Ako provedeš samo nekoliko minuta na kripto Twitteru ili u DeFi Discord kanalima, vrlo brzo naiđeš na grafove prinosa, brojke od 30, 80 ili 200 posto godišnje i projekte koji naglašavaju yield farming kao glavni razlog zašto bi netko uopće došao na njihovu platformu. Mozak prirodno reagira na takve brojke. U tradicionalnim financijama dvocifren prinos već je nešto posebno, a u DeFi svijetu yield farming se često prikazuje kao nešto gotovo normalno, svakodnevno, čak i očekivano. Upravo zato ova tema traži ozbiljniji pristup. Ako ne razumiješ zašto yield uopće postoji, tko ga plaća i kakva je struktura rizika ispod tih brojki, onda ne ulažeš u DeFi, nego samo juriš za obećanjima.
Ovaj tekst nije napisan da ti objasni gdje kliknuti i kako "u tri koraka" doći do nagrada. Cilj je da yield farming prestane biti magična crna kutija i postane mehanizam koji možeš racionalno analizirati. Kad shvatiš kako se prinosi stvaraju, otkud dolaze i zašto se često brzo mijenjaju, dobit ćeš sasvim drugačiji osjećaj za rizik. To je preduvjet da yield farming prestane biti mamac i postane alat koji koristiš promišljeno, ili svjesno odlučiš da ga uopće ne koristiš.
Što je yield farming i zašto uopće postoji
Najjednostavnija definicija kaže da je yield farming praksa korištenja DeFi protokola kako bi se ostvario prinos na kripto imovinu, najčešće kroz pružanje likvidnosti ili sudjelovanje u različitim poticajnim programima. No ta definicija ne odgovara na glavno pitanje: zašto bi netko uopće plaćao taj prinos, umjesto da jednostavno drži svoje tokene u novčaniku ili na burzi.
Odgovor je u ekonomiji protokola. Svaki DeFi projekt koji želi privući...
Otključaj Premium Sadržaj
Dostupan sadržaj svima za pojedine članke koja nema roka trajanja
Odgovor je u ekonomiji protokola. Svaki DeFi projekt koji želi privući kapital, korisnike i likvidnost mora ponuditi nešto zauzvrat. U ranim fazama to je najčešće upravo yield farming. Protokol treba likvidnost da bi njegovi poolovi funkcionirali, da bi korisnici mogli trgovati bez velikog slippagea, da bi se stvorio osjećaj "živog" ekosustava. Pružatelji likvidnosti, s druge strane, neće zaključati svoje tokene bez jasnog poticaja. Yield farming je točno ta razmjena: ti daješ protokolu likvidnost, on tebi vraća nagrade.
Za razliku od klasičnog bankarskog sustava, u DeFi-ju ta razmjena je puno transparentnija. Možeš vidjeti koliki je ukupni zaključani kapital, kolike su trenutno kamate, odakle dolaze nagrade i u kojem se tokenu isplaćuju. Ali to ne znači da je yield farming automatski siguran. Transparentnost podataka ne znači da je model održiv. Ona ti samo daje priliku da postaviš pravo pitanje: koliko je ovakav prinos dugoročno logičan, a koliko je rezultat kratkoročnog poticaja koji će se prije ili kasnije ispuhati.
Pružanje likvidnosti: temelj većine yield strategija
Većina strategija yield farminga kreće od jedne jednostavne radnje: pružanja likvidnosti u neki pool. Ako se prisjetiš kako rade decentralizirane mjenjačnice, jasno je zašto je likvidnost ključna. Bez dovoljno kapitala u poolu, svaki swap bi snažno pomicao cijenu i trgovanje bi postalo skupo i neučinkovito. Likvidnost je ono što omogućuje da tržište diše.
Kada pružaš likvidnost, ti svoje tokene stavljaš u pametni ugovor koji ih kombinira s tokenima drugih korisnika. Zauzvrat dobivaš LP tokene, svojevrsni potvrđeni udjel u tom poolu. Kada netko na DEX-u radi swap preko tog poola, plaća naknadu, a dio te naknade proporcionalno se dijeli svim pružateljima likvidnosti. To je prva razina prinosa, ona koja dolazi iz same funkcije tržišta: trader plaća fee, LP-ovi ga dijele.
Yield farming ide korak dalje. Umjesto da LP tokeni samo mirno stoje i skupljaju naknade, protokol ti nudi da ih dodatno "stakeaš" u posebne farme. Tamo dobivaš dodatne nagrade, najčešće u tokenu samog protokola. Odjednom više ne zarađuješ samo od trading feeja, nego i od inflacije novog tokena koji ulazi u optjecaj. Na papiru, prinos izgleda dramatično veći. U praksi, to znači da si upravo ušao u igru u kojoj je glavno pitanje: tko na kraju ostaje s tokenom koji se masovno emitira.
