Bitcoinov tjedan velikih testova: CLARITY Act, Fed, Japan i ETF-ovi nisu uspjeli zaustaviti oporavak

U ponedjeljak, 14. rujna, američki spot Bitcoin ETF-ovi, odnosno fondovi koji izravno prate cijenu Bitcoina i za račun ulagača drže stvarni BTC, zabilježili su oko 160 milijuna dolara neto priljeva. Kod ETF-a "neto priljev" znači da je u fond ušlo više kapitala nego što je iz njega povučeno. Na početku tjedna činilo se da tržište ulazi u ključne dane s relativno stabilnom potražnjom. Međutim, već sljedećeg dana stigao je prvi veliki test – američki Senat i glasanje o CLARITY Actu.

CLARITY Act je američki zakon čiji je cilj uspostaviti jasniji regulatorni okvir za digitalnu imovinu, posebno pitanje koje američke institucije imaju nadležnost nad različitim vrstama kriptovaluta i tržištem na kojem se njima trguje. Za kriptoindustriju važan je zato što bi jasnija pravila mogla smanjiti postojeću regulatornu neizvjesnost u SAD-u. No, 15. rujna procedura za nastavak zakona nije prošla u Senatu.

Glasanje je završilo s 49 glasova za i 50 protiv, dok je za nastavak postupka bilo potrebno 60 glasova. To ne znači da je zakon zauvijek odbačen, nego da njegov tadašnji proceduralni korak nije prošao. Reakcija tržišta bila je brza. Bitcoin je pao oko četiri posto i nakratko se spustio prema 75.000 dolara, nakon što je dan ranije bio blizu 80.000 dolara. Zanimljivo je da je istoga dana došlo i do izrazito snažnog povećanja priljeva Bitcoina na burze. Prema podacima koje je prenio CryptoQuant, kratkoročni vlasnici, odnosno ulagači koji su Bitcoin držali relativno kratko, poslali su oko 23.200 BTC na burze uz gubitak. 

Takvo ponašanje često se opisuje izrazom kapitulacija – situacija u kojoj dio sudionika tržišta odustaje od svoje pozicije i prodaje čak i ispod cijene po kojoj je kupio. Istodobno su američki spot Bitcoin ETF-ovi zabilježili čak 450,3 milijuna dolara neto odljeva, što je dodatno pokazalo koliko je snažna bila reakcija investitora.

Nakon američkog Senata, sva pažnja prebacila se na Federalne rezerve, odnosno američki Fed. 

Fed je 16. rujna povećao ciljani raspon kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, odnosno 25 baznih bodova, na 3,75 do 4 posto. Bazni bod jednostavno je mjerna jedinica za promjene kamatnih stopa: 100 baznih bodova odgovara jednom postotnom bodu, pa 25 baznih bodova znači 0,25 postotnih bodova. Bila je to prva promjena u smjeru povećanja američkih kamata od srpnja 2023. godine. 

Istodobno je Fed u svojem priopćenju naglasio da je inflacija i dalje povišena. To je važno za financijska tržišta jer više kamatne stope čine ulaganja koja nose kamatu, poput državnih obveznica i bankovnih depozita, privlačnijima u odnosu na rizičniju imovinu poput Bitcoina. Istodobno povećavaju cijenu zaduživanja i mogu smanjiti količinu kapitala koji ulagači usmjeravaju prema rizičnijim ulaganjima. Više kamatne stope također mogu podržati američki dolar, što dodatno može otežati uvjete za imovinu poput kriptovaluta. Prije odluke Feda bilo je dosta govora o tome da bi povećanje kamata moglo dodatno pritisnuti Bitcoin. Međutim, tržište je taj potez uglavnom očekivalo. Zbog toga sama odluka nije proizvela novi veliki pad BTC-a. Nakon početnog pritiska Bitcoin se počeo stabilizirati.

