Pad cijene tokena: zašto do njega zapravo dolazi

Tvoj token nije pao 70% zato što ga ljudi više ne vole

Pad cijene tokena jedna je od onih stvari koje na kripto tržištu često pokušavamo objasniti jednom rečenicom. Projekt je loš. Tim je nesposoban. Retail je odustao. Market maker ruši cijenu. Bitcoin je kriv. Netko manipulira tržištem. Problem je što stvarno tržište gotovo nikada ne funkcionira tako uredno. Iza pada od 50, 60 ili 70 posto može stajati cijeli niz događaja koji nemaju gotovo nikakve veze s time sviđa li se ljudima projekt ili ne.

download.webp
Token tone duboko u crveno dok se ispod površine tržišta otkrivaju likvidnost, prodajni pritisak i nova ponuda koja mijenja odnos kupaca i prodavača.

To je jedna od važnijih stvari koju sam tijekom godina naučio gledajući altcoine.

Možeš imati aktivan tim, proizvod koji se razvija, partnerstva, novu tehnologiju i zajednicu koja još uvijek vjeruje u projekt, a cijena tokena svejedno može mjesecima tonuti.

Na prvi pogled djeluje nelogično.

Ali samo ako projekt i njegov token promatramo kao istu stvar.

A nisu.

Dobar projekt ne mora značiti dobar token

Jedna od najčešćih pogrešaka koju vidim kod ulagača jest uvjerenje da će razvoj projekta prije ili kasnije automatski podignuti cijenu njegova tokena.

Tim izbaci novu verziju proizvoda.

Cijena ništa.

Objavi partnerstvo.

Cijena padne.

Poveća broj korisnika.

Token ponovno završi u crvenom.

I onda počinje frustracija.

"Kako može padati kada projekt napreduje?"

Može zato što tržište ne određuje vrijednost projekta na isti način na koji mi čitamo njihove objave na društvenim mrežama. Cijena tokena nastaje tamo gdje se susreću kupac i prodavatelj.

Ako u tom trenutku ima više kapitala koji želi izaći nego kapitala koji želi ući, cijena mora pronaći nižu razinu na kojoj će se pojaviti novi kupci.

Projekt pritom ne mora prestati raditi.

Može čak poslovati bolje nego prije.

Problem može biti potpuno negdje drugdje.

Pad cijene tokena počinje odnosom kupaca i prodavatelja

Zamisli malu tržnicu na kojoj se prodaju jabuke.

Deset ljudi želi kupiti po jednu vrećicu, a tri osobe žele prodati.

Prodavatelji nemaju velik razlog spuštati cijenu jer kupaca ima dovoljno.

Sada obrni situaciju.

Dvadeset ljudi želi prodati, a samo troje kupuje.

Odjednom prodavatelji počinju spuštati cijenu jer žele pronaći nekoga tko će njihove jabuke uzeti prije nego ostali prodavatelji pronađu kupca.

Kripto tržište je složenije, ali osnovna logika nije toliko različita.

Cijena može padati bez ikakve katastrofalne vijesti. Dovoljno je da količina tokena koja dolazi na prodaju bude veća od stvarne potražnje.

Tu dolazimo do dijela koji se često zanemaruje.

Nije dovoljno pitati koliko ljudi prati projekt.

Važnije je pitati koliko kapitala stvarno čeka kupnju njegova tokena.

Deset tisuća ljudi može napisati da "vjeruje u projekt". To ne znači da deset tisuća ljudi upravo čeka sa svježim novcem kako bi kupovalo svaki pad.

Postoji velika razlika između zajednice i likvidnosti.

Market cap na ekranu može stvoriti pogrešan osjećaj veličine

Recimo da token vrijedi jedan dolar i da je u opticaju 500 milijuna tokena.

Market cap je tada 500 milijuna dolara.

Netko tko prvi put vidi tu brojku mogao bi zaključiti da je u taj token uloženo 500 milijuna dolara.

Nije.

Market cap je rezultat posljednje tržišne cijene pomnožene s brojem tokena u opticaju.

To ne znači da negdje postoji 500 milijuna dolara spremnih otkupiti sve tokene po toj cijeni.

Upravo zato token može imati impresivnu tržišnu kapitalizaciju, a relativno malu dubinu tržišta.

Na vrhu order booka možda vidiš cijenu od jednog dolara. Ali ako veći vlasnik odluči prodati nekoliko milijuna tokena, vrlo brzo može potrošiti kupovne naloge na 1 dolar, zatim 0,98, 0,95, 0,90 i tako redom.