Reward tokeni, inflacija i iluzija visokog APY-ja
Kada projekt pokreće yield farming program, on vrlo često definira određeni iznos tokena koji će se kroz određeno razdoblje emitirati kao nagrada. To može biti fiksni broj po bloku, po danu ili po tjednu. Ako je na početku malo pružatelja likvidnosti, taj iznos se dijeli na mali broj sudionika i prinosi izgledaju nevjerojatno visoko. Na razini sučelja vidiš APY od nekoliko stotina posto i sve izgleda kao jedinstvena prilika.
Ali iza tih brojki stoji jednostavna dinamika. Što više ljudi ulazi u yield farming, to se isti broj nagrada dijeli između više sudionika i efektivni prinos pada. Istovremeno, sve više tokena ulazi u cirkulaciju. Ako nema dovoljno stvarne potražnje za tim tokenom, pritisak prodaje raste. Mnogi farmeri nagrade odmah zamjenjuju za stabilnije tokene ili za imovinu koju zapravo žele posjedovati. To stvara konstantni sell pressure na reward token.
Rezultat je paradoks koji početnik često ne vidi. Nominalni APY može izgledati spektakularno, ali ako cijena reward tokena u međuvremenu konstantno pada, stvarni prinos u stabilnoj vrijednosti može biti mnogo skromniji, ponekad čak i negativan. Yield farming tada prestaje biti "pasivna zarada" i postaje igra u kojoj se nadaš da ćeš ti prodati nagrade prije nego svi ostali. To je potpuno druga mentalna pozicija od one koju ljudi imaju kada misle da su pronašli stabilan izvor prinosa.
Impermanent loss: kada tržište kazni LP poziciju
Još jedan ključni element yield farminga je pojam impermanent loss. To je razlika između vrijednosti tvog portfelja da si samo držao tokene i vrijednosti koju imaš nakon što si ih neko vrijeme držao kao likvidnost u poolu. Iako zvuči tehnički, u suštini je vrlo intuitivan.
Zamisli da u pool položiš jednak iznos u dva tokena, recimo u jedan stablecoin i jedan volatilni token. Ako cijena volatilnog tokena snažno poraste, algoritam AMM-a će prodavati dio tog tokena i kupovati stablecoin kako bi održao omjer u poolu. Kada nakon nekog vremena izađeš iz poola, imat ćeš manje volatilnog tokena i više stablecoina nego da si samo mirno držao početnu količinu. U trenutku kada usporediš vrijednosti, vidiš da si, unatoč feesima i nagradama, zapravo prošao lošije usporedno s jednostavnim holdanjem.
Tu nastaje "impermanent loss" – gubitak u odnosu na alternativu koja je bila dostupna, a da nisi uopće pružao likvidnost. Naziv "impermanent" sugerira da se taj gubitak može smanjiti ili nestati ako se cijena vrati na početne razine, ali u stvarnom tržištu to se rijetko događa savršeno. Yield farming često radi na volatilnim parovima, baš zato što projekti želi potaknuti likvidnost za svoj token. To znači da upravo tamo gdje je APY najviši, potencijalni impermanent loss može biti najveći.
Za mnoge ulagače ovo je trenutak razočaranja. Uđu u pool s idejom da će zaraditi na feesima i nagradama, a izađu s manje osnovnog tokena nego što su očekivali. Tek tada shvate da se yield farming ne može gledati izolirano od kretanja cijene i da prinos nije jedina varijabla u jednadžbi.
Psihologija lova na prinos
Yield farming ima snažnu psihološku komponentu. Ljudi vole osjećaj da njihov novac "radi nešto" dok oni spavaju. Ideja pasivnog prihoda duboko je ukorijenjena u modernu financijsku kulturu, od najma nekretnina do dividenda na dionice. DeFi taj osjećaj pojačava do krajnjih granica, jer brojke koje vidiš na ekranu često daleko nadmašuju ono što nudi tradicionalni svijet.
U trenutku kada vidiš troznamenkasti APY, aktivira se FOMO. Čini se da propuštaš nešto što svi ostali već koriste. Mnogi ulaze u yield farming s mentalitetom "ako ne uđem sada, bit će prekasno". Pritom rijetko tko zastane i postavi si osnovno pitanje: zašto je prinos toliko visok, što se zaista događa u pozadini i koliko je realno da takav prinos traje kroz dulje razdoblje.
Tu se yield farming spaja s obrascima iz klasične behaviouralne ekonomije. Ljudi podcjenjuju rizik koji ne vide, a precjenjuju onaj koji je dramatično prikazan. Exploit ili rug pull na naslovnicama šokira, ali inflacija reward tokena i postupno propadanje cijene često prolaze ispod radara. U praksi, upravo to polako "jede" portfelje farmera koji misle da su pronašli siguran izvor povrata.