Još jedan pojam koji se često spominjao tijekom tjedna bio je CPI, odnosno Consumer Price Index – američki indeks potrošačkih cijena. Podaci za kolovoz objavljeni su 11. rujna, dakle neposredno prije početka ovog ključnog tjedna. CPI je u kolovozu porastao 0,4 posto mjesečno, dok je godišnja stopa iznosila 3,4 posto. Temeljni CPI, koji isključuje hranu i energiju, porastao je 0,3 posto mjesečno i 2,4 posto na godišnjoj razini. Zašto je taj podatak važan? Zato što Fed prilikom odlučivanja o kamatama prati inflaciju zajedno s drugim pokazateljima gospodarstva. 

Povišena inflacija otežava brzo spuštanje kamata i može produžiti razdoblje restriktivnije monetarne politike. Upravo zato tržišni sudionici nisu pratili samo odluku Feda, nego i njegovo objašnjenje buduće monetarne politike.

Kada se činilo da je najveći dio tjednih događaja iza tržišta, u petak je na red došao Bank of Japan (BOJ). Japanska središnja banka povećala je svoju referentnu kamatnu stopu za još 25 baznih bodova, na 1,25 posto, što je najviša razina u 31 godinu. 

Odluka je donesena omjerom 7–2. Zašto bi japanska kamatna stopa bila važna za Bitcoin? Japan je desetljećima imao vrlo niske kamatne stope. Zbog toga su se razvile tzv. carry trade strategije. Jednostavno rečeno, investitor se može zadužiti u valuti s niskom kamatom, primjerice u jenima, i taj novac plasirati u imovinu koja nudi veći očekivani prinos. Kada Japan povećava kamate, takve strategije mogu postati manje atraktivne, a promjene u globalnim tokovima kapitala mogu utjecati i na rizičniju imovinu, uključujući kriptovalute. Ipak, reakcija tržišta nije bila onakva kakvu bi netko mogao očekivati samo na temelju naslova o povećanju kamata. 

Japanski jen je nakon odluke oslabio jer su ulagači procijenili da odluka i komunikacija BOJ-a nisu dale dovoljno snažan signal o brzom nastavku povećanja kamata. A Bitcoin je u isto vrijeme nastavio oporavak.

Tu dolazimo do najzanimljivijeg dijela cijelog tjedna. Bitcoin je nakon neuspjeha CLARITY Acta pao prema 75.000 dolara, ali se u sljedećim danima počeo oporavljati. U petak je, nakon odluke Banke Japana, porastao oko 5,9 posto i dosegnuo približno 81.000 dolara. Tako se dogodila prilično neobična kombinacija: u istoj polovici tjedna Bitcoin se suočio s neuspjehom važnog američkog regulatornog zakona i povećanjem kamatnih stopa američke i japanske središnje banke, ali je nakon početnog pada uspio vratiti većinu izgubljenog. To ne znači da su navedeni događaji postali nevažni. Prije će biti da je dio očekivanih negativnih vijesti već bio ugrađen u cijene, odnosno uračunat u tržište prije samog događaja. Kada je događaj očekivan, reakcija nakon njegove objave može biti znatno slabija nego što bi bila da je došao kao potpuno iznenađenje.

Još jedan važan dio prošlotjedne priče bili su američki spot ETF-ovi. Nakon velikih odljeva u utorak i srijedu, tržište je u četvrtak već pokazalo znakove oporavka. U petak je došlo do posebno snažnog priljeva od 433 milijuna dolara. Najveći dio tog iznosa privukao je Fidelityjev FBTC, s oko 310,7 milijuna dolara, dok je BlackRockov IBIT zabilježio oko 108,4 milijuna dolara priljeva. Zahvaljujući tom petku, američki spot Bitcoin ETF-ovi završili su cijeli tjedan s oko 6,2 milijuna dolara neto priljeva. Brojka je sama po sebi vrlo mala u usporedbi s iznosima koji su ulazili i izlazili tijekom pojedinih dana. No važan je sam tjedni završetak: veliki odljevi sredinom tjedna nisu doveli do drugog uzastopnog negativnog tjedna za Bitcoin ETF-ove. Drugim riječima, nakon snažnog pritiska ponovno se pojavila kupnja.

