Spoofing, fake walls i liquidation hunt, manipulacije market makera

Manipulacije market makera. Kripto tržište je poznato po svojoj volatilnosti, ali manje se zna koliko su mnogi pomaci cijena rezultat namjernih manipulacija od strane velikih igrača – tzv. market makera. U ovom članku razotkrit ćemo kako te manipulacije funkcioniraju, posebno one koje se odnose na order book manipulaciju, fake walls, spoofing, kao i najopasniju tehniku – liquidation hunt. Također ćemo objasniti razliku između spot i perpetual tržišta kako bi bolje razumjeli gdje se i zašto te manipulacije događaju.

Što je order book

Order book je “knjiga naloga” – digitalni prikaz svih aktivnih naloga za kupnju i prodaju određene kriptovalute na određenoj burzi. Na jednoj strani su nalozi za kupnju (buy orders), na drugoj za prodaju (sell orders). Kada kupac i prodavatelj pristanu na cijenu, dolazi do “matcha” i izvršenja naloga.

Order book je ključni alat za tehničke analitičare jer pruža uvid u trenutnu ponudu i potražnju. Međutim, ono što vidimo u order booku nije uvijek odraz stvarne tržišne namjere. Market makeri i veliki ulagači (whaleovi) često koriste prikazane naloge za manipulaciju percepcijom tržišta – kako bi “naveli” retail ulagače na krive poteze. Manipulacije market makera.

Fake Walls – Zidovi koji ne postoje

“Fake walls” ili lažni zidovi su veliki limit nalozi za kupnju ili prodaju koji se pojavljuju u order booku, ali nisu postavljeni s namjerom da budu izvršeni. Njihove pojave su namjerna manipulacija market makera , a cilj im je utjecati na psihologiju sudionika na tržištu. Ovi zidovi se često uklone prije nego što cijena stigne do njih, i time nikad ne budu realizirani.

Ukratko: to su “mamci”, a ne stvarna potražnja ili ponuda.

Psihološka manipulacija u pozadini

Manipulacije market makera i velikih igrača, oni znaju kako retail trgovci razmišljaju. Order book prikazuje kupovne i prodajne naloge – kada retail vidi ogroman zid od, primjerice, 800 BTC za prodaju na $66,000, automatski će:

• Zaključiti da će biti teško probiti tu cijenu.
• Misliti da “pametni novac” izlazi iz tržišta.
• Bojati se pada cijene i požuriti s prodajom (ili shortanjem).

S druge strane, kada se na $63,000 pojavi ogroman buy wall, retail može pomisliti da je to “čvrsta podrška” i požuriti s kupnjom, ulazeći u long poziciju.

U oba slučaja – market maker koristi emocije malih igrača (strah i pohlepu) kako bi ih “natjerao” da reagiraju na način koji mu ide u korist.

Kako se tehnički izvode “Fake Walls”

Lažni zidovi se najčešće postavljaju kao limit nalozi – to znači da ne ulaze odmah u tržište, već čekaju da cijena dođe do određene razine. Evo kako to izgleda u praksi:

1. Tržišna cijena BTC-a je $65,500.
2. Market maker postavi 100 BTC limit sell nalog na $66,000.
3. Ovaj nalog je vidljiv svima u order booku.
4. Retail ga vidi i smatra to velikim otporom – mnogi odlučuju shortati ili ne kupovati.
5. Kada se cijena približi, npr. na $65,950 – zid se povlači.
6. Retail je zapeo u lošim pozicijama → market maker koristi to za ulazak u long i izaziva short squeeze.

Ključno: zid nestaje odmah prije nego što bi bio izvršen. To je prvi znak da se radi o manipulaciji.

Napredni botovi čak prate udaljenost cijene od zida i automatski pomiču zid kako bi se činilo da “uvijek postoji otpor ili podrška”, održavajući tako lažnu percepciju.

Tipovi fake zidova

1. Sell Walls (lažni zidovi za prodaju)

Ovi zidovi se postavljaju iznad trenutne tržišne cijene i simuliraju veliki interes za prodaju. Koriste se za:

• Stvaranje straha od prevelike ponude.
• Poticaj na shortanje.
• Sprječavanje proboja prema gore.