Još jedan psihološki moment je efekt knjigovodstvenog profita. Dokle god vidiš da se tokeni nagrada gomilaju, osjećaš se bogatije, čak i ako ih ne prodaješ. Na razini podsvijesti, to se već doživljava kao ostvarena dobit. Tek kada, mjesecima kasnije, odlučiš izaći i shvatiš da cijena nagrade više nije ni blizu ranije, dolazi "hladan tuš". Tad se yield farming ne čini kao briljantna strategija, nego kao produžena verzija priče u kojoj si predugo sjedio na inflacijskom žetonu.
Strukturni rizici: od smart contract exploita do povlačenja likvidnosti
Osim tržišnih i psiholoških, yield farming nosi i tehničke rizike. Svaka farma, svaki pool i svaki vault temelje se na pametnim ugovorima. Ako u tom kodu postoji ranjivost, netko je može iskoristiti. Exploiti na DeFi protokolima u prošlosti su često brisali desetke ili stotine milijuna dolara u tren oka. Za korisnika koji je u tom trenutku imao sredstva u farmi, nije presudno je li exploit bio "sofisticiran" ili ne – rezultat je isti.
Tu se ponovno vraćamo na pitanje edukacije. Yield farming na razini sučelja izgleda jednostavno, ali u pozadini se često koristi složen stack ugovora, integracija s drugim protokolima, pa čak i međulančani bridgevi. Svaki dodatni sloj uvodi još jedan vektor rizika. Ako prinos izgleda neobično visok za ono što protokol radi, često je razlog u tome što si preuzeo složeniji paket rizika nego što misliš.
Drugi strukturni rizik je likvidnost. Visok APY na papiru ništa ne znači ako na tržištu nema dovoljno kupaca za token koji dobivaš kao nagradu. U ekstremnim scenarijima, farmeri mogu masovno dobivati iste tokene, ali ako svi žele prodati, cijena pada, spreadovi se šire, a izlaz postaje skup ili praktički nemoguć bez velikog gubitka. Yield farming se tada pretvara u zamku u kojoj prinos postoji samo na ekranu, ali ne i u stvarnom portfelju.
Treći rizik je stabilnost parova i potencijalni depeg stablecoina. Ako farma uključuje stablecoin koji kasnije izgubi vezu s dolarem ili eurima, sav prinos može postati irelevantan u trenutku kada tržište više ne vjeruje da jedan token doista vrijedi ono što bi trebao. Tu se jasno vidi koliko su prinosi uvijek upareni s povjerenjem u temeljnu imovinu.
Yield farming kroz bull i bear faze
Yield farming ne izgleda isto u svim dijelovima tržišnog ciklusa. U bull fazama kapital pritiče u DeFi, protokoli se natječu tko će ponuditi veći prinos, a osjećaj rizika je potisnut. U takvom okruženju APY brojevi eksplodiraju, a mnogi se ponašaju kao da će taj režim trajati vječno. Prinosi su visoki ne zato što je rizik nestao, nego zato što je pritisak na rast potražnje privremeno veći od realnosti.
U bear fazama likvidnost se povlači, interest se hladi, a yield farming postaje puno iskreniji. Prinosi padaju, nagradni programi se gase, neki protokoli više ne mogu održavati isti tempo emisije. Oni koji su u bullu mislili da su pronašli stabilni izvor pasivnog prihoda tada otkrivaju da je yield farming bio tek faza agresivnog rasta, a ne trajno stanje.
S druge strane, upravo u takvim razdobljima postaje vidljivo koji protokoli imaju stvarni product–market fit, a koji su živjeli od subvencija vlastitim tokenom. Yield farming tada više nije primarni razlog za sudjelovanje, nego dodatni sloj uz protokole čiju osnovnu funkciju tržište i dalje koristi. Za dugoročnog ulagača to je važna lekcija: stabilnost prinosa ne proizlazi iz magičnog parametra u farmi, nego iz toga ima li protokol smisla i kada nagrade nisu na maksimumu.
Kako yield farming staviti u ispravan mentalni okvir
Kada razmišljaš o yield farmingu, korisno je promijeniti perspektivu. Umjesto da gledaš APY kao "što ja dobivam", pokušaj gledati na yield kao "što ovaj protokol plaća i zašto". Ako projekt plaća visok prinos za pružanje likvidnosti, to znači da mu likvidnost nedostaje ili želi agresivno rasti. Ako se nagrade financiraju isključivo inflacijom novog tokena, a ne stvarnim prihodima, znaš da se igra u kojoj sudjeluješ temelji na vremenu i tokovima ponude, a ne na profitu.
