izdaju privatne kompanije često su već duboko integrirani u globalni kripto ekosustav. Burze, DeFi protokoli, platni procesori – svi već znaju raditi s njima. Za onchain državu ili za bilo koju instituciju lakše je ući u sustav koji već funkcionira, nego od nule gurati vlastito rješenje i čekati da ga tržište usvoji.

Zato u praksi vidimo da prve onchain države, ili one koje razmišljaju u tom smjeru, rade s izdavateljima stablecoina i kripto-infrastrukture. To im omogućuje da relativno brzo pokrenu pilot-projekte: plaćanja u javnom sektoru, subvencije, porezne uplate, transakcije između institucija. Stablecoin infrastruktura postaje plug-and-play rješenje za digitalnu verziju postojećeg novca.

Novac kao softver – što to zapravo znači

Često se kaže da "novac postaje softver", ali to zvuči kao fraza sve dok je ne razgradiš. U analognom modelu, pravila korištenja novca postoje izvan samog novca. Pišu u zakonima, ugovorima i pravilnicima banaka, a provode se kroz ljude i procedure. U onchain svijetu, barem dio tih pravila možeš ugraditi direktno u novac.

Zamisli subvenciju koju država isplaćuje građanima ili poduzećima. U starom modelu, novac sjedne na račun i nakon toga je praktički nemoguće pratiti njegovo korištenje bez masivnog nadzora i birokracije. U modelu gdje je temelj stablecoin infrastruktura, država može izdati token koji je potrošiv samo u određenim kategorijama troškova ili u određenom vremenskom periodu. Ako se uvjeti ne ispune, sredstva se automatski vraćaju ili prestaju vrijediti.

Isto vrijedi za transakcije među institucijama. Umjesto da se oslanjaju na međubankarske poravnanja i ručne provjere, mogu koristiti pametne ugovore koji automatski izvršavaju plaćanja kad su ispunjeni ugovoreni uvjeti. Stablecoin tada nije samo "digitalni dolar", nego token s integriranim logičkim pravilima.

Kada novac postane softver, mijenja se i uloga posrednika. Banke i procesori plaćanja prestaju biti nužno "mjesto gdje novac živi" i postaju sloj usluga iznad infrastrukture. Onchain država koja se oslanja na stablecoin infrastrukturu može dizajnirati tokove novca tako da pojednostavi lanac posrednika, smanji troškove i poveća transparentnost. To ne znači da posrednici nestaju, ali znači da više nisu jedini vlasnici ceste kojom novac putuje.

Kako stablecoin infrastruktura mijenja banke i financijske institucije

Iz perspektive tradicionalnog sustava, stablecoini su dvostruka prijetnja. S jedne strane, omogućuju ljudima i tvrtkama da zaobiđu neke dijelove bankarskog sustava – posebno u međunarodnim plaćanjima. S druge strane, pokazuju regulatorima i državama da postoji alternativna infrastruktura koja može biti učinkovitija od zastarjelih sustava.

Banke su svjesne da ih stablecoin infrastruktura gura iz uloge monolitnog vlasnika sustava u ulogu jednog od pružatelja usluga. Njihova prednost više nije to što jedine mogu čuvati i prenositi novac, nego to što imaju znanje o riziku, klijentima i kreditiranju. U onchain modelu, te funkcije i dalje imaju vrijednost, ali se više ne podrazumijeva da moraju biti spojene s tehničkom infrastrukturom.

Zbog toga danas vidimo ambivalentan odnos banaka prema stablecoinima. S jedne strane, dio sektora ih gleda kao prijetnju i pokušava ih ograničiti regulatorno. S druge strane, neki igrači razmišljaju kako stablecoin infrastrukturu koristiti za vlastitu modernizaciju: tokenizacija depozita, brže poravnanje, jači cross-border proizvodi.