Što je tržište pliće, to manja količina prodaje može napraviti veći pomak.

I onda na grafikonu izgleda kao da se dogodilo nešto strašno.

Ponekad se nije dogodilo ništa osim toga da nije bilo dovoljno kupaca.

Problem počinje kada novi tokeni stalno dolaze na tržište

Kod mnogih altcoina postoji još jedan sloj priče.

Unlockovi.

Na početku projekta često nisu svi tokeni odmah dostupni tržištu. Dio pripada timu, ranim investitorima, fondovima, savjetnicima ili se postupno oslobađa kroz različite programe.

To samo po sebi ne znači da će netko odmah prodavati.

Ali znači da se potencijalna količina tokena koja može doći na tržište povećava.

Zamisli da u opticaju danas postoji 20 posto ukupne količine tokena.

Sljedećih nekoliko godina u opticaj postupno dolazi preostalih 80 posto.

Sada više nije dovoljno da projekt samo privlači kupce.

Potražnja mora biti dovoljno jaka da apsorbira i novu ponudu.

Ako toga nema, tržište se polako mijenja u korist prodavatelja.

Tu nastaje situacija koju mnogi teško prihvaćaju.

Projekt može imati više korisnika nego prošle godine, više partnerstava i bolju tehnologiju, dok token istodobno vrijedi manje.

Nije nužno kontradikcija.

Možda je potražnja narasla 20 posto, dok je količina tokena dostupnih tržištu narasla 100 posto.

Cijena tada ima potpuno drugi problem.

Rani investitor ne gleda tvoju kupovnu cijenu

Ovo je još važnije kada pokušavamo razumjeti ponašanje velikih vlasnika.

Retail možda kupi token na 2 dolara i smatra pad na 50 centi katastrofom.

Ali što ako je netko drugi isti token dobio po cijeni od 5 centi?

Njegova računica izgleda potpuno drugačije.

Na 50 centi njegov token je pao daleko od vrha, ali on još uvijek sjedi na velikom profitu.

Tu često nastaje sukob perspektiva.

Retail gleda grafikon od trenutka kada je kupio.

Rani investitor gleda povrat od trenutka kada je ušao.

Zato rečenica "nitko neće prodavati ovako nisko" može biti vrlo opasna.

Nisko u odnosu na što?

Na ATH?

Na tvoju kupovnu cijenu?

Na cijenu privatne prodaje?

Na trošak koji je imao fond?

Svi sudionici tržišta nemaju isti ulaz niti isti razlog za držanje tokena.

Market maker nije čarobnjak koji mora spašavati cijenu

Kada token dugo pada, gotovo uvijek se pojavi i ista optužba.

"Market maker namjerno ruši cijenu."

Manipulacija na kripto tržištu postoji i bilo bi naivno tvrditi suprotno. Ali market maker se često pretvara u univerzalnog krivca za svaki crveni grafikon.

Njegova osnovna uloga nije da investitorima osigura rast cijene.

Market maker pokušava održavati tržište funkcionalnim, odnosno imati ponude za kupnju i prodaju kako bi trgovanje bilo moguće uz razuman spread.

To nije isto što i braniti cijenu tokena.

Ako mjesecima postoji stalan prodajni pritisak, market maker ne može beskonačno kupovati svaki token samo zato da grafikon ostane zelen.

Netko na kraju mora preuzeti tu ponudu.

Ako stvarnih kupaca nema dovoljno, cijena se spušta prema razini na kojoj ih tržište može pronaći.

Zato mi je puno zanimljivije gledati strukturu tržišta nego odmah tražiti tajnog negativca koji navodno povlači sve konce.

Zašto se najveći pad često dogodi nakon što nestane pažnja

Dok je token nov i popularan, oko njega postoji promet.

O njemu se govori.

Influenceri ga spominju.

Ljudi ga traže.

Na burzama postoji povećano trgovanje.

Novi kapital dolazi jer svi gledaju isto mjesto.

Tada tržište može progutati prilično veliku količinu prodaje.

Ali pažnja u kriptu rijetko ostaje na jednom projektu dugo.

Dođe novi narativ.

Novi blockchain.

Novi token.

Nova priča.

Kupci odlaze dalje.

Problem je što tokeni starog projekta ne nestaju zajedno s pažnjom.

Unlockovi se mogu nastaviti. Staking nagrade mogu nastaviti ulaziti u opticaj. Rani investitori još imaju svoje pozicije. Ljudi kojima je dosta čekanja nastavljaju prodavati.

S druge strane više nema iste mase novih kupaca.