Yield farming tada prestaje biti nejasan "DeFi trik" i postaje jasan model. Netko subvencionira tvoje sudjelovanje kako bi ubrzao rast ekosustava. To po definiciji ne može trajati beskonačno. U najboljim scenarijima, nakon faze visokih prinosa, protokol izgradi dovoljno stabilan biznis da kasnije održava niže, ali održivije prinosne razine. U lošijim scenarijima, cijena reward tokena postupno pada, likvidnost se topi i na kraju ostaju samo oni koji nisu na vrijeme izašli.
Dugoročno gledano, yield farming ima smisla samo ako je uklopljen u širu strategiju. To znači da gledaš ne samo koliko možeš "izvući" iz jednog poola, nego i kako se ta pozicija uklapa u tvoj ukupni portfelj, u tvoj horizont ulaganja i u tvoju toleranciju na rizik. Ako ti yield farming služi samo kao još jedan impulsni trade motiviran velikom brojkom na ekranu, onda DeFi za tebe nije ni financijski alat ni alternativni sustav – on je samo još jedna verzija kasina.
Zaključak: od lova na APY do razumijevanja protokola
Yield farming je vjerojatno najprivlačniji i najopasniji dio DeFi-ja za prosječnog ulagača. Privlačan je zato što obećava ono što svi traže: prinos na imovinu koja ionako stoji na walletu. Opasan je zato što lako zamagli ključna pitanja: tko plaća taj prinos, koliko dugo ga može plaćati i koji se rizici skrivaju iza lijepih brojki.
Kada yield farming gledaš samo kroz APY, gotovo je sigurno da ćeš u nekom trenutku donijeti odluku koja je više emocionalna nego racionalna. Kada ga počneš gledati kao dio ekonomije protokola, kao način na koji se dijeli rizik i nagrada između projekta i ulagača, tada se slika mijenja. Visok prinos više ne izgleda kao dar s neba, nego kao signal da projekt treba nešto što ti trenutno imaš – tvoj kapital, tvoje vrijeme i tvoju spremnost da preuzmeš rizik.
U serijalu o DeFi-ju, yield farming dolazi tek nakon što si razumio DEX, lending i borrowing. To nije slučajno. Ti slojevi pokazuju mehaniku tržišta i kreditni rizik. Yield farming na sve to dodaje sloj poticaja. Tek kada vidiš cijeli mozaik, možeš odlučiti želiš li uopće ući u takvu igru i pod kojim uvjetima.
Na kraju, ostaje ista poruka koju ponavljamo kroz cijeli projekt KriptoEntuzijasti. Kripto nije brza staza za bijeg od razmišljanja, nego prostor u kojem te tržište neprestano testira koliko si spreman učiti. Edukacija nije dekorativni dodatak, nego jedina stvar koja stoji između tebe i loših odluka. Dugoročno razmišljanje znači da yield farming ne promatraš kao instant rješenje, nego kao još jedan alat koji ima svoje vrijeme, svoje mjesto i svoje granice. Kad prije svakog prinosa postaviš pitanje "zašto ovo postoji" i "što ovdje može poći po zlu", tada yield farming prestaje biti mamac i postaje još jedna situacija u kojoj ti biraš, umjesto da budeš izabran kao nečiji izlaz.
Kripto nije igra sreće, nego disciplina i razumijevanje onoga u što ulažeš.
Znanje, rizik, analiza i dugoročno razmišljanje – to je put kojim hodamo.
– Mario Jaklenec | KriptoEntuzijasti –
Edukacija bez hypea. Zajednica bez slijepog praćenja. Cilj bez iluzija.
Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io!
🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
💬 Pridruži se zajednici: https://discord.gg/kriptoentuzijasti
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti
🧠💡 Analiziraj prije nego vjeruješ – misli samostalno, jer će inače tržište misliti umjesto tebe.
Ako želiš biti korak ispred prosjeka i ulagati mudro, ne propusti ove dvije teme:
📉 Kako prepoznati raspad kripto projekta – prepoznaj znakove prije nego bude prekasno.
🧠 Zašto početnici precjenjuju sebe nakon prve dobiti – nauči kako kontrolirati euforiju i ostati discipliniran.
U svijetu kriptovaluta gdje je buka veća od znanja, edukacija je tvoj najvažniji alat.
Ne gradi mišljenje o tržištu na temelju memova, FOMO objava i lažnih obećanja o "pasivnoj zaradi" – nego na znanju, iskustvu i razumijevanju kako stvari zaista funkcioniraju.
Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje.
Zajedno gradimo svijet kripta!
#Kriptoentuzijasti #Dijeliznanje #KriptoEdukacija #EtherX #Crypto