Najčešće se koriste kada veliki igrač želi:

• Kumulirati poziciju po nižoj cijeni (tj. kupovati dok ostali shortaju).
• Istjerati retail iz longova i zatim izazvati squeeze.

2. Buy Walls (lažni zidovi za kupnju)

Oni se postavljaju ispod trenutne cijene. Retail ih vidi kao “sigurnu podršku” i često uleti u long pozicije, vjerujući da cijena ne može pasti ispod te razine. Manipulacije market makera.

Zapravo, kupovni zid je tamo samo da:

• Stvori lažni osjećaj sigurnosti.
• Omogući market makeru da uđe u short kada retail počne longati.

Primjeri iz stvarnog tržišta

BTC primjer (Binance spot)

Cijena BTC-a se kreće oko $66,000. U order booku se pojavi 600 BTC za prodaju na $66,400. Retail to vidi kao veliki sell zid i shorta – u međuvremenu market maker kupuje agresivno ispod toga. Kada short pozicije ojačaju, zid nestaje i cijena skače → short squeeze → market maker zatvara svoje longove s profitom.

ETH primjer (perpetuals)

Na ETH perpetual tržištu, veliki buy wall pojavi se na $3,200. Retail se ohrabri, cijena krene gore, no market maker koristi to da uđe u short. Kako retail long pozicije rastu, zid se uklanja, cijena pada i dolazi do likvidacija → market maker ostvaruje profit.

Low Cap token (npr. $XYZ)

Kod manjih tokena s niskom likvidnošću, fake zidovi mogu činiti i 30–40% vidljive likvidnosti. Zidovi se postavljaju na obje strane (buy i sell) kako bi stvorili iluziju stabilnog raspona cijena i time ulovili manje iskusne trgovce u lažan “range”. Zatim se zid povuče na jednoj strani, izaziva paniku i market maker izvrši svoju manipulaciju – pump & dump ili obratno.

Kako prepoznati fake wall

Evo nekoliko ključnih znakova:

• Nalog je sumnjivo velik u odnosu na prosječnu dubinu knjige – ako se u order booku pojavi 800 BTC, a inače se vrti 20–50 BTC, gotovo je sigurno da je zid lažan.
• Zid nestaje kad se cijena približi – jedan od najsnažnijih pokazatelja da nije bilo stvarne namjere da se nalog izvrši.
• Zid “skače” gore-dolje – u tom slučaju je gotovo sigurno riječ o botu koji koristi spoofing tehniku.
• Nema reakcije u volumenu kada se zid “dotakne” – to znači da se nalog odmah uklonio ili da je bio market neutralan.
• Pojava zidova na psihološkim razinama – round numbers poput $60,000, $65,000, $70,000 često se koriste kao “emocionalne zone” za manipulaciju masama.

Spot vs Perpetual tržišta – Gdje se događa manipulacija

Manipulacije market makera. Kada se govori o manipulacijama na tržištu kriptovaluta, ključno je razumjeti razliku između spot tržišta i perpetual (derivatnih) tržišta. Ova dva segmenta funkcioniraju potpuno različito – ne samo po načinu trgovanja, već i po psihološkoj i tehničkoj strukturi, a time i po ranjivosti na manipulaciju.

Što je spot tržište

Spot tržište je najjednostavniji i najiskreniji oblik trgovanja kriptovalutama. Kada kupuješ ili prodaješ na spot tržištu:

• Trguješ pravom imovinom (npr. stvarnim Bitcoinom, Ethereom, Solanom…).
• Transakcija se izvršava odmah po tržišnoj cijeni ili po limit nalogu.
• Nakon kupnje, posjeduješ kriptovalutu i možeš je povući u vlastiti wallet.
• Nema poluge (leveragea) i nema mehanizma likvidacije.

Upravo zato što spot tržište zahtijeva stvarnu kupnju i prodaju, manipulacije su teže – jer zahtijevaju da netko zaista angažira kapital za otkup ili prodaju imovine.

Gdje su slabosti?

Manipulacije market makera na spot tržištu ipak postoje, ali su suptilnije. Uključuju:

• Wash trading – lažno pumpanje volumena kako bi projekt izgledao likvidnije.
• Fake walls u order booku – psihološka manipulacija bez stvarne namjere izvršenja.
• Front-running – kada market maker vidi tvoj veliki nalog i stavi svoj ispred.

