Kako je Hakovan Coldcard Wallet!

Krajem jula 2026. godine pojavila se vijest koja je ozbiljno uzdrmala Bitcoin zajednicu: veliki broj adresa povezanih s novčanicima kreiranim na uređajima Coldcard ostao je bez sredstava.

U početku se govorilo o približno 594 bitcoina ukradenih iz oko 500 novčanika. Naknadne blockchain analize povezale su dodatne talase sumnjivih transakcija s ukupno više od 1.300 bitcoina i nekoliko hiljada adresa. Međutim, važno je naglasiti da blockchain analiza može prepoznati obrasce transakcija, ali sama po sebi ne dokazuje da je svaka posmatrana adresa pripadala žrtvi istog propusta niti da iza svih transakcija stoji isti napadač. (The Hacker News)

Ovo nije bio klasični napad u kojem je haker preko interneta provalio u Coldcard uređaj.

Napadač vjerovatno nije morao fizički dodirnuti uređaje, ukrasti memorijsku karticu, saznati PIN niti presresti korisnika dok šalje transakciju. Problem je bio mnogo dublji. Nalazio se u samom procesu stvaranja privatnog ključa.

Šta Coldcard zapravo čuva?

Coldcard je Bitcoin hardverski novčanik, odnosno poseban uređaj čiji je osnovni zadatak da privatne ključeve drži izvan računara i interneta. Kada korisnik napravi novi novčanik, uređaj generiše tajni broj iz kojeg nastaje seed fraza od 12 ili 24 riječi. Iz te seed fraze matematički se izvode svi privatni ključevi i Bitcoin adrese tog novčanika.

Sigurnost cijelog sistema zavisi od jednog ključnog uslova: Taj početni tajni broj mora biti dovoljno slučajan i nepredvidiv. U kriptografiji se ta nepredvidivost naziva entropija. Kada je seed pravilno generisan, broj mogućih kombinacija je toliko veliki da bi pogađanje privatnog ključa bilo praktično nemoguće čak i uz najmoćnije računare. Ali ako generator slučajnih brojeva ne proizvede dovoljno slučajnosti, broj mogućih seedova može se drastično smanjiti.

Tada napadač više ne traži jednu kombinaciju među nezamislivo velikim brojem mogućnosti. Traži je unutar mnogo manjeg, ograničenog prostora. Upravo se to dogodilo Coldcardu.

Greška je nastala još u martu 2021. godine

Prema tehničkoj analizi Blockovih Bitcoin sigurnosnih inženjera, problem je uveden izmjenom firmwarea u martu 2021. godine. Stariji firmware koristio je direktno hardverski generator slučajnih brojeva STM32 procesora. Taj generator je bio namijenjen stvaranju kriptografski sigurnih slučajnih vrijednosti. Međutim, nakon izmjene koda, funkcija za stvaranje novog seeda počela je koristiti drugi programski put. Umjesto pravog hardverskog generatora, određeni dio sistema završio je na rezervnom softverskom generatoru pod nazivom Yasmarang. (Block Engineering Blog)

To samo po sebi još ne bi moralo biti katastrofalno kada bi softverski generator bio pravilno napunjen kvalitetnom slučajnošću. Ali nije bio.

Jedna pogrešna provjera promijenila je cijeli sistem

Coldcardov firmware imao je postavku: MICROPY_HW_ENABLE_RNG = 0

Vrijednost nula značila je da je standardni MicroPython hardverski generator isključen, jer je Coldcard imao vlastitu funkciju za pristup hardverskom generatoru. Međutim, biblioteka libngu nije pravilno provjerila da li je hardverski generator zaista uključen. Provjeravala je samo da li postavka postoji. Drugim riječima, kod je praktično pitao: „Da li je ova postavka definisana?“

Umjesto: „Da li je ova postavka uključena?“ Pošto je postavka postojala, iako je njena vrijednost bila nula, program je nastavio s radom i povezao se s pogrešnom funkcijom.

Tako je proces generisanja privatnih ključeva završio na MicroPythonovom rezervnom, determinističkom generatoru Yasmarang, umjesto na pravom hardverskom generatoru slučajnih brojeva.

Ovo je klasičan primjer kako jedna naizgled mala programska greška može ugroziti čitav sigurnosni sistem.

Zašto Yasmarang nije bio dovoljno siguran?

