Dok je kripto industrija godinama pokušavala uvjeriti banke da blockchain nije njihov neprijatelj, banke su polako pripremale vlastiti odgovor. Nisu odlučile napustiti postojeći financijski sustav, prihvatiti Bitcoin kao novac niti prepustiti kontrolu decentraliziranim mrežama. Umjesto toga, odlučile su uzeti dijelove blockchain tehnologije koji im odgovaraju i na njima izgraditi novu verziju bankovnog novca.
Tako su u prvi plan došli tokenizirani bankovni depoziti.
Na prvi pogled zvuče gotovo jednako kao stablecoini. I jedni i drugi predstavljaju digitalni novac koji se može kretati blockchain mrežom. I jedni i drugi mogu omogućiti brže prijenose, programabilna plaćanja i dostupnost izvan klasičnog radnog vremena banaka.
Ipak, iza sličnog tehnološkog izgleda nalaze se dva bitno različita oblika novca.
Stablecoin izdaje privatna kompanija poput Tethera ili Circlea. Tokenizirani depozit izdaje banka i predstavlja digitalnu verziju novca koji se već nalazi na bankovnom računu. To znači da se novac seli na novu infrastrukturu, ali bankovni odnos, pravila i kontrola ostaju gotovo nepromijenjeni.
Novac se mijenja, ali banka ostaje u sredini
Kada na račun položimo 1.000 eura, tih 1.000 eura nije samo broj prikazan u mobilnoj aplikaciji. To je potraživanje koje imamo prema banci. Banka nam duguje taj novac i obvezna ga je isplatiti prema pravilima koja vrijede za klasične bankovne depozite.
Tokenizirani depozit isti taj odnos pretvara u token koji se može prenositi preko blockchaina ili neke druge vrste zajedničke digitalne knjige.
Drugim riječima, token ne predstavlja novac koji postoji izvan banke. On predstavlja bankovni depozit u novom tehničkom obliku.
To je glavna razlika u odnosu na stablecoin. USDT ili USDC predstavlja obvezu izdavatelja stablecoina prema vlasniku tokena. Tokenizirani depozit predstavlja obvezu banke prema njezinu klijentu. Kod stablecoina vjerujemo da izdavatelj ima odgovarajuće rezerve. Kod tokeniziranog depozita oslanjamo se na banku, bankarsku regulaciju i sustav zaštite depozita, ovisno o pravilima države u kojoj se banka nalazi.
Banka tako ne gubi svoju ulogu. Samo mijenja infrastrukturu preko koje bilježi i prenosi novac.
Zašto banke odjednom žele blockchain
Bankovni sustav danas može izgledati brz jer u aplikaciji za nekoliko sekundi vidimo da je uplata poslana. Međutim, ono što korisnik vidi i ono što se događa između banaka nije uvijek ista stvar.
Kod međunarodnih plaćanja u transakciji može sudjelovati više banaka, posrednika, sustava za poravnanje i regulatornih provjera. Prijenos može biti prikazan kao izvršen, dok konačno poravnanje između institucija dolazi kasnije. Sustav također ovisi o radnom vremenu, vikendima, praznicima i različitim vremenskim zonama.
Blockchain je pokazao da digitalna vrijednost može putovati 24 sata dnevno. Stablecoini su dokazali da postoji potražnja za dolarom koji se može poslati u subotu navečer, koristiti kao kolateral ili automatski povezati s pametnim ugovorom.
Banke tu poruku nisu mogle ignorirati.
Swift je u srpnju 2026. objavio da se 17 banaka sa šest kontinenata priprema za pilot-transakcije korištenjem tokeniziranih depozita. Cilj je omogućiti plaćanja dostupna 24 sata dnevno i učinkovitije upravljanje likvidnošću. Velike američke banke istodobno rade na zajedničkoj mreži tokeniziranih depozita, čije se pokretanje očekuje tijekom 2027. godine.
JPMorgan je otišao korak dalje. Njegov JPM Coin, odnosno JPMD, predstavlja dolarski depozitni token namijenjen institucionalnim klijentima. Dostupan je na mreži Base, Ethereumovu Layer 2 sustavu, gdje se može koristiti za prijenos novca, poravnanje transakcija i postavljanje kolaterala.
Banke, dakle, više ne testiraju blockchain samo u zatvorenim laboratorijima. Počinju ga povezivati sa stvarnim bankovnim novcem.
Stablecoin i tokenizirani depozit nisu ista stvar
Najlakše ih je razlikovati prema pitanju tko nam duguje novac.
Kod stablecoina to je kompanija koja ga je izdala. Kod tokeniziranog depozita to je banka u kojoj imamo račun.
Stablecoin se može kretati javnom blockchain mrežom i završiti u novčaniku korisnika koji nema nikakav odnos s izdavateljem. Tokenizirani depozit vjerojatno će se češće kretati između provjerenih korisnika, banaka i institucija koje su prethodno uključene u određeni sustav.
Upravo tu dolazi do izražaja ono što banke žele sačuvati: identitet korisnika, regulatorne provjere, mogućnost zaustavljanja transakcije i nadzor nad kretanjem novca.
Tokenizirani bankovni depoziti mogu tehnički izgledati poput kripto tokena, ali to ne znači da su decentralizirani. Banka ih može izdati, povući, zamrznuti ili poništiti prema svojim pravilima i zakonskim obvezama.