No za veće, masovne manipulacije koje uzrokuju “likvidacijske valove” – spot tržište nije idealna meta, jer jednostavno ne postoji mehanizam likvidacije. I zato prelazimo na ono puno zanimljivije…

Što je perpetual tržište

Perpetual tržište je oblik trgovanja derivatima (ugovorima koji prate cijenu neke kriptovalute, ali ne uključuju vlasništvo nad njom). Umjesto da kupuješ stvarni BTC, ti se kladiš na to hoće li njegova cijena rasti ili padati.

Ključne karakteristike:

• Trguješ ugovorima (contracts), ne stvarnim tokenima.
• Možeš koristiti leverage, tj. polugu – često i do 100x.
• Svaka pozicija ima razinu likvidacije – ako tržište ode protiv tebe, platforma te automatski zatvara.
• Postoji funding rate – mehanizam koji pokušava uskladiti cijenu perpetual ugovora s cijenom na spot tržištu.

Zvuči praktično – i jest, ali upravo ta struktura otvara vrata brutalnim manipulacijama.

Zašto su perpetual tržišta savršena za manipulaciju?

1. Postoji mehanizam likvidacije

Retail traderi često koriste leverage – tj. posuđeni novac. Ako kupiš 1 BTC uz 10x leverage na $65,000, tvoj margin je samo $6,500. Ako cijena padne ispod određene razine (recimo $59,000), platforma automatski likvidira tvoju poziciju.

Market makeri to znaju. I zato ciljaju te razine – manipuliraju cijenom kako bi:

• izazvali val likvidacija retail longova ili shortova,
• generirali prisilne market naloge (forced sell/buy),
• iskoristili naglu volatilnost za zatvaranje svojih pozicija s profitom.

2. Poluga omogućava veću volatilnost

Zbog visokog leveragea, cijena se na perpetual tržištima brže i agresivnije pomiče nego na spot tržištima. Dovoljno je samo mali pomak da dođe do lavine likvidacija.

Ova nestabilnost omogućava manipulativnim igračima da malim iznosom kapitala naprave ogroman efekt na tržištu.

3. Cijena nije vezana za stvarnu ponudu/potražnju

Perpetual tržište ne mora nužno odražavati stvarnu ravnotežu između kupaca i prodavatelja jer se:

• ne temelji na vlasništvu tokena,
• oslanja se na ponašanje pozicija (open interest),
• cijena se često “odljepljuje” od spot cijene u trenucima visoke aktivnosti.

Zato se često događa da:

• Spot cijena BTC-a stoji na $65,000,
• dok je perpetual cijena na $64,700 jer se provodi “liquidation hunt”.

Kako izgleda manipulacija na perpetual tržištu

Scenarij:

1. Market maker primijeti da većina long pozicija na BTC/USDT futuresima ima likvidacije na $63,500.
2. Postavlja sell zidove i spoofing naloge kako bi obeshrabrio kupce i “nagovorio” retail da shorta.
3. Istovremeno, koristi agresivne market naloge da sruši cijenu s $64,500 na $63,500.
4. Retail long pozicije se automatski zatvaraju (likvidacije) – prodaja uzrokuje dodatni pad cijene.
5. Market maker tada zatvara svoj short i uzima dobit, dok retail gubi sve.

Ova taktika se zove liquidation hunt, a gotovo je nemoguća na spot tržištu.

Kako ih prepoznati

Manipulacije na perpetual tržištima često se očituju kroz:

• Nagli skok volumena bez vanjskih vijesti
• Velike promjene u open interestu u vrlo kratkom vremenu
• Neusklađenost funding rate-a (npr. izrazito pozitivan, a cijena pada)
• Cijena probija likvidacijske razine, pa se odmah vraća (“wickovi”)
• Snažni wickovi prema gore ili dolje (posebno izvan radnog vremena burzi)

Spoofing – Iluzija tržišnog pritiska

Što je spoofing?

