AI agenti i kripto plaćanja mijenjaju internet

Sljedeći veliki korisnik kripta možda neće biti čovjek

Kripto industrija godinama pokušava pronaći sljedeću veliku skupinu korisnika. Nakon retail ulagača došle su institucije, fondovi, banke i kompanije. Sada se sve češće govori o korisniku koji nema osobnu iskaznicu, ne spava i ne otvara aplikaciju kako bi ručno potvrdio svaku kupnju.

Riječ je o softveru.

download.webp
AI agenti povezani s digitalnim novčanicima samostalno razmjenjuju stablecoine kroz programabilnu blockchain infrastrukturu.

AI agenti i kripto plaćanja mogli bi stvoriti potpuno novu vrstu digitalne ekonomije u kojoj programi samostalno kupuju podatke, rezerviraju računalne resurse, plaćaju druge programe i izvršavaju zadatke unutar unaprijed postavljenih granica.

To ne znači da će umjetna inteligencija odjednom dobiti vlastiti novac i potpunu slobodu raspolaganja njime. U praksi bi čovjek ili kompanija agentu dodijelili budžet, pravila i određene dozvole. Agent bi zatim mogao djelovati bez potrebe da korisnik potvrđuje svaki pojedinačni korak.

Takav sustav već prestaje biti samo teorija.

AI više ne bi samo preporučivao kupnju

Današnji AI sustavi uglavnom nam pomažu pronaći proizvod, usporediti cijene ili sastaviti plan putovanja. Mogu predložiti hotel, pronaći avionsku kartu ili izračunati koliko će nešto koštati.

Ali završni korak najčešće i dalje mora napraviti čovjek.

Moramo otvoriti stranicu, unijeti karticu, potvrditi plaćanje i provjeriti je li sve ispravno. Agent može pomoći u odluci, ali još nije stvarni sudionik ekonomije.

Kod agentičkih plaćanja ta se granica pomiče.

Zamislimo da agentu zadamo da pronađe najpovoljniju avionsku kartu za određeni datum, pod uvjetom da putovanje traje manje od osam sati i da ukupna cijena ne prelazi 400 eura. Umjesto da samo ponudi nekoliko poveznica, agent bi mogao pronaći ponudu, provjeriti uvjete, izvršiti kupnju i spremiti račun.

Za to mu nije dovoljna sposobnost čitanja interneta. Potreban mu je način plaćanja.

Mastercard je tijekom 2025. predstavio Agent Pay, a u lipnju 2026. proširio je sustav kroz Agent Pay for Machines, namijenjen brzim, čestim i malim transakcijama koje izvršavaju agenti i strojevi. Sustav je zamišljen za automatizirana plaćanja koja se odvijaju u pozadini digitalnih usluga.

Visa istodobno razvija vlastitu infrastrukturu za agentičku trgovinu, uključujući registre za provjeru agenata, modele procjene rizika i sustave kojima bi se moglo dokazati da je određeni agent stvarno dobio dopuštenje korisnika za kupnju.

Drugim riječima, najveće platne kompanije već pripremaju sustav u kojem kupac više nije nužno osoba koja sjedi ispred ekrana.

Zašto su AI agenti i kripto plaćanja prirodan spoj

Klasične kartice napravljene su za ljude i trgovce. Njihova infrastruktura podrazumijeva račune, identitete, banke, autorizacije, povrate sredstava i niz posrednika.

To funkcionira kada kupujemo televizor ili plaćamo večeru. Manje je praktično kada softverski agent treba izvršiti tisuće vrlo malih transakcija tijekom jednog dana.

Agent može trebati platiti nekoliko centi za pristup određenom podatku, dodatnoj računalnoj snazi ili korištenju jednog dijela aplikacijskog sučelja. Trošak obrade takvog plaćanja u klasičnom sustavu može biti veći od vrijednosti same usluge.

Blockchain i stablecoini nude drukčiju infrastrukturu.

Transakcije se mogu izvršavati programabilno, tijekom cijelog dana i bez potrebe da svaki agent ima klasičnu karticu. Novac se može povezati izravno s pravilima unutar softvera. Agent može imati dopuštenje potrošiti najviše deset dolara dnevno, koristiti samo određene usluge ili slati sredstva isključivo provjerenim adresama.

