Pozadina reformi u svijetu. Da bismo razumjeli kako današnji svijet funkcionira, moramo se najprije vratiti nekoliko desetljeća unazad, u vrijeme kada je bračni par Ceausescu — Nicolae Ceausescu i njegova supruga Elena — bio na vlasti u Rumunjskoj.
Devedesetih godina 20. stoljeća, svijet je sa odobravanjem i slavljenjem dočekao vijest o likvidaciji “diktatora” Ceausesca i njegove žene. Čak 99% svjetskog stanovništva slavilo je dan kada su javno strijeljani na trgu u Bukureštu. Međutim, ono što velika većina ljudi nije znala, niti im je itko objasnio, je prava pozadina njihovog smaknuća.
Rumunjska je tada bila prva zemlja na svijetu koja je u potpunosti vratila svoj inozemni dug Međunarodnom monetarnom fondu (MMF-u). Nicolae Ceausescu je svojom politikom štednje i odricanja uspio otplatiti kompletan vanjski dug zemlje, čime je Rumunjska postala nezavisna od međunarodnih kreditora.
Pozadina reformi. Međutim, to nije bilo prihvatljivo za moćne elite koje kontroliraju finansijski svijet. MMF i američka administracija vršili su pritisak na Rumunjsku da se ponovo zaduži, da uzme novi kredit, što je Ceausescu kategorički odbio. Kada su shvatili da pregovori neće uroditi plodom, odlučeno je da se sprovede prva obojena revolucija u modernoj povijesti — promjena vlasti pod plaštom narodnog nezadovoljstva.
Uz pomoć pojedinih generala rumunjske vojske koji su pristali na američki dil, Ceausescu je uhapšen. Par dana kasnije, bez pravog suđenja, javno je strijeljan. Bio je to jasan signal: Ako odbiješ da se zadužiš, biti ćeš uklonjen.
Od tog trenutka, metode su postale sofisticiranije i daleko prikrivenije. Danas većina ljudi i ne primijeti kako funkcionira novo moderno ropstvo — ropstvo kroz dug. Pozadina reformi.
Kako danas funkcionira zaduživanje zemalja
Da bismo razumjeli današnje metode financijske okupacije, dovoljno je pogledati sljedeći obrazac:
1. WEF (Svjetski ekonomski forum) predlaže “reforme” i “napredak demokracije” u zemljama koje nisu dovoljno demokratske prema njihovim standardima.
2. MMF (Međunarodni monetarni fond) odobrava prvi kredit za sprovođenje tih reformi.
3. Nakon što se započne sa reformama, dodjeljuje se drugi kredit, uz kontrolu procesa reformiranja.
4. Kada se određene reforme sprovedu, odobrava se treći kredit.
5. MMF nadgleda demokratizaciju i u jednom trenutku konstatira da reforme “ne idu po protokolu”.
6. Odobrava se četvrti i peti kredit — ovaj put za otplatu prethodnih dugova.
7. Zatim se daje sljedeći kredit za servisiranje prethodnih kredita — proces ulazi u začarani krug.
Tako zemlje postaju trajni dužnici, gube ekonomski i politički suverenitet, a sve to pod izgovorom “pomoći u razvoju demokracije”. Pozadina reformi.
Dva važna primjera
Rumunjska
Gore smo već objasnili kako je Rumunjska, prva u povijesti, uspjela vratiti svoj vanjski dug, i kako je platila stravičnu cijenu zbog odbijanja da se ponovo zaduži. Danas je Rumunjska potpuno integrirana u međunarodni financijski sistem, podložna direktivama iz Brisela, Vašingtona i međunarodnih financijskih institucija.
Jugoslavija
Jugoslavija pred raspad 1991. godine imala je:
• ukupni vanjski dug od oko 15 milijardi američkih dolara,
• federacija je garantirala za oko 11 milijardi.
Raspodjela dugovanja među republikama bila je sledeća:
• Slovenija – 1,7 milijardi USD,
• Hrvatska – 2,7 milijardi USD,
• Bosna i Hercegovina – 1,5 milijardi USD,
• Srbija – 4,8 milijardi USD,
• Crna Gora – 0,6 milijardi USD,
• Makedonija – 0,7 milijardi USD,
• Federacija – 3,1 milijardu USD.
Međunarodnim financijskim institucijama dugovalo se oko 3 milijarde dolara, komercijalnim bankama (Londonski klub) 4,4 milijarde, a vladama zapadnih zemalja (Pariški klub) oko 6,5 milijardi dolara.
Danas
Danas, 30 godina kasnije, svaka od bivših jugoslovenskih republika ima daleko veći dug nego tada cijela federacija zajedno. Brojke govore više od riječi:
• Hrvatska – oko 49 milijardi eura,
• Slovenija – oko 45 milijardi eura,
• Srbija – oko 27 milijardi eura,
• Makedonija – oko 6 milijardi eura,
• Bosna i Hercegovina – oko 4 milijarde eura,
• Crna Gora – oko 2 milijarde eura.
Ukupno: nekadašnji dug od 15 milijardi dolara sada je narastao na više od 133 milijarde eura ako se zbroje sve bivše republike!
Iako su danas sve te države formalno nezavisne, stvarna nezavisnost je upitna, jer su njihove vlade konstantno podložne uslovima kreditora, dok narod snosi teret kroz poreze, rezove i mjere štednje.
Zaključak
Novac i zaduženje nisu samo ekonomske kategorije. Oni su oružje kontrole. Tko drži dugove, drži i vlast. Uz pomoć kredita, zemlje postaju kolonije suvremenog doba, bez da i same to shvate.
Da bi opstale na međunarodnoj sceni, države su prisiljene na nova zaduživanja. A svaki novi kredit donosi novu ucjenu: promjene zakona, prodaju resursa, prihvaćanje tuđih interesa.
Brak Ceausesca i njegova krvava sudbina upozoravaju nas na to koliko je važno razumjeti šta stoji iza riječi poput “reformi”, “demokracije” i “međunarodne pomoći”.
Ako ne razumijemo mehanizme dugova, teško ćemo razumjeti i svijet u kojem živimo.
Ostani korak ispred. Planiraj pametno.
Ne zaboravite: budućnost se ne gradi kad svi već znaju za nju – već onda kad je vide samo rijetki.
🔥 Budućnost pripada onima koji misle dugoročno. 🔥
Jedno je sigurno – budućnost kripta neće biti dosadna!
Više edukativnih članaka možete pronaći na našoj web stranici kanalu kriptoentuzijasti.io i diskord platformi discord.gg/kriptoentuzijasti
#Crypto #Bitcoin #BullRun2025
Interesantno za pročitati: CBDC vs Bitcoin: Dvije budućnosti čovječanstva
Zapratite nas na društvenim mrežama
Zapratite nas na EtherX – socijalna društvena mreža napravljena od Kriptoentuzijasti
Zapratite nas na X-u: (15) Kriptoentuzijasti (@k_entuzijasti)
Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io! 🚀 Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite ih na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje. Zajedno gradimo svijet kripta! 💪🔗 #Kriptoentuzijasti #Dijeliznanje crypto #Kriptoedukacija #EtherX #društevenamreža #Crypto # binance istraga