Spoofing je namjerna manipulativna praksa kojom se u order book postavljaju veliki nalozi za kupnju ili prodaju koji nisu stvarni, tj. nemaju namjeru izvršenja. Spoofer stvara iluziju tržišnog interesa, s ciljem da:

• utječe na ponašanje drugih sudionika,
• promijeni percepciju tržišta (da se čini kao da dolazi jak otpor ili podrška),
• potakne druge da uđu u poziciju koju spoofer želi iskoristiti,
• iznudi kratkotrajni pomak cijene koji koristi za vlastitu korist.

Važno je naglasiti: spoofing ne uključuje izvršenje naloga, već samo njihovo pokazivanje i povlačenje. To je psihološka igra, a ne stvarni trgovački interes.

Psihologija iza spoofinga

Spoofing koristi osnovnu slabost ljudskog uma: reakciju na podatke koje vidimo, a ne na podatke koje razumijemo.

Kada se u order booku pojavi ogroman nalog za kupnju (buy wall) – retail trgovci to interpretiraju kao:

• “Veliki igrač želi kupiti – vjerojatno zna nešto što ja ne znam.”
• “Ovdje je jaka podrška – cijena neće pasti ispod toga.”
• “Bolje da kupim prije nego što cijena krene gore.”

Slično vrijedi za sell zidove – kada se pojavi veliki prodajni nalog, retail misli da:

• “Veliki investitor planira izaći – moram shortati.”
• “Ovo je jak otpor – bolje da se maknem iz long pozicije.”

U stvarnosti, ni jedan od tih naloga se neće izvršiti. Cilj je bio samo izazvati reakciju – da drugi trgovci naprave ono što spoofer želi. Manipulacije market makera.

Kako spoofing funkcionira (korak po korak)

Primjer 1: Spoofing na strani prodaje (sell spoof)

1. BTC je na cijeni od $65,000.
2. Spoofer postavlja 800 BTC limit sell nalog na $65,100.
3. Retail vidi ogroman zid i pretpostavlja da je $65,100 jak otpor.
4. Retail otvara short pozicije i/ili zatvara svoje longove.
5. Spoofer koristi taj strah i otvara long na nižim cijenama (dok svi drugi prodaju).
6. Kada se cijena približi $65,100, spoofer uklanja nalog.
7. Cijena eksplodira prema gore, retail shortovi se likvidiraju → spoofer zatvara svoj long u profitu.

Primjer 2: Spoofing na strani kupnje (buy spoof)

1. ETH je na $3,200.
2. Spoofer postavlja veliki buy wall od 3,000 ETH na $3,180.
3. Retail vidi “jaku podršku” i ulazi u long pozicije.
4. Spoofer otvara short poziciju na $3,200.
5. Kada se cijena približi $3,180, zid se povlači – ETH probija razinu podrške.
6. Retail long pozicije se likvidiraju, cijena pada, spoofer zatvara svoj short u profitu.

Tehnička izvedba spoofinga

Spoofing je najčešće automatiziran – koriste se botovi koji:

• prate udaljenost cijene od spoof naloga,
• brzo postavljaju i uklanjaju naloge na osnovu tržišnih uvjeta,
• pomiču zidove gore-dolje kako bi održali iluziju pritiska,
• prate veličinu naloga drugih sudionika i prilagođavaju svoje ponašanje.

“Adaptive spoofing bots” su posebno opasni jer kombiniraju spoofing s analizom order flow-a – prepoznaju kada retail “nasjeda” i tada se prebacuju u agresivno iskorištavanje.

Zašto spoofing funkcionira

Spoofing koristi tri ključna slabost tržišnih sudionika:

1. Vizualna analiza bez dubinske provjere
   Većina retail trgovaca gleda samo order book, ne analiziraju izvršene naloge (trade history) i ne razumiju što su “stvarni” nalozi.
2. Brzina odluka
   Tržište je brzo – kada vidiš veliki zid, često reagiraš impulzivno (“ako je tu 1,000 BTC, nešto se događa”).
3. Prekomjerna ovisnost o order book alatima
   Iako alati poput Bookmapa ili TradingLitea daju vizualne prikaze dubine tržišta, mnogi ih interpretiraju površno i ne uzimaju u obzir manipulativne obrasce.