Za onchain državu, to znači da mora balansirati između inovacije i stabilnosti. Ako prebrzo zaobiđe banke, riskira destabilizaciju kreditnog sustava. Ako previše zaštiti banke, guši inovaciju i gubi priliku za pozicioniranje. Stablecoin infrastruktura je tu kao poluga – omogućuje modernizaciju bez potpunog rušenja postojećih institucija, ali zahtijeva političku hrabrost da se prizna kako se uloga banaka mijenja.

Psihologija tržišta: zašto stablecoini izgledaju "dosadno"

Sa stajališta kripto spekulanta, stablecoin je nešto što "ne radi ništa". Nema volatilnost, nema "to the moon", nema priče o 100x. Ako gledaš samo kroz tu prizmu, lako ti je sve ovo ignorirati i zaključiti da se "prava akcija" odvija na memecoinima i novim narativima.

Ali upravo ta percepcija pokazuje jaz između skupine ljudi koja kripto doživljava kao kasino i skupine koja ga gleda kao infrastrukturu. Prije dvadeset godina, malo tko je smatrao da će dosadni protokoli poput TCP/IP ili HTTP biti važniji od tada popularnih "dot-com" dionica. Danas znamo da je upravo ta "dosadna" infrastruktura preživjela sve balone i postala temelj digitalne ekonomije.

Stablecoin infrastruktura je u sličnoj poziciji. Dok se oko nje vrte političke rasprave, regulacija i institucionalni pregovori, retail je većinom okrenut drugdje. To ne znači da stablecoini nemaju rizike – kolateral, regulacija, koncentracija moći – ali znači da je njihova važnost puno veća od trenutnog hajpa.

Onchain država je zapravo pokazatelj da su institucije prepoznale tu važnost. One ne ulaze u DeFi zato što žele farmati prinose, nego zato što žele modernizirati način na koji novac teče kroz njihov sustav. Ako gledaš samo svijeće, to izgleda nezanimljivo. Ako gledaš strukturu, vidiš da se upravo tu događaju pomaci koji definiraju prostor za sve ostalo.

Stablecoin infrastruktura kao temelj onchain države

Kada se sve ovo spoji, postaje jasno da bez stablecoin infrastrukture nema ni ozbiljne onchain države. Možeš tokenizirati koliko god hoćeš imovine, ali ako nemaš stabilan, likvidan i prihvaćen sloj digitalnog novca, sve ostaje u domeni eksperimenata.

Onchain država treba način da:

izda sredstva građanima i tvrtkama u obliku koji razumiju, prikuplja poreze i naknade bez kaosa i beskrajnog ručnog usklađivanja, vrši međusobna plaćanja između ministarstava, agencija i dobavljača, integrira se s bankama i internacionalnim partnerima, a da ne prekida postojeće tokove, može pratiti i nadzirati tokove dovoljno da zadovolji svoje zakone, ali bez potpunog gušenja privatnosti.

Stablecoin infrastruktura je trenutno jedino rješenje koje ima šansu pokriti sve te zahtjeve u razumnom vremenu. Zbog toga prve onchain države ne pričaju samo o tokenizaciji duga ili fondova, nego jako naglašavaju stablecoine i onchain plaćanja. To je dio priče koji možda ne zvuči sexy, ali je nužan da bi cijeli model uopće radio.

Što sve ovo znači za običnog ulagača u kriptu

Ako gledaš kratkoročno, možda bi ti bilo draže da se bavimo sljedećim "meta narativom" ili novim sektorom koji trenutno pumpa. Ali ako pokušavaš graditi dugoročno razumijevanje tržišta, stabilan okvir i otpornost na cikluse, upravo ovakve teme su ti najkorisnije.

Prvo, shvaćanje stablecoin infrastrukture pomaže ti da bolje procijeniš rizik. Kada držiš sredstva u nekom stablecoinu, ne držiš "neutralni dolar", nego vjeru u čitav lanac – izdavatelja, regulatorni okvir, kolateral, tehnološku implementaciju. Ako znaš postavljati prava pitanja, manje je vjerojatno da ćeš biti zatečen kad se pojavi problem.