Coinbase je 2025. predstavio protokol x402, koji omogućuje da web-stranice, aplikacije i AI agenti traže i izvršavaju stablecoin plaćanja izravno preko internetskog protokola. Umjesto registracije, pretplate i ručnog unosa kartice, usluga može jednostavno odgovoriti zahtjevom za plaćanje određenog iznosa.

Google je svoj Agent Payments Protocol, poznat kao AP2, povezao s mogućnošću programabilnih blockchain plaćanja. Cilj nije stvoriti jedan zatvoreni novčanik, nego standard kroz koji različiti agenti, trgovci i platne metode mogu međusobno komunicirati.

To objašnjava zašto se stablecoini toliko često pojavljuju u ovoj priči. Agentu nije potrebna cijena koja se snažno mijenja iz minute u minutu. Potrebna mu je stabilna obračunska jedinica koju može slati brzo i programabilno.

Kada softver dobije vlastiti novčanik

Izraz "AI novčanik" može stvoriti pogrešan dojam da umjetna inteligencija samostalno posjeduje imovinu. U većini realnih primjera vlasnik novca i dalje bi bio čovjek ili kompanija.

Agent bi dobio samo ograničen pristup.

Slično kao kada zaposleniku damo poslovnu karticu s mjesečnim limitom, agent bi mogao dobiti novčanik s precizno definiranim pravilima. Razlika je u tome što pravila mogu biti ugrađena u sam pametni ugovor ili sustav autorizacije.

Moguće je ograničiti koliko novca agent smije potrošiti, u kojem razdoblju, na koje vrste usluga i prema kojim primateljima. Neke transakcije mogao bi obaviti potpuno samostalno, dok bi za veće iznose morao tražiti dodatnu potvrdu.

Coinbase je u lipnju 2026. predstavio Coinbase for Agents, sustav koji AI agentu omogućuje povezivanje s Coinbase računom kako bi mogao trgovati, plaćati i izvršavati zadatke unutar limita koje je postavio korisnik.

To je važan pomak. Kripto novčanik više nije samo aplikacija koju otvara čovjek. Postaje financijski alat kojim može upravljati drugi program.

Tko je odgovoran kada agent pogriješi

Najveći problem nije kako omogućiti plaćanje. Mnogo je teže odrediti odgovornost kada nešto pođe po zlu.

Što ako agent pogrešno protumači zadatak i kupi stotinu licenci umjesto jedne? Što ako zlonamjerna web-stranica manipulira njegovim uputama? Što ako agent plati lažnu uslugu ili pošalje sredstva na pogrešnu adresu?

Kod kartičnog plaćanja postoji mogućnost prigovora i povrata sredstava. Kod blockchain transakcije prijenos može biti konačan nekoliko sekundi nakon izvršenja.

Zato se uz agentička plaćanja razvija potpuno novi sloj kontrole.

Potrebno je dokazati identitet agenta, povezati ga s korisnikom koji mu je dao ovlasti i zabilježiti što je agent smio napraviti. Mastercard naglašava potrebu provjere legitimnosti agenata, snažnije autentifikacije i bilježenja korisnikove namjere u slučaju spora.

Drugim riječima, nije dovoljno znati da je transakciju izvršio neki program. Mora se moći dokazati koji je program to bio, tko mu je dao dopuštenje i je li djelovao unutar zadanih granica.

Ovdje se ponovno vidi razlika između automatizacije i potpune autonomije. Ozbiljni sustavi vjerojatno neće agentu dati neograničen pristup glavnom novčaniku. Koristit će posebne račune, male iznose, vremenske limite i dozvole koje se mogu povući.

Plaćanja između strojeva neće uvijek izgledati kao kupnja

Kada govorimo o AI agentima, lako je zamisliti digitalnog asistenta koji nam kupuje tenisice. Ali mnogo veća promjena mogla bi se dogoditi u pozadini interneta, daleko od klasičnih internetskih trgovina.

Jedan agent može plaćati drugom agentu za analizu podataka. Aplikacija može automatski kupiti dodatnu računalnu snagu kada joj zatreba. Električno vozilo može platiti punjenje, parking ili korištenje određene prometne infrastrukture. Industrijski stroj može naručiti rezervni dio ili platiti pristup dijagnostičkom sustavu.

Mastercardov Agent Pay for Machines upravo je usmjeren prema takvim brzim i stalnim transakcijama koje se odvijaju između softvera, uređaja i digitalnih usluga.

U takvoj ekonomiji čovjek ne bi ručno odobravao svaku transakciju. On bi odredio pravila, a strojevi bi unutar njih samostalno razmjenjivali vrijednost.