Posljedice spoofinga

Spoofing izaziva:

• lažne signale u analizi, što vodi do gubitničkih pozicija,
• likvidacije kod onih koji trguju s leverageom,
• FOMO i paniku – oba emocionalna stanja koja vode do impulzivnih odluka,
• umjetne pomake cijene, bez fundamentalne osnove.

Oni koji spoofaju često su market makeri ili whaleovi s dovoljno kapitala da “upravljaju” ponašanjem retail mase na kratkim vremenskim okvirima (1m, 5m, 15m).

Kako prepoznati spoofing

Nekoliko znakova može ukazivati na spoofing:

1. Masovni pomaci u order booku nakon objave važnih vijesti – spooferi koriste volatilnost kako bi sakrili svoje lažne naloge.
2. Ogromni nalozi koji se pojave i nestanu u sekundi – najjasniji signal. Prati kada nalog nestane čim se cijena približi.
3. Zid koji se stalno “pomjera” – npr. prodajni zid se stalno seli $5–10 iznad tržišne cijene, zadržavajući isti razmak → to je “chasing spoofing”.
4. Nema reakcije u volumenu kada se cijena dotakne zida – zid nije “branjen”, jer nikad nije ni trebao biti.
5. Pojava zida bez praćenja na drugim burzama – spooferi često targetiraju jednu burzu (npr. Binance), dok na ostalim (npr. Coinbase) zid ne postoji.

Kako se zaštititi

1. Gledaj trade history, ne samo order book – važniji su izvršeni nalozi od onih koji izgledaju kao da će se izvršiti.
2. Koristi alate s real-time dubinskom analizom – Bookmap, TradingLite, TensorCharts.
3. Ne reagiraj impulzivno na veliki zid – provjeri da li je sličan zid postojao u prošlosti, da li je nestajao kad se cijena približila.
4. Ako koristiš leverage, koristi široke likvidacijske margine – spoofing cilja upravo na preuske pozicije.
5. Prati ponašanje zidova u odnosu na cijenu – ako se zid kreće zajedno s cijenom, vrlo vjerojatno je bot koji spoofa.

Spoofing kao oružje

Spoofing nije greška – to je strategija. Ona se koristi za kontrolu percepcije tržišta, prisilu retail ulagača na emocionalne reakcije i za iskorištavanje strukture tržišta, osobito na perpetual derivatima gdje likvidacije daju ogroman edge onome tko zna gdje ih izazvati.

Najbolja obrana nije u brzini – nego u razumijevanju. Ne vjeruj svemu što vidiš u order booku. Spoofing ne napada tvoj kapital – napada tvoju percepciju.

Liquidation Hunt – Namjerno izazivanje likvidacija

Što je liquidation hunt

Liquidation hunt ili “lov na likvidacije” je manipulativna strategija u kojoj veliki tržišni igrači (najčešće market makeri, whaleovi ili koordinirani botovi) namjerno manipuliraju cijenom imovine kako bi se ona spustila (ili podigla) do točno određene razine na kojoj se automatski zatvaraju pozicije malih ulagača – tzv. likvidacije.

Cilj nije samo prevariti – već zaraditi na tuđem gubitku. Kad dođe do likvidacije long ili short pozicija na derivatnim tržištima, platforma prisilno otkupljuje ili prodaje te pozicije – što uzrokuje dodatni pritisak na cijenu. To stvara efekt lavine koji lovac koristi za:

• profit na vlastitim pozicijama (short ili long),
• resetiranje tržišnog sentimenta,
• izvlačenje likvidnosti iz retail pozicija.

Kako funkcionira likvidacijski mehanizam

Na perpetual tržištima, kada koristiš leverage (npr. 10x), platforma ti daje “pozajmicu” kojom ulaziš u veću poziciju nego što stvarno imaš kapitala. Ako cijena ode previše protiv tebe, tvoj margin postotak padne ispod sigurnosnog praga – i platforma prisilno zatvara tvoju poziciju kako bi zaštitila svoj kapital.

Likvidacija znači:

• Automatska prodaja (za long) ili kupnja (za short).
• Uvijek se izvršava po tržišnoj cijeni.
• Događa se u velikim klasterima jer retail ulagači često imaju slične ulazne točke i slične razine rizika.

Market makeri to znaju. Imaju pristup naprednim analitičkim alatima (kao što su order book depth, heat mape, Coinglass liquidations, Binance API podaci) i pomoću toga precizno identificiraju gdje su razine likvidacija nagomilane.