Yasmarang je pseudonasumični generator. To znači da njegovi rezultati mogu izgledati slučajno, ali nastaju iz početnog stanja. Ako neko sazna ili dovoljno precizno procijeni to početno stanje, može ponoviti iste rezultate.

Kod problematičnih Coldcard verzija, generator se oslanjao na podatke poput:

• identifikacionog broja procesora,
• vrijednosti procesorskog tajmera,
• vremena pokretanja uređaja,
• registara internog sata,
• broja prethodnih poziva generatoru.

Problem je što ti podaci nisu prava kriptografska slučajnost. Identifikacioni broj čipa je stalan. Tajmer je predvidiv brojač. Vrijeme uključivanja uređaja može se ograničiti na relativno mali raspon. Interni registri vremena međusobno su povezani i nisu nezavisni slučajni izvori. Zbog toga je generator mogao napraviti rezultat koji izgleda nasumično, ali koji se može ponoviti ako napadač dovoljno dobro rekonstruiše početne vrijednosti.

Najugroženiji su bili Mk2 i Mk3 uređaji

Kod određenih verzija Coldcard Mk2 i Mk3 firmwarea situacija je bila posebno ozbiljna. Prema Blockovoj analizi, verzije od 4.0.0 do 4.1.9 koristile su ranjivi put bez dodavanja kvalitetne kriptografske slučajnosti. Za poznat identifikacioni broj uređaja, stanje tajmera i redoslijed poziva, rezultat je mogao biti potpuno deterministički.

To znači da bi isti početni uslovi proizvodili isti niz brojeva, a samim tim i isti seed. Ako napadač nije znao tačne vrijednosti, nije nužno morao ispitivati svih mogućih 128 ili 256 bita sigurnosti. Mogao je ispitivati mnogo manji broj vjerovatnih kombinacija tajmera, identifikacionih podataka i početnih stanja.

Coinkite je zvanično upozorio da su seedovi generisani na Mk2 i Mk3 uređajima s firmwareom od verzije 4.0.1 do 4.1.9 ugroženi, osim kada je korisnik dodao najmanje 50 poštenih, nezavisnih i tajnih bacanja kocke ili koristio snažnu i jedinstvenu BIP-39 passphrase zaštitu. (COINKITE Blog)

Ni noviji uređaji nisu bili potpuno pošteđeni

Coldcard Mk4, Mk5 i Q uređaji imali su dodatni izvor entropije iz sigurnosnih čipova.

To je popravilo situaciju, ali ne dovoljno. Firmware je uzimao podatke iz sigurnosnih elemenata, obrađivao ih hash funkcijom, a zatim od cijelog rezultata koristio samo četiri bajta. Četiri bajta predstavljaju 32 bita. To znači da je kvalitetan izvor slučajnosti bio sužen na najviše 2³² različitih mogućnosti za taj dio procesa. To je oko 4,29 milijardi kombinacija.

Za prosječnog čovjeka taj broj djeluje ogroman. Za dobro opremljenog napadača koji koristi optimizovan softver, grafičke procesore, distribuirane računare i prethodno sužene podatke, taj prostor može postati mnogo realniji za pretraživanje nego pravi seed sa 128 bita entropije. Coinkite je procijenio da su noviji modeli imali približno 72 bita efektivne entropije, umjesto očekivanih 128 bita. Block je bio oprezniji i upozorio da se taj broj ne treba automatski tumačiti kao puna 72-bitna kriptografska sigurnost, jer su tajmeri povezani i potencijalno predvidivi.

Kako je napadač mogao pronaći pravi seed?

Pretpostavljeni napad mogao je izgledati ovako. Napadač prvo prouči Coldcardov javno dostupan firmware i pronađe grešku u generatoru slučajnih brojeva. Zatim rekonstruiše način na koji je uređaj stvarao seedove.

Program napravi veliki broj mogućih početnih stanja:

• moguće dijelove identifikacionog broja uređaja,
• moguće vrijednosti tajmera,
• moguće vrijeme pokretanja,
• moguće stanje internog sata,
• moguće redoslijede poziva generatora,
• kod novijih uređaja moguće 32-bitne vrijednosti dodatnog reseeda.