To nije skrivena greška sustava. To je njegov temeljni dizajn.
Banka ne koristi blockchain kako bi izgubila kontrolu, nego kako bi postojeću kontrolu prenijela na bržu i programabilniju infrastrukturu.
Hoće li bankovni tokeni moći u DeFi?
Ovdje priča postaje posebno zanimljiva.
Ako tokenizirani depozit postoji na javnoj mreži poput Basea, tehnički se nalazi blizu DeFi aplikacija, decentraliziranih burzi i sustava za pozajmljivanje. Ipak, sama prisutnost na javnom blockchainu ne znači da ga svatko može slobodno koristiti.
Pametni ugovor tokena može sadržavati ograničenja. Samo provjerene adrese mogu primati token. Određene jurisdikcije mogu biti isključene. Banka može imati mogućnost zamrzavanja sredstava ili odbijanja prijenosa prema adresi koja nije prošla provjeru identiteta.
Zbog toga možemo dobiti neobičan hibrid: novac koji se kreće javnim blockchainom, ali se ponaša kao proizvod zatvorenog bankovnog sustava.
Za institucije je to možda upravo ono što traže. Mogu koristiti brže poravnanje, programabilni novac i digitalni kolateral, a da pritom ne napuštaju regulirani okvir. Retail korisniku takav sustav vjerojatno neće donijeti istu slobodu koju povezuje s Bitcoinom ili otvorenim stablecoinima.
Može donijeti brže plaćanje. Ne mora donijeti veću financijsku samostalnost.
Banke ne pokušavaju uništiti stablecoine
Lako je ovu priču prikazati kao rat između banaka i stablecoina, ali stvarnost će vjerojatno biti složenija.
Stablecoini imaju prednost jer već postoje na brojnim javnim mrežama, dostupni su globalno i povezani s velikim dijelom kripto tržišta. Koriste ih ljudi koji nemaju jednostavan pristup dolarskom bankovnom računu, trgovci, DeFi protokoli, mjenjačnice i međunarodne kompanije.
Tokenizirani depoziti imaju drugu prednost. Iza njih stoje banke koje već imaju klijente, regulatorne dozvole, sustave upravljanja rizikom i izravan pristup infrastrukturi klasičnog financijskog sustava.
Zato ne očekujem da će jedan oblik odmah zamijeniti drugi. Vjerojatnije je da ćemo dobiti nekoliko paralelnih vrsta digitalnog novca.
Postojat će stablecoini privatnih izdavatelja, tokenizirani bankovni depoziti, digitalne valute središnjih banaka i klasični novac na računima. Razlika među njima neće biti samo u brzini ili mreži koju koriste. Bit će u tome tko ih izdaje, tko ih kontrolira, tko može blokirati transakciju i što korisnik zapravo posjeduje.
Blockchain ne znači automatski decentralizaciju
Najvažnija lekcija ove priče nije da su banke konačno "prihvatile kripto". Prihvaćanje tehnologije nije isto što i prihvaćanje ideje na kojoj je Bitcoin nastao.
Banka može koristiti blockchain bez otvorene mreže, anonimnih korisnika i samostalnog čuvanja sredstava. Može koristiti tokenizaciju kako bi prijenosi bili brži, dok svaki korisnik i dalje mora imati dopuštenje za pristup sustavu.
Zato kod svakog novog digitalnog financijskog proizvoda treba odvojiti tehnologiju od kontrole.
Nije dovoljno pitati nalazi li se nešto na blockchainu. Važnije je pitati tko izdaje token, čija je to obveza, može li se slobodno prenositi, tko ga može zamrznuti i postoji li mogućnost korištenja bez dopuštenja posrednika.
Tokenizirani bankovni depoziti mogu značajno promijeniti način na koji se novac prenosi između banaka i institucija. Mogu skratiti poravnanje, otvoriti plaćanja tijekom cijelog dana i povezati novac s programabilnim financijskim proizvodima.
Ali oni nisu izlazak iz bankovnog sustava.
Oni su pokušaj da bankovni sustav uđe u blockchain eru, a da pritom ne izgubi mjesto u sredini.
– Mario Jaklenec | KriptoEntuzijasti –
Kripto nije igra sreće, nego disciplina i razumijevanje onoga u što ulažeš.
Znanje, rizik, analiza i dugoročno razmišljanje – to je put kojim hodamo.
Edukacija bez hypea. Zajednica bez slijepog praćenja. Cilj bez iluzija.
Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io!
🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
💬 Pridruži se zajednici: https://discord.gg/kriptoentuzijasti
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti
🧠💡 Analiziraj prije nego vjeruješ – misli samostalno, jer će inače tržište misliti umjesto tebe.
U svijetu kriptovaluta gdje je buka veća od znanja, edukacija je tvoj najvažniji alat.
Ne gradi mišljenje o tržištu na temelju memova, FOMO objava i lažnih obećanja o "pasivnoj zaradi" – nego na znanju, iskustvu i razumijevanju kako stvari zaista funkcioniraju.
Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje.
Zajedno gradimo svijet kripta!
Stablecoini nisu samo digitalni dolari – oni su prvi udarac na stari bankarski sustav
Kripto geopolitika: CBDC vs stablecoini, BRICS i borba za digitalni suverenitet