Kako izgleda klasičan “liquidation hunt” scenarij

Scenarij 1: Lov na longove

1. Cijena BTC-a je $65,000. Veliki broj malih long pozicija ima razinu likvidacije na $63,700.
2. Whale ili market maker:
   • Postavlja lažne sell zidove (fake walls) iznad trenutne cijene – da obeshrabri rast.
   • Otvara short pozicije i počinje polako spuštati cijenu agresivnim market sellovima.
3. Kad cijena dođe do $63,700 → pokreću se automatske likvidacije longova.
4. Svaka likvidacija = automatski market sell → povećava pritisak na cijenu.
5. Cijena se spušta još dublje – npr. do $62,800.
6. Whale zatvara svoj short i kupuje natrag po nižoj cijeni → masivan profit.
7. Retail gubi cijeli margin.

Scenarij 2: Lov na shortove

1. ETH se kreće na $3,100. Retail short pozicije imaju likvidaciju na $3,220.
2. Whale postavlja buy spoof zidove ispod cijene (lažni pritisak podrške).
3. Otvara long, koristi agresivne kupnje i pomiče cijenu prema gore.
4. Kada se aktiviraju likvidacije shortova → dolazi do prisilnih market kupnji.
5. ETH skače na $3,250 → whale zatvara svoj long u profitu → retail short gubi sve.

Zašto liquidation hunt funkcionira

1. Retail koristi previsok leverage – 10x, 20x, 50x ili više. To znači da su njihove likvidacijske zone vrlo blizu ulaznoj cijeni.
2. Pozicije su predvidljive – mnogi ulagači koriste iste razine podrške/otpora, pa imaju vrlo slične likvidacijske zone.
3. Tržišta su tanka – osobito na low cap tokenima i izvan radnog vremena, kad whale može agresivno pomaknuti cijenu bez velikog kapitala.
4. Likvidacije izazivaju lančane reakcije – svaka prisilna prodaja/kupnja gura cijenu dalje, što stvara efekt lavine (cascade).

Gdje se najčešće događa

• Binance Futures
• Bybit, OKX, Deribit
• Tokeni s nižom likvidnošću (npr. altcoini, meme tokeni)
• Vikendom ili kasno noću – kad je manja likvidnost i manji otpor cijenama
• Kad postoji visok open interest i funding rate bias – npr. previše longova = savršena meta

Kako prepoznati da se događa liquidation hunt

Evo signala koje trebaš pratiti:

• Cijena se agresivno pomiče prema poznatim razinama likvidacija bez fundamentalnog razloga ili vijesti.
• Open interest pada, a volumen raste – što znači da pozicije izlaze iz sustava (najčešće prisilno).
• Funding rate je ekstremno pozitivan ili negativan, pa manipulativni igrači žele resetirati tržište.
• Nastaju “wickovi” – nagli skokovi/padovi koji se odmah vraćaju – znak “pražnjenja” likvidnosti.
• Na Coinglassu ili sličnim alatima vidiš da su likvidacije na određenim cijenama i cijena ide točno tamo – to nije slučajno.

Kako se zaštititi

1. Koristi niži leverage (2x–3x) – što je leverage veći, likvidacija je bliža.
2. Prati razine likvidacija putem Coinglassa – nikad ne postavljaj stop loss ili margin tako da se nalazi u istom klasteru kao tisuće drugih.
3. Diverzificiraj ulaske – nemoj ulaziti “na točnoj liniji” s masom. Uđi ranije ili kasnije, koristi nelinearne ulaze.
4. Prati funding rate i open interest – kada su previše nagnuti na jednu stranu, sprema se lov.
5. Gledaj order book i reakciju na zidove – ako vidiš fake wallove u trenutku približavanja zoni likvidacija → bježi ili hedgaj poziciju.
6. Ne trguj u periodima ekstremne volatilnosti bez plana – ako se ne znaš obraniti, ne ulazi.

Liquidation Hunt je igra protiv mase

“Lov na likvidacije” nije mit ni teorija zavjere – to je realna, strukturirana i planirana strategija. U svijetu gdje sustav zna gdje se nalaze tvoje granice gubitka, cilj postaje jednostavan – gurnuti te preko njih.