Iz svakog kandidata program zatim napravi mogući seed. Iz seeda se matematički izvode privatni ključevi, javni ključevi i Bitcoin adrese. Tada napadač te adrese upoređuje s javnim Bitcoin blockchainom. Bitcoin blockchain je potpuno javan. Svako može vidjeti koje adrese postoje, koliko su bitcoina primile i da li na njima još postoji saldo. Napadač zato ne mora znati ime vlasnika. Dovoljno je da njegov program proizvede adresu koja se poklapa s adresom na blockchainu. Kada pronađe poklapanje, zna da je pronašao odgovarajući seed ili privatni ključ. Od tog trenutka može potpisati transakciju i poslati bitcoin na vlastitu adresu. U tehničkom jeziku, javna adresa ili xpub služe napadaču kao „oracle“ za provjeru kandidata: omogućavaju mu da sazna kada je pogodio pravi tajni ključ.

Coldcard uređaji vjerovatno nisu bili direktno povezani s internetom

Ovo je posebno važna lekcija.

Coldcard je mogao biti potpuno air-gapped.

Mogao je godinama stajati zaključan u sefu.

Napadač nije morao provaliti u kuću.

Nije morao ukrasti uređaj.

Nije morao pogoditi PIN.

Nije morao zaraziti računar.

Nije morao presresti SD karticu.

Ako je seed od prvog dana bio stvoren iz predvidivog ili premalog broja mogućnosti, napadač ga je mogao rekonstruisati na vlastitim računarima.

Drugim riječima: Privatni ključ nije morao napustiti uređaj da bi bio kompromitovan.

Napadač je mogao napraviti njegovu identičnu kopiju.

Zašto PIN nije zaštitio sredstva?

PIN štiti fizički pristup Coldcard uređaju. On sprečava osobu koja uzme uređaj da ga jednostavno otključa i potpisuje transakcije. Ali PIN nije dio BIP-39 seeda. Ako napadač matematički rekonstruiše seed izvan uređaja, Coldcard PIN više nema nikakvu ulogu. Napadač može unijeti seed u vlastiti softver ili drugi hardverski novčanik i dobiti iste privatne ključeve.

Zato je važno razlikovati:

• PIN uređaja,
• seed frazu,
• BIP-39 passphrase.

To su tri različite zaštite.

Zašto je jaka passphrase mogla zaštititi korisnika?

BIP-39 passphrase, često nazivana „25. riječ“, zajedno sa seed riječima stvara potpuno drugačiji novčanik. Čak i kada napadač pronađe osnovni seed, bez snažne i jedinstvene passphrase ne može automatski doći do sredstava koja se nalaze u passphrase novčaniku.

Međutim, kratke, poznate, ponovljene ili lako pogodive passphrase mogu se napasti rječnikom i brute-force metodama. Coinkite zato navodi da jaka passphrase smanjuje neposredni rizik, ali ipak preporučuje migraciju na potpuno novi seed. Passphrase ne popravlja kompromitovani seed; ona samo dodaje dodatnu nezavisnu prepreku.

Zašto je bacanja kocke mogla spasiti seed?

Coldcard omogućava korisniku da prilikom stvaranja seeda doda vlastitu entropiju bacanjem fizičke kocke. Na ranjivim verzijama uređaj je kombinovao svoj rezultat sa svakim korisnikovim bacanjem. Ako je korisnik unio najmanje 50 poštenih, nezavisnih i tajnih bacanja šestostrane kocke, Coinkite smatra da je dodatna entropija sama po sebi bila dovoljna za najmanje 128 bita sigurnosti. Sa 99 ili više bacanja, unesena entropija približava se nivou od 256 bita.

Ali postoji važan uslov:

Bacanja nisu smjela biti izmišljena, fotografisana, zapisana u telefonu, ponavljana po obrascu niti poznata drugoj osobi. Ako korisnik ne zna koliko je puta bacio kocku ili nije siguran kako je postupak urađen, preporuka je da smatra seed ugroženim i izvrši migraciju.

Ažuriranje firmwarea ne popravlja stari seed

Ovo je najvažnija praktična činjenica. Ako je seed stvoren na ranjivom firmwareu, instaliranje nove verzije ne može ga učiniti sigurnim. Seed je već napravljen. Njegova početna entropija se ne može naknadno povećati. Isti problem ostaje čak i kada korisnik taj seed prebaci u Ledger, Trezor, Sparrow, Electrum ili potpuno novi Coldcard. Nije ugrožen samo stari fizički uređaj. Ugrožen je tajni ključ koji je uređaj nekada proizveo.

Jedino pravo rješenje jeste:

• instalirati ispravljeni firmware,
• napraviti potpuno novi seed,
• provjeriti novu adresu na ekranu uređaja,
• poslati malu testnu transakciju,
• provjeriti da je stigla,
• tek zatim prebaciti ostatak sredstava.