To može značajno povećati učinkovitost. Istodobno stvara sustav u kojem se ogromna količina financijske aktivnosti odvija bez izravne ljudske pažnje.

Novi korisnik kripta ne mora kupovati tokene

Kripto industrija često rast mjeri brojem ljudi koji drže određeni token ili koriste decentraliziranu aplikaciju. AI agenti uvode drukčiju mogućnost.

Milijuni softverskih agenata mogli bi koristiti blockchain infrastrukturu bez ikakvog interesa za špekulaciju, tržišne cikluse ili cijenu Bitcoina. Njima blockchain ne bi bio investicijska priča, nego sustav za poravnanje transakcija.

Agent neće kupiti stablecoin jer očekuje rast njegove vrijednosti. Koristit će ga zato što mu omogućuje izvršenje zadatka.

To je možda i najvažniji dio ove teme.

Stvarna upotreba kripta ne mora izgledati kao masovno otvaranje mjenjačnica i kupovanje novih tokena. Može se događati tiho, u pozadini aplikacija koje korisnik uopće ne doživljava kao kripto proizvode.

Ipak, ne treba odmah zaključiti da će svaki AI agent imati blockchain novčanik. Kartične mreže, bankovni transferi i novi digitalni platni protokoli također se prilagođavaju agentičkoj trgovini. Visa očekuje da će agenti birati između kartica, bankovnih sustava, instantnih plaćanja i reguliranih stablecoina, ovisno o cijeni, brzini i pravilima pojedine transakcije.

Blockchain neće automatski pobijediti zato što je tehnološki noviji. Morat će dokazati da je sigurniji, jeftiniji ili praktičniji od alternativa.

Sljedeći korak nije autonomija nego ograničeno povjerenje

Najrealnija budućnost nije ona u kojoj umjetna inteligencija slobodno upravlja našom imovinom. Vjerojatnije je da ćemo joj postupno dopuštati male i jasno ograničene transakcije.

Prvo će plaćati pretplate, podatke i jednostavne digitalne usluge. Zatim će dobivati veće budžete i složenije zadatke. Svaki ozbiljniji korak zahtijevat će bolju kontrolu identiteta, prava pristupa i odgovornosti.

AI agenti i kripto plaćanja zato nisu samo još jedan novi tehnološki narativ. Oni otvaraju pitanje kako izgleda novac kada ga više ne koristi isključivo čovjek.

Najvažnije neće biti može li agent poslati stablecoin. To je tehnički već moguće.

Važnije je tko postavlja njegove granice, tko može zaustaviti transakciju i tko snosi posljedice kada automatizirana odluka postane financijska pogreška.

Kripto novčanik budućnosti možda neće imati ekran, lozinku koju ručno unosimo ni korisnika koji provjerava svaki prijenos. Možda će biti skriven unutar softvera koji obavlja zadatak.

A kada se to dogodi, sljedeći veliki korisnik blockchaina možda doista neće biti čovjek.

– Mario Jaklenec | KriptoEntuzijasti –

Kripto nije igra sreće, nego disciplina i razumijevanje onoga u što ulažeš.
Znanje, rizik, analiza i dugoročno razmišljanje – to je put kojim hodamo.

Edukacija bez hypea. Zajednica bez slijepog praćenja. Cilj bez iluzija.

Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io!

🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io

💬 Pridruži se zajednici: https://discord.gg/kriptoentuzijasti

🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti

🧠💡 Analiziraj prije nego vjeruješ – misli samostalno, jer će inače tržište misliti umjesto tebe.

U svijetu kriptovaluta gdje je buka veća od znanja, edukacija je tvoj najvažniji alat.

Ne gradi mišljenje o tržištu na temelju memova, FOMO objava i lažnih obećanja o "pasivnoj zaradi" – nego na znanju, iskustvu i razumijevanju kako stvari zaista funkcioniraju.

Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje.

Zajedno gradimo svijet kripta!

Veliki Igrači i Bitcoin 

Digitalna ekonomija država: tko će biti sljedeći nakon Bermude? 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

BobiAI Chat

🗑️ ×

Košarica

🛒

Vaša košarica je trenutno prazna.

Krenite u kupovinu
💎

Odaberi pretplatu

Pristup svim člancima u kategoriji

Već imaš račun? Prijavi se | Registriraj se
🔒 Sigurno plaćanje