U ekonomiji postoji jedno pravilo staro koliko i sama trgovina: kada ponuda pada, a potražnja raste – cijena eksplodira. To pravilo ne važi samo za zlato, nekretnine ili rijetke kolekcionarske predmete. To pravilo je u srži Bitcoina. I upravo zato Bitcoin ima potencijal kakav nijedna druga imovina u savremenom svijetu nema. Zašto oskudica bitcoina je tema koju ćemo detaljno istražiti u ovom članku.
Bitcoin je ograničen na 21 milion coina. Nikada neće postojati više od toga. To nije samo tehnički detalj, to je srž njegovog dizajna. Dok centralne banke mogu štampati trilione dolara ili eura, niko ne može “štampati” Bitcoin. On je unaprijed određen, transparentan i nepromjenjiv. Upravo ta ograničenost čini ga najoskudnijim oblikom imovine u modernom svijetu.
Pogledajmo trenutnu situaciju. Više od 60% svih Bitcoina nije se pomjerilo duže od godinu dana. To znači da dugoročni hodleri drže skoro 70% ukupne ponude. Ti coini su praktično izbačeni iz opticaja – oni ne ulaze u trgovinu, ne pojavljuju se na berzama, već stoje zaključani na hladnim novčanicima. To je prvi udarac ponudi.
Drugi udarac dolazi od institucija. Od 2020. godine, fondovi, kompanije i banke su već nagomilale više od milion Bitcoina. To je milion coina manje za male ulagače. Kada jednom uđu u ruke institucija, ti Bitcoini praktično nestaju iz opticaja. MicroStrategy nije kupovala da bi prodavala. Harvard, Yale ili Stanford nisu ušli u Bitcoin da bi ga se odrekli – oni akumuliraju, i to na duge staze. Njihova misija je da razmišljaju u decenijama, ne u mjesecima.
Zašto oskudica bitcoina: Ograničena ponuda, eksplozivan rast
Treći udarac ponudi je ono što tek dolazi – korišćenje Bitcoina kao kolaterala. Kada neko založi svoj Bitcoin za kredit, taj coin više ne cirkuliše. On je vezan, zaključan, van tržišta. Ako to urade milioni ljudi, ponuda na berzama postaje minimalna. A šta se dešava kada ponuda pada, a potražnja raste? Cijena mora da eksplodira.
Upravo u tome leži razlika između Bitcoina i drugih oblika imovine. Zlato je oskudno, ali se i dalje kopa i pronalazi. Nekretnine su ograničene, ali se nove zgrade stalno grade. Bitcoin je fiksan – nema novih iznenađenja. Svaka kovanica je predvidiva i upisana u protokol. To je matematička oskudica, a ne politička odluka.
I što je najzanimljivije – potražnja ne samo da ne opada, već raste. Od malih ulagača, preko fondova, do banaka i državnih institucija, svi žele svoj dio Bitcoina. Kada penzioni fondovi i osiguravajuće kuće uđu punom snagom, pritisak na cijenu postaće nezamisliv.
Bitcoin: Matematička oskudica, rastuća potražnja
Zato je oskudica srce Bitcoin vrijednosti. Ona nije samo “pomodni izraz” koji se ponavlja u kripto zajednici. Ona je osnovni mehanizam koji tjera cijenu naviše. I zato svaki satoshi postaje važan. Već sada prosječan Amerikanac vjerovatno nikada neće posjedovati cio Bitcoin. Uskoro će i 0,1 BTC biti luksuz poput stana na Menhetnu – trofej dostupan samo nekolicini.
Ako razumiješ oskudicu, razumiješ i zašto je držanje Bitcoina dugoročno daleko pametnije od prodaje. Dok drugi razmišljaju kratkoročno i trče za brzim profitom, vizionari akumuliraju i čekaju. Jer znaju da kada ponuda nestaje, a potražnja raste – nagrada pripada onima koji su strpljivi.
Ograničena ponuda, neograničen potencijal
👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!
Vas Petar Miljić – Finansije za narod
Ne zaboravite: budućnost se ne gradi kad svi već znaju za nju – već onda kad je vide samo rijetki.
🔥 Budućnost pripada onima koji misle dugoročno. 🔥
Jedno je sigurno – budućnost kripta neće biti dosadna!, BTC halving 2028
Budućnost kripta: dugoročna vizija
Više edukativnih članaka možete pronaći na našoj web stranici kanalu kriptoentuzijasti.io i diskord platformi discord.gg/kriptoentuzijasti
#Crypto #Bitcoin #BullRun2029
Interesantno za procitati: Deset dana u crvenom – ali dugoročni put Bitcoina ostaje uzlazan ,Krv na ulicama, Kripto tržište likvidira 800 milijuna dolara
Zapratite nas na X-u: (15) Kriptoentuzijasti (@k_entuzijasti
