Prije dva dana krenuo je sasvim novi edukativni serijal: „Kriptografija i Teorija Brojeva za Digitalni Novac“. I odmah da objasnim zašto sam odlučio da ulazim toliko duboko u istoriju kriptografije, Cypherpunk pokreta, CYPHERNOMICON-a, anonimnosti, digitalnog novca i pokušaja stvaranja elektronskog novca mnogo prije Bitcoina. Razlog je jednostavan: ako ne razumijemo korijene, vrlo teško možemo razumjeti ono što danas gledamo pred sobom. Bitcoin nije pao s neba 2008. godine. Satoshi Nakamoto nije jednog jutra ustao, popio kafu i iz ničega izmislio digitalni novac. Bitcoin je prije svega rezultat decenija matematičkog, kriptografskog, informatičkog i ekonomskog razvoja, hiljada rasprava, neuspjelih eksperimenata i pokušaja da se riješi problem koji je generacije matematičara, kriptografa i računarskih stručnjaka zaokupljao mnogo prije nego što su nastali današnji kripto influenseri.
U ovom serijalu zato krećemo mnogo prije Bitcoina. Vraćamo se u osamdesete i devedesete godine, u period kada se ozbiljno razvijaju ideje privatne digitalne komunikacije, anonimnih plaćanja, digitalnih potpisa, javnih i privatnih ključeva, elektronskog novca i sistema u kojima dvije osobe mogu komunicirati i razmjenjivati vrijednost bez toga da između njih mora sjediti neko ko sve vidi, evidentira i odobrava. David Chaum je još 1982. godine objavio rad „Blind Signatures for Untraceable Payments“, u kojem je predstavio kriptografski mehanizam slijepih potpisa kao osnovu privatnijih elektronskih plaćanja. Kasnije je kroz DigiCash pokušao tu teoriju pretvoriti u stvarni elektronski novac. Dakle, ozbiljan rad na kriptografskom digitalnom novcu postojao je desetljećima prije današnjih tokena, mjenjačnica i društvenih mreža. (chaum.com)
Zatim dolaze Cypherpunksi. Početkom devedesetih Timothy C. May, Eric Hughes i John Gilmore okupljaju ljude koji nisu željeli samo pričati o privatnosti nego graditi konkretne alate. Cypherpunks mailing lista pokrenuta je 1992. godine i postala mjesto na kojem su se raspravljale teme kriptografije, anonimnosti, digitalnih pseudonima, elektronskog novca, reputacionih sistema, nadzora i društvenih posljedica snažne kriptografije. (Wikipedia) Iz tog intelektualnog okruženja nastaje i CYPHERNOMICON, monumentalni dokument Timothyja C. Maya iz 1994. godine, svojevrsna mapa cijelog jednog svijeta ideja: snažna kriptografija, PGP, anonimnost, nadzor, digitalni novac, pravni problemi, reputacioni sistemi, napredne kriptografske aplikacije, kriptoanarhija i budućnost digitalnog društva.
I upravo sam tu pronašao gotovo nepresušan izvor informacija o tome kako se zapravo posljednjih nekoliko decenija razvijala ideja digitalnog novca. Kada počnete čitati stare dokumente, mailing liste, tehničke prijedloge i radove, shvatite koliko je današnja javna diskusija o Bitcoinu često površna. Mnogi danas diskutuju o Bitcoinu kao da istorija počinje 2009. godine. Ne počinje. Adam Back je 1997. predstavio Hashcash, sistem dokazivanja računarskog rada prvobitno namijenjen borbi protiv spama. Wei Dai je 1998. opisao b-money, prijedlog distribuiranog digitalnog novca bez centralnog izdavaoca. Nick Szabo je razvijao ideju Bit Golda. Ralph Merkle, Stuart Haber, Scott Stornetta i brojni drugi godinama ranije razvijali su kriptografske strukture i sisteme vremenskog označavanja na kojima će kasnija rješenja graditi dalje. Bitcoinov whitepaper iz 2008. čak eksplicitno citira b-money, Hashcash i radove o digitalnom vremenskom označavanju. (thebitcoinpaper.org)
Zato moj cilj nije da još jednom pričam bajku o tome kako je „Satoshi napravio Bitcoin“. Mene zanima ono mnogo važnije pitanje: šta je moralo postojati prije Satoshija da bi Bitcoin uopšte mogao nastati? Ko je riješio problem digitalnog potpisa? Ko je razvijao javne i privatne ključeve? Ko je istraživao anonimni elektronski novac? Ko je pokušavao riješiti problem dvostrukog trošenja? Ko je razvijao Proof of Work? Ko je razmišljao o decentralizovanom vremenskom označavanju? Ko je pokušavao stvoriti digitalni novac bez centralne banke? Kada povežete te tačke, Bitcoin prestaje izgledati kao čudo i počinje izgledati kao kulminacija dugog tehnološkog procesa.