Coinkite izričito upozorava da vraćanje starog seeda na ažurirani uređaj ne uklanja problem.

Koje su verzije označene kao ugrožene?

Prema Coinkiteovom sigurnosnom upozorenju, korisnici trebaju imati najmanje sljedeće ispravljene verzije:

• Mk2 i Mk3: firmware 4.2.0 ili noviji,
• Mk4 i Mk5 standardni firmware: 5.6.0 ili noviji,
• Coldcard Q standardni firmware: 1.5.0Q ili noviji,
• Mk4 i Mk5 Edge: 6.6.0X ili noviji,
• Coldcard Q Edge: 6.6.0QX ili noviji.

Važna je verzija firmwarea koja je bila instalirana kada je seed napravljen, a ne samo verzija koja se trenutno nalazi na uređaju.

Da li je svaki Coldcard novčanik hakovan?

Nije. Nisu automatski kompromitovani svi uređaji, svi vlasnici i svi seedovi.

Rizik zavisi od:

• modela uređaja,
• firmwarea korištenog prilikom stvaranja seeda,
• načina na koji je seed napravljen,
• korištenja fizičkih bacanja kocke,
• korištenja snažne BIP-39 passphrase,
• toga da li je novčanik bio single-signature ili multisig,
• toga da li napadač može suziti potrebne tehničke podatke.

Coinkite navodi da TAPSIGNER, OPENDIME i SATSCARD nisu pogođeni ovim konkretnim problemom jer koriste drugačije programske osnove.

Da li multisig automatski rješava problem?

Ne uvijek. Multisig novčanik zahtijeva više potpisa za slanje sredstava. Na primjer, u sistemu 2-od-3 potrebna su dva od ukupno tri ključa. Ako je samo jedan ključ napravljen na ugroženom Coldcardu, a ostali su nezavisno generisani na sigurnim uređajima drugih proizvođača, napadač ne može potrošiti sredstva samo tim jednim ključem. Ali ako su svi potrebni ključevi napravljeni na uređajima s istim propustom, multisig može pružiti samo lažni osjećaj sigurnosti.

Prava vrijednost multisiga dolazi iz nezavisnosti:

• različiti uređaji,
• različiti proizvođači,
• različiti izvori entropije,
• odvojene lokacije,
• odvojeni backupi.

Block i Coinkite upozoravaju da multisig pomaže samo kada potreban broj potpisa nije sastavljen isključivo od ugroženih ključeva.

Da li se zna ko je napadač?

Za sada nema javno potvrđenog identiteta napadača. Blockchain istraživači analizirali su obrasce transakcija, naknade, vrijeme i način objedinjavanja sredstava. Jedan veliki talas obuhvatio je više od hiljadu adresa i završen je za manje od sat vremena. Ipak, sama činjenica da su sredstva premještena ne dokazuje automatski krađu. Transakcija na blockchainu izgleda isto bez obzira na to da li je šalje vlasnik ili napadač koji je došao do privatnog ključa.

Zbog toga se ukupni iznosi i broj žrtava moraju posmatrati kao procjene zasnovane na obrascima, dok se istraga ne završi. (The Hacker News)

Šta ovaj slučaj govori o hardverskim novčanicima?

Ovaj događaj ne dokazuje da je samostalno čuvanje bitcoina besmisleno. Ne dokazuje ni da su banke, berze i ETF-ovi automatski sigurniji. On pokazuje nešto mnogo važnije: Hardverski novčanik nije magična kutija kojoj se vjeruje bez provjere.

Njegova sigurnost zavisi od:

• dizajna hardvera,
• sigurnosnih čipova,
• firmwarea,
• generatora slučajnih brojeva,
• načina kompajliranja,
• korištenih biblioteka,
• nezavisnih sigurnosnih provjera,
• načina na koji korisnik napravi i čuva seed.

Korisnik koji drži bitcoin na berzi ima rizik posrednika. Korisnik koji drži privatne ključeve ima tehnički i operativni rizik. Ne postoji sistem bez rizika. Postoji samo pitanje da li rizik razumijemo, kontrolišemo i raspoređujemo.

Najveća lekcija nije da je blockchain hakovan

Bitcoin mreža nije hakovana.

Blockchain nije proizveo pogrešne transakcije.

Kriptografski potpisi nisu probijeni.