Market makeri i whaleovi znaju točno gdje retail spava. Ako koristiš previsok leverage, uđeš u očigledne zone i pratiš “standardne” strategije – ti si meta. Manipulacije market makera.

Kako prepoznati manipulaciju

Prepoznavanje manipulacije zahtijeva iskustvo i promatranje. Evo nekoliko znakova koje vrijedi pratiti:

• Veliki zidovi u order booku koji se pojavljuju i nestaju brzo: Ako vidiš da se ogroman buy ili sell wall pojavi pa nestane čim se cijena približi, vrlo je vjerojatno da je riječ o spoofingu ili fake wallu.
• Cijena skače unatoč malom volumenu: Kada cijena ide gore bez velikog volumena, moguće je da su nalozi “gurani” kako bi se izazvala reakcija tržišta – često priprema za “hunt”.
• Nagla povećanja likvidacija u kratkom vremenu: Ako vidiš da su na Coinglassu u par minuta likvidirani milijuni dolara long ili short pozicija, često je riječ o koordiniranom “lovu”.
• Nalozi koji stalno skaču po knjizi: Ako vidiš kako se veliki nalog “seli” za $5–10 niže ili više kako se cijena mijenja – vjerojatno je riječ o botu koji pokušava stvoriti psihološki pritisak.
• Pojava “buy/sell walls” na psihološkim razinama: Zidovi na okruglim brojevima ($60,000, $65,000 itd.) često su mamci koji ciljaju emocije retaila.

Kako se zaštititi od manipulacije market makera u kripto tržištu

Koristi nizak leverage ili ga potpuno izbjegavaj

Objašnjenje:

Leverage (poluga) ti omogućuje da s malim iznosom kapitala kontroliraš veću poziciju. Problem nastaje kada koristiš visoki leverage (10x, 25x, 50x i više). Tada tvoja likvidacija može nastupiti uz vrlo mali pokret cijene – ponekad i s običnim “wickom” izazvanim manipulacijom.

Zašto si ranjiv?

Market makeri znaju gdje se nalazi tvoj margin call. Ako koristiš 25x, dovoljno je da se cijena pomakne 3–4% protiv tebe da izgubiš sve. Whaleovima je puno lakše “gurnuti” tržište 3% nego 10%. Manipulacije market makera.

Rješenje:

• Koristi 2x–3x leverage maksimalno.
• Ili, trguj na spot tržištu – gdje ne postoji mogućnost likvidacije.

Prati gdje su likvidacijske zone (Coinglass, Hyblock, Binance API)

Objašnjenje:

Postoje alati koji vizualiziraju “likvidacijske klastere” – skupine pozicija koje bi se likvidirale ako cijena dosegne određenu razinu. Market makeri gledaju iste podatke.

Zašto si ranjiv?

Ako je tvoj stop-loss ili margin call na istoj razini kao i tisuće drugih, tada postaješ statistički prioritet za napad. Whale ne mora nagađati – zna gdje “eksplodirati”.

Rješenje:

• Gledaj gdje su “heat zone” (zone visoke likvidacije) i NE ulazi u njih.
• Ulazi na razine koje nisu očigledne, s raspršenim entry pointovima.
• Postavi likvidaciju/stop-loss izvan tih zona, čak i ako ti djeluje “čudno” – sigurnost je važnija od preciznosti.

Ne vjeruj order booku na prvi pogled

Objašnjenje:

Order book prikazuje samo trenutne naloge, ali ne otkriva namjeru iza njih. Spoofing i fake walls stvaraju lažnu sliku potražnje ili ponude. Manipulacije market makera.

Zašto si ranjiv?

Većina početnika reagira na veliki sell zid misleći da će cijena pasti, ili na veliki buy zid misleći da je “sigurna podrška”. Spooferi ciljaju upravo te emocionalne reakcije.

Rješenje:

• Promatraj povijest naloga (Trade History) – traži stvarne egzekucije, ne samo prikazane naloge.
• Prati ponašanje zidova – ako se oni stalno premještaju ili nestaju kad im se cijena približi → to je manipulacija.
• Uključi napredne alate poput Bookmap, TradingLite, TensorCharts – koji vizualiziraju dubinu tržišta i spoofing obrasce.

