Da li FED pali štampače i počinje štampanje dolara
U finansijskom svijetu, kada se pomene cifra od 2 biliona dolara, to nije samo broj — to je ekonomski zemljotres koji ima potencijal da uzdrma globalnu monetarnu ravnotežu. U fokusu ove monumentalne sume nalazi se američka centralna banka – Federalne rezerve (FED). Pitanje koje sve češće lebdi iznad Wall Streeta, Capitol Hilla i cijelog svijeta jeste: da li FED pali svoje štampače novca i sprema se za novo monetarno ubrizgavanje?
Podsjećanje na istoriju: štampanje kao oružje
Još od finansijske krize 2008. godine, svijet je svjedočio praksi poznatoj kao kvantitativno popuštanje (QE – Quantitative Easing). FED je tada, zajedno sa drugim centralnim bankama, štampao trilione dolara kako bi spasio bankarski sektor, podstakao likvidnost i održao privredu na površini.
Pandemija 2020. godine dodatno je pogurala FED da ubrizga trilione dolara u sistem, čime je inflacija, nakon više od decenije “uspavanosti”, počela divljati. Tada su mnogi počeli shvatati da štampanje novca nije bez posljedica, jer dolazi do obezvređivanja dolara, rasta cijena i erozije kupovne moći stanovništva.
Trenutna situacija: šta znači 2 biliona dolara
U 2025. godini, na površinu izlazi nova bomba: informacije da se FED priprema za potencijalno štampanje 2 biliona dolara. To ne bi bila obična operacija – već dramatičan manevar u pokušaju da se odgovori na niz izazova:
• bankrot lokalnih i državnih vlada u SAD-u,
• balon državnog duga koji je prešao 35 biliona dolara,
• kriza komercijalnih nekretnina,
• tehnička recesija koja se pokušava maskirati kroz manipulaciju statistikom,
• i možda najvažnije – održavanje dominacije dolara u trenutku kada BRICS i druge sile traže alternativne monetarne mehanizme.
Da li FED zaista “pali štampače”
Ovdje treba biti oprezan s terminologijom. FED tehnički ne “štampa” novac kao što to radi ministarstvo finansija sa papirnim novčanicama. Umjesto toga, koristi digitalne alate za ubrizgavanje likvidnosti u bankarski sistem – najčešće kroz otkup državnih obveznica, MBS (mortgage-backed securities) i druge instrumente.
Ali efekat je isti: više dolara u opticaju, a samim tim i veći pritisak na inflaciju, niže kamatne stope i smanjena vrijednost štednje.
Efekti “zemljotresa” – za koga je dobro, a za koga kobno?
Ako se 2 biliona dolara zaista pojavi kao “nova krv” u sistemu, to će imati dalekosežne posljedice:
Dobitnici:
• Berza (Wall Street) – jer novo štampanje gotovo uvijek znači rast cijena akcija.
• Kripto tržište – jer investitori traže utočište od inflacije.
• Zlato i srebro – tradicionalne zaštite od slabljenja dolara.
Gubitnici:
• Obični građani – jer će cijene hrane, stanova i energenata dodatno porasti.
• Penziin sistem i štedni fondovi – jer realna vrijednost dolara slabi.
• Zemlje koje drže američki dug – poput Kine i Japana, jer njihova ulaganja gube vrijednost.
Geopolitički aspekt: kraj dolarskog monopola
U sjeni ovih događaja, BRICS alijansa radi na stvaranju alternativne valute bazirane na zlatu i resursima. Rusija, Kina, Indija i Brazil već testiraju sisteme bilateralne trgovine bez dolara. Ako SAD nastavi sa “štampanjem”, to samo daje dodatni podstrek konkurenciji da se ubrzano udaljava od dolarskog sistema.
Zaključak: hoće li zemljotres srušiti globalni poredak
Štampanje 2 biliona dolara može biti kratkoročno rješenje, ali sa dugoročnim rizicima. Američki dolar je još uvijek najmoćnija svjetska valuta, ali povjerenje je krhko – a kad se jednom izgubi, ne postoji štampač koji ga može vratiti.
Ako FED zaista odluči da “pali štampače”, mogli bismo prisustvovati ne samo još jednom talasu inflacije, već i temeljnim promjenama u globalnom ekonomskom poretku.
U tom kontekstu, ovaj zemljotres od 2 biliona dolara nije samo broj – već možda početak kraja jednog monetarnog carstva i rođenje novog.
1. QE1 (2008–2010)
• Tačno: FED je pokrenuo QE1 krajem 2008. kao odgovor na finansijsku krizu. U ovoj fazi je otkupljeno oko 1.3 biliona dolara u obliku MBS (hipotekarno podržanih hartija) i državnih obveznica.
• Infografika: Prikazuje 1.3T za 2008. godinu – tačno.
2. QE2 (2010–2011)
• FED je najavio novi talas u novembru 2010. i otkupio dodatnih 600 milijardi dolara državnog duga.
• Infografika: Prikazuje 0.6T za 2010. – tačno.
3. QE3 (2012–2014)
• QE3 je bio najambiciozniji jer nije imao unaprijed postavljen limit – otprilike 85 milijardi dolara mjesečno. Do kraja 2014. ukupno je štampano oko 1.25T dodatno.
• Infografika: Prikazuje 1.25T za 2012. i 0.85T za 2014. – kombinacija je korektna, ali je podjela možda diskutabilna (jer se sve dešavalo u talasima).
4. Pandemijska intervencija (2020–2021)
• FED je agresivno reagovao na COVID-krizu. Do kraja 2020. bilans FED-a je porastao za preko 3 biliona dolara, a do kraja 2021. dodato je još oko 1.5 biliona.
• Infografika: Prikazuje 3.0T za 2020. i 1.5T za 2021. – tačno.
5. 2022. i kasnije (QT i moguće novo QE)
• 2022. FED je krenuo sa quantitative tightening (QT) – smanjivanje balansa.
• Infografika: Prikazuje 0.5T za 2022. – ovo je upitno jer nije bilo novog štampanja, već smanjivanje bilansa. Može se reći da je ovdje infografika netačna ili spekulativna.
6. 2025. – Predviđeno štampanje 2.0T
• Ovo je spekulacija na osnovu aktuelnih dešavanja i izjava nekih ekonomista.
• Infografika: Prikazuje 2.0T za 2025. – nije potvrđeno, ali se koristi u kontekstu mogućeg scenarija.
Ne zaboravite: budućnost se ne gradi kad svi već znaju za nju – već onda kad je vide samo rijetki.
🔥 Budućnost pripada onima koji misle dugoročno. 🔥
Jedno je sigurno – budućnost kripta neće biti dosadna!
Više edukativnih članaka možete pronaći na našoj web stranici kanalu kriptoentuzijasti.io i diskord platformi discord.gg/kriptoentuzijasti
#Crypto #Bitcoin #BullRun2025
Interesantno za procitati: Nedostatak istraživanja Google započinje implementaciju MiCA pravila u Europi
Zapratite nas na X-u: (15) Kriptoentuzijasti (@k_entuzijasti)
👍🏻