I sada dolazimo do dijela zbog kojeg će se neki vjerovatno naljutiti.
Na Balkanu imamo nevjerovatnu količinu ljudi koji su spremni javno iznijeti apsolutno mišljenje o Bitcoinu, kriptografiji, decentralizaciji ili digitalnom novcu nakon nekoliko YouTube videa, tri Twitter objave i jednog bull marketa. Neki od najvećih današnjih „kripto stručnjaka“ nisu bili ni rođeni kada su ljudi već ozbiljno raspravljali o anonimnom digitalnom novcu, kriptografskim identitetima i decentralizovanim sistemima. Njihovi očevi možda tada nisu ni koristili internet, dok su Chaum, May, Hughes, Gilmore i drugi već razmišljali kako će kriptografija promijeniti novac, privatnost i odnos pojedinca prema digitalnim sistemima.
To samo po sebi nije problem. Niko nije kriv zato što je rođen kasnije. Problem nastaje kada neznanje postane samopouzdanje.
Nije sramota nešto ne znati. Sramota je ne istražiti, a onda drugima držati predavanje.
Zato bih svim balkanskim kripto „kurajberima“, hejterima i instant stručnjacima preporučio jednu jednostavnu stvar: prije nego što počnete objašnjavati svijetu šta Bitcoin jeste ili nije, pročitajte šta se radilo prije Bitcoina.Pročitajte Davida Chauma. Pročitajte Timothyja C. Maya. Pročitajte Erica Hughesa. Pročitajte CYPHERNOMICON. Pogledajte Hashcash. Pročitajte b-money. Pogledajte Bit Gold. Otvorite reference na posljednjoj stranici Bitcoin whitepapera i pročitajte ih jednu po jednu. Tek tada ćete početi razumijevati da Bitcoin nije izolovana pojava već tačka presijecanja matematike, teorije brojeva, kriptografije, teorije igara, ekonomije, računarskih mreža i decenija pokušaja stvaranja digitalnog novca.
Postoji čak i sačuvana prepiska iz avgusta 2008. godine u kojoj Satoshi kontaktira Adama Backa zbog Hashcash reference, nakon čega ga Back upućuje na Wei Daijev b-money. To je fantastičan istorijski detalj jer pokazuje koliko je važno proučavati izvore umjesto naknadno izmišljati mitologiju. (Bitcoin Institute) Nekoliko mjeseci kasnije, 31. oktobra 2008, objavljen je dokument „Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System“. Njegova prva rečenica ne govori o cijeni Bitcoina, ETF-u, trgovanju ili tome koliko će BTC vrijediti. Govori o peer-to-peer elektronskom novcu koji omogućava direktna plaćanja bez prolaska kroz finansijsku instituciju. (thebitcoinpaper.org)
Upravo zato ovaj novi serijal neće biti serijal o tome hoće li Bitcoin sutra biti 100.000 ili 200.000 dolara. To možete pronaći na hiljadama drugih mjesta. Ovdje ćemo kopati mnogo dublje. Ići ćemo u matematiku, teoriju brojeva, modularnu aritmetiku, proste brojeve, hash funkcije, digitalne potpise, javne i privatne ključeve, Proof of Work, anonimnost, Cypherpunk kulturu, CYPHERNOMICON, PGP, digitalni novac i sve one ideje koje su decenijama pripremale teren za ono što će se 2008. godine konačno spojiti u Bitcoin.
Jer tek kada razumiješ odakle nešto dolazi, možeš razumjeti šta ono zaista jeste.
A kada shvatiš tranziciju od Chaumovog elektronskog novca, preko Cypherpunksa, Hashcasha, b-moneyja i Bit Golda do Bitcoin whitepapera, onda više ne gledaš Bitcoin samo kao kriptovalutu.
Gledaš ga kao jedno poglavlje mnogo duže priče.
Priče koja nije počela 2008. godine.
I sigurno neće završiti sa Bitcoinom.
Korijeni su bitni da se razumiju. Zato prvo istraži. Zatim razumij. Tek onda pričaj.
Petar Miljić – Finansije za narod
👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!
🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti
Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti finacijsku slobodu i kripto znanje. Zajedno gradimo svijet financija i kripta!
#crypto #Bitcoin #KASPA #HBAR #XRP #RENDER #NEXO #BulRan2032