Prati funding rate i open interest

Objašnjenje:

Na derivatnim tržištima, funding rate pokazuje tko dominira – long ili short pozicije. Open interest govori koliko pozicija je trenutno otvoreno.

Zašto si ranjiv?

Ako su svi u longu, a funding rate je pozitivan, tržište je “zrelo” za short squeeze ili lov na longove. Obrnuto vrijedi za shortove.

Rješenje:

• Kad funding rate pređe +0.03% (za longove), nemoj otvarati long – riskiraš da budeš meta.
• Prati nagla povećanja open interesta bez volumena – to može značiti da se tržište “puni”, ali ne kreće, što često prethodi huntu.

Koristi alertove i tehničku pripremu, ne emocije

Objašnjenje:

Manipulacije market makera ciljaju emocionalne reakcije – strah, pohlepu, FOMO. Ako reagiraš impulzivno, oni su te već pobijedili.

Zašto si ranjiv?

Kada se pojavi veliki zid ili nagli pad, ulaziš u poziciju bez razmišljanja → i postaješ lovina.

Rješenje:

• Postavi alertove na ključne razine – ne moraš biti cijeli dan pred grafom.
• Postavi unaprijed scenarije “ako–onda”: Ako cijena dođe do X i funding rate je Y → ulazim / izlazim.
• Koristi volatility stop-loss, a ne klasične linijske – pogotovo na likvidnim tokenima.

Trguj kada tržište ima “ravnotežu”, izbjegavaj periode manipulacije

Objašnjenje:

Manipulacije se najčešće događaju:

• Vikendom (nema institucionalne likvidnosti),
• Noću (kad većina retaila spava),
• Tijekom objava vijesti (kada emocije zamagle logiku).

Rješenje:

• Trguj kada je volumen normalan, funding neutralan, volatilnost uravnotežena.
• Izbjegavaj loviti “pumpove” ili “dumpove” – najčešće su namješteni.

Diversificiraj pozicije i koristi skalirane ulaze/izlaze

Objašnjenje:

Ujednačeni ulaz (sve na jednom nivou) znači da te jedna manipulacija može obrisati.

Rješenje:

• Koristi DCA (dollar cost averaging) ulaze – rasporedi ih npr. svakih 0.5% ispod trenutne cijene.
• Isto vrijedi i za izlaz – ne prodaji sve na jednoj razini.
• Tako smanjuješ rizik da padneš točno u manipuliranu zonu.

Manipulacije ne možeš zaustaviti. Ali možeš naučiti plivati u njihovoj struji.

Market makeri igraju protiv retail mase. Tvoja snaga je u tome da ne misliš kao masa. Koristi alate, prati podatke, prepoznaj obrasce – i nipošto ne ulazi u “očigledne” pozicije.

Jer ono što je “očito” – najčešće je namjerno postavljeno.

Zaključak

Manipulacija order bookom nije samo mogućnost – ona je svakodnevna realnost u kriptosvijetu. Bilo da se radi o spoofingu, fake zidovima, likvidacijskim lovovima ili emocionalnom ucjenjivanju retail ulagača – svi ovi obrasci ciljaju jedno: tvoju nestrpljivost, emocije i nedostatak pripreme. Edukacijom, tehničkom analizom i korištenjem pravih alata možeš umanjiti njihov utjecaj i donijeti racionalne odluke. Zapamti: tko kontrolira order book – kontrolira i umove slabijih igrača.

U svijetu kriptovaluta gdje je buka veća od znanja, edukacija je tvoj najvažniji alat.
Ne gradi mišljenje o tržištu na osnovu memova, FOMO objava i lažnih obećanja o “pasivnoj zaradi” – nego na znanju, iskustvu i razumijevanju kako stvari zaista funkcioniraju.

Zanimljivo za pročitati: Stablecoini u kriptoekosustavu: Sigurnost, regulacija i geopolitički rizici 

Zapratite nas na društevnim mrežama:

Više edukativnih članaka pronađi na kriptoentuzijasti.io i pridruži nam se na discord.gg/kriptoentuzijasti

Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io! 

 Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite ih na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje. Zajedno gradimo svijet kripta!