To je recept za dugotrajno curenje cijene.

Ne mora postojati jedan golemi dump.

Ponekad je dovoljno nekoliko mjeseci u kojima svaki pokušaj rasta dočeka nova prodaja.

Grafikon tada izgleda kao da projekt polako umire, iako je pravi problem možda samo nestanak kapitala koji je prije apsorbirao ponudu.

ATH nije obećanje da će se tržište tamo vratiti

Ovo je posebno važno nakon velikih padova.

Token koji je nekada vrijedio 5 dolara sada vrijedi 50 centi pa ljudi kažu:

"Ako se samo vrati na ATH, imam 10x."

Matematički je to točno.

Ali tržišno pitanje nije koliko puta mora narasti.

Pravo pitanje glasi: što se od vremena tog ATH-a promijenilo?

Koliko je tokena tada bilo u opticaju?

Koliko ih je danas?

Koliko ih tek dolazi?

Koliki je bio volumen?

Koliko je pažnje projekt imao?

Je li cijelo tržište tada bilo u euforiji?

Ako je token na vrhuncu imao puno manju cirkulirajuću ponudu nego danas, ista cijena sada može zahtijevati mnogo veću tržišnu kapitalizaciju.

Zato stari ATH ne gledam kao magnet prema kojem se cijena mora vratiti.

Gledam ga kao povijesni podatak nastao u određenim tržišnim okolnostima.

A te okolnosti se možda više nikada neće ponoviti na isti način.

Prije nego pitaš zašto token pada, pogledaj što tržište mora progutati

Kada danas vidim altcoin koji je 70 ili 80 posto ispod vrha, najmanje me zanima rečenica "projekt je dobar".

To mi nije dovoljno.

Želim znati koliko tokena postoji, koliko ih je u opticaju, koliko ih tek dolazi, tko ih drži, koliko se njima stvarno trguje i koliko je duboko tržište.

Želim vidjeti postoji li stvarna potražnja ili samo glasna zajednica.

Želim razumjeti tko bi mogao biti budući prodavatelj i odakle bi trebali doći budući kupci.

Tek nakon toga razvoj projekta dobiva pravi kontekst.

Jer kripto tržište ne nagrađuje trud automatski.

Možeš imati dobru tehnologiju i loše postavljen token. Možeš imati aktivan projekt i slabu potražnju. Možeš imati milijarde market capa na ekranu i vrlo malo stvarne likvidnosti ispod trenutne cijene.

Zato pad cijene tokena ne promatram kao dokaz da projekt nužno propada, ali ga ne objašnjavam ni pričom da je tržište "glupo" i da će prije ili kasnije shvatiti njegovu vrijednost.

Cijena nam govori da se u tom trenutku događa nešto vrlo konkretno.

Netko prodaje.

Netko kupuje.

A kada prodaja dugo pobjeđuje kupnju, najvažnije pitanje nije tko još uvijek vjeruje u projekt.

Najvažnije je: tko ima dovoljno kapitala da preuzme sve tokene koji tek čekaju svoj izlazak na tržište?

– Mario Jaklenec | KriptoEntuzijasti –

Kripto nije igra sreće, nego disciplina i razumijevanje onoga u što ulažeš.
Znanje, rizik, analiza i dugoročno razmišljanje – to je put kojim hodamo.

Edukacija bez hypea. Zajednica bez slijepog praćenja. Cilj bez iluzija.

Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io!

🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io

💬 Pridruži se zajednici: https://discord.gg/kriptoentuzijasti

🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti

🧠💡 Analiziraj prije nego vjeruješ – misli samostalno, jer će inače tržište misliti umjesto tebe.

U svijetu kriptovaluta gdje je buka veća od znanja, edukacija je tvoj najvažniji alat.

Ne gradi mišljenje o tržištu na temelju memova, FOMO objava i lažnih obećanja o "pasivnoj zaradi" – nego na znanju, iskustvu i razumijevanju kako stvari zaista funkcioniraju.

Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje.

Zajedno gradimo svijet kripta!

Projekt može biti dobar, a token svejedno loša kupnja 

Token listing: Što se događa prije nego coin dođe na burzu? 

Token Utility: Kada token stvarno služi svrsi, a kada je samo zamjena za dionicu 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

BobiAI Chat

🗑️ ×

Košarica

🛒

Vaša košarica je trenutno prazna.

Krenite u kupovinu
💎

Odaberi pretplatu

Pristup svim člancima u kategoriji

Već imaš račun? Prijavi se | Registriraj se
🔒 Sigurno plaćanje