Napadač nije promijenio Bitcoin pravila.

Problem je nastao prije nego što je novčanik uopšte počeo koristiti blockchain.

Problem je bio u stvaranju ključa. Bitcoin je izvršio potpuno validne transakcije potpisane validnim privatnim ključevima. Samo što je neko drugi uspio rekonstruisati te ključeve. To je ogromna razlika. Nije zakazao blockchain. Zakazao je jedan dio implementacije uređaja koji je trebao napraviti dovoljno nepredvidiv tajni broj.

Finansijska pismenost više nije dovoljna bez tehničke pismenosti

U 21. vijeku nije dovoljno znati šta je kamata, inflacija, kredit ili štednja.

Čovjek mora razumjeti i:

• šta je privatni ključ,
• šta je seed,
• šta je passphrase,
• šta je entropija,
• šta znači firmware,
• šta je single-signature,
• šta je multisig,
• zašto ažuriranje uređaja ne popravlja stari kompromitovani ključ.

Ljudi često kupe hardverski novčanik i pomisle da su završili posao. Ali sigurnost nije proizvod koji jednom kupimo. Sigurnost je proces koji stalno provjeravamo.

Moje lično mišljenje

Moje lično mišljenje je da će se svaki ovakav događaj koristiti kao argument protiv samostalnog čuvanja bitcoina. Ljudi će biti ubjeđivani da nisu sposobni čuvati vlastitu imovinu i da je sigurnije da sve prepuste bankama, fondovima, velikim berzama i institucionalnim čuvarima.

Neko će nakon ovoga zaključiti: „Bolje je da ja ništa ne držim sam.“

Upravo tu se vraćamo na čuvenu poruku: „Nećete ništa posjedovati i bićete sretni.“

Međutim, ne treba svaki sigurnosni propust automatski pretvarati u dokaz koordinisane zavjere. Za takvu tvrdnju potrebni su konkretni dokazi. Ono što možemo dokazati jeste da je postojao ozbiljan programski propust, da je generator ključeva davao znatno manje sigurnosti nego što su korisnici očekivali i da su sredstva s velikog broja adresa premještena u obrascima koji su izazvali sumnju na masovno iskorištavanje ranjivosti. Pravi odgovor zato nije slijepo povjerenje, ali nije ni potpuno odustajanje.

Pravi odgovor je znanje.

Zaključak

Coldcard nije hakovan tako što je neko probio Bitcoin, razbio njegovu kriptografiju ili preko interneta ušao u svaki uređaj. 

Hakovan je temelj sigurnosti novčanika: slučajnost iz koje nastaje privatni ključ.

Zbog programske greške, određene verzije firmwarea koristile su predvidivi softverski generator umjesto punog hardverskog izvora slučajnosti. Kod novijih uređaja dodatna sigurnost iz sigurnosnih čipova bila je sužena na samo 32 bita u ključnom dijelu procesa.

Napadač je zato mogao praviti moguće seedove, izvoditi njihove Bitcoin adrese i upoređivati ih s javnim blockchainom. Kada bi pronašao poklapanje, imao bi privatni ključ potreban za slanje bitcoina.

Bez uređaja.

Bez PIN-a.

Bez ulaska u kuću.

Bez direktnog kontakta sa žrtvom.

Ovo je jedna od najvećih lekcija u istoriji samostalnog čuvanja bitcoina: Nije dovoljno da privatni ključ bude izvan interneta. Mora biti pravilno stvoren. Jer ako je tajna od samog početka predvidiva, sef može biti zaključan, uređaj može biti air-gapped, a seed može biti uklesan u čelik.

Napadaču ništa od toga ne mora predstavljati prepreku. Najsigurniji uređaj bez znanja može postati opasna iluzija. A najveća zaštita koju čovjek može imati i dalje nije plastika, čip niti reklama proizvođača.

Najveća zaštita je finansijska i tehnička pismenost.

Petar Miljić – Finansije za narod

👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!

🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io

🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti

Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti finacijsku slobodu i kripto znanje. Zajedno gradimo svijet financija i kripta!

#crypto #Bitcoin #KASPA #HBAR #XRP #RENDER #NEXO #BulRan2032

https://kriptoentuzijasti.io/ko-ce-opstati-u-novom-finansijskom-sistemu

Zanimljivi članci:

👉 LUNC – while (date

👉 Da li BlackRock nešto

👉 Binance iznenada uklanja 23