Kod Ethereum ETF-ova situacija je bila drugačija. I oni su u petak privukli značajan kapital – oko 143,8 milijuna dolara – ali to nije bilo dovoljno da nadoknadi prethodne odljeve. Ukupni tjedni rezultat završio je s približno 140 milijuna dolara neto odljeva. Time je prekinut niz od četiri uzastopna pozitivna tjedna za Ethereum ETF-ove, tijekom kojih je u fondove ukupno pristiglo oko 1,94 milijarde dolara. To je jedna od zanimljivijih razlika između Bitcoina i Ethereuma prošlog tjedna: oba su imali vrlo snažan petak, ali je Bitcoin uspio nadoknaditi ranije odljeve, dok Ethereum nije.

Prošli tjedan nije dao jednostavan odgovor na pitanje kamo će Bitcoin krenuti dalje. Pokazao je nešto drugo – koliko brzo se tržište može preokrenuti kada ono što izgleda kao niz velikih negativnih događaja ne proizvede očekivani nastavak rasprodaje. 

Bitcoin je početkom tjedna snažno reagirao na neuspjeh CLARITY Acta. Fed je potom povećao kamate, a nekoliko dana poslije isto je učinio i BOJ. Istodobno su američki Bitcoin ETF-ovi tijekom tjedna imali i stotine milijuna dolara odljeva i više od 430 milijuna dolara priljeva u jednom danu. Zbog toga je možda najzanimljivija karakteristika prošlog tjedna bila otpornost tržišta nakon početnog šoka. To ipak nije isto što i potvrda novog dugoročnog tržišnog ciklusa. Za takav zaključak potrebno je promatrati kako će se cijena i ETF tokovi ponašati nakon što se prašina oko ovotjednih događaja slegne.

Od 14. do 18. rujna Bitcoin je prošao kroz gotovo školski primjer tjedna u kojem se nekoliko velikih makroekonomskih i regulatornih događaja dogodilo gotovo jedan za drugim. Najprije je stigao neuspjeh CLARITY Acta i pad prema 75.000 dolara, zatim povećanje kamata Feda, a potom i povećanje kamata Banke Japana na najvišu razinu u 31 godini. Ipak, kraj tjedna donio je sasvim drugačiju sliku. Bitcoin se vratio iznad 80.000 dolara, američki spot Bitcoin ETF-ovi završili su tjedan s malim neto priljevom zahvaljujući snažnom petku, dok su Ethereum ETF-ovi prekinuli svoj pozitivni niz. Za tržišne promatrače upravo je taj zaokret učinio protekli tjedan posebno zanimljivim. Negativni događaji jesu izazvali početni pad, ali nisu doveli do kontinuirane rasprodaje. Koliko je riječ o prolaznoj reakciji, a koliko o promjeni ponašanja tržišta, pokazat će tek sljedeći tjedni.

Zapratite nas na EtherX – socijalna društvena mreža napravljena od Kriptoentuzijasti

🧠 Kripto nije igra sreće, već proces učenja, discipline i donošenja odluka na temelju činjenica, a ne emocija. Tržište će uvijek nuditi prečace, brzu zaradu i glasne narative – ali dugoročno opstaju oni koji razumiju što rade i zašto to rade. Ako želiš biti ispred mase, prestani slijediti buku i počni graditi znanje. Edukacija nije trošak – ona je investicija. Ako ti je ovaj članak bio koristan, podijeli ga i pomozi nam širiti kvalitetne informacije. Kriptoentuzijasti postoje kako bi znanje bilo jače od hypea. 🚀