Drugo, daje ti perspektivu na ono što se događa u pozadini tržišta. Kada vidiš da se veliki kapital, državne institucije ili velike kompanije sve više vežu za stablecoin infrastrukturu, shvaćaš da kripto nije više samo klasa rizične imovine, nego postaje dio standardne financijske arhitekture. To mijenja način na koji gledaš cikluse – svaki bear market tada postaje faza razvoja, a ne znak da je "sve gotovo".

Treće, pomaže ti odvojiti stvarnu inovaciju od marketinga. Mnogi projekti koriste riječi poput "onchain", "infrastruktura" ili "digitalna ekonomija država" samo kao ukras u pitch decku. Kad razumiješ kako stablecoin infrastruktura stvarno funkcionira i kakve zahtjeve imaju onchain države, lakše ćeš prepoznati tko zaista rješava konkretne probleme, a tko samo prodaje priču.

Zaključak: novac se ne mijenja spektakularno, nego tiho

Ako čekaš trenutak u kojem će netko dramatično objaviti "od sutra je cijeli svijet onchain", čekat ćeš zauvijek. Sustavi poput novca i državnih financija ne mijenjaju se u jednom kadru. Mijenjaju se nizom malih odluka, pilot-projekata, regulatornih pomaka i tehničkih unapređenja. Stablecoin infrastruktura je upravo takav tihi proces – svaki dan malo gura granicu onoga što smatramo normalnim.

Onchain država koju smo opisivali u prethodnim člancima ne može nastati bez tog sloja. Ona je vidljivi vrh ledenog brijega, dok je stablecoin infrastruktura sve ono ispod površine što drži model na okupu. Razumjeti tu dinamiku znači razumjeti kako će se financijski svijet razvijati, bez obzira hoće li Bitcoin sutra biti 40 ili 140 tisuća dolara.

Za kraj, vrijedi se vratiti na ono što je srž pristupa kakav njegujemo u zajednici poput KriptoEntuzijasta. Kripto prostor je prepun priča koje obećavaju brzu zaradu, instant slobodu ili "novi financijski poredak preko noći". Većina tih priča završi razočaranjem, ne zato što tehnologija nema potencijal, nego zato što su očekivanja bila nerealna.

Edukacija i dugoročno razmišljanje rade suprotno. Umjesto da tražiš sljedeći meme koji će možda pumpati, učiš kako sustav zaista funkcionira – od stablecoin infrastrukture preko onchain država do globalne makro slike. Umjesto da te emocije vuku od euforije do panike, pokušavaš razumjeti zašto se nešto događa i kako se uklapa u veću sliku.

Tržište će uvijek imati svoje ekstreme, ali oni koji razumiju temelje imaju veću šansu ostati mirni kada većina paničari. Stablecoini možda nikada neće biti zvijezde kripto Twittera, ali upravo oni ti pokazuju gdje se gradi buduća arhitektura novca. A to je znanje koje se isplati imati – ne samo radi portfelja, nego radi toga da znaš u kakvom ćeš financijskom sustavu živjeti za deset ili dvadeset godina.

Kripto nije igra sreće, nego disciplina i razumijevanje onoga u što ulažeš.
Znanje, rizik, analiza i dugoročno razmišljanje – to je put kojim hodamo.

– Mario Jaklenec | KriptoEntuzijasti –
Edukacija bez hypea. Zajednica bez slijepog praćenja. Cilj bez iluzija.

Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io!

🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
💬 Pridruži se zajednici: https://discord.gg/kriptoentuzijasti
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti

🧠💡 Analiziraj prije nego vjeruješ – misli samostalno, jer će inače tržište misliti umjesto tebe.

U svijetu kriptovaluta gdje je buka veća od znanja, edukacija je tvoj najvažniji alat.
Ne gradi mišljenje o tržištu na temelju memova, FOMO objava i lažnih obećanja o "pasivnoj zaradi" – nego na znanju, iskustvu i razumijevanju kako stvari zaista funkcioniraju.

Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje.
Zajedno gradimo svijet kripta!