27 – DAN
Kripto projekt može izgledati odlično.
📋 Sadržaj članka
Može imati dobar tim.
Dobar proizvod.
Mnogo korisnika.
Ali ipak može imati jedan veliki problem:
lošu tokenomiku.
Tokenomika objašnjava kako je token napravljen, koliko ga ima, tko ga posjeduje i koliko novih tokena može doći na tržište.
Za početak treba razumjeti 4 stvari:
supply, unlock, inflaciju tokena i distribuciju.
1. Supply – koliko tokena postoji?
Supply znači:
količina tokena.
Zamisli da postoji samo 100 posebnih sličica.
One su rijetke.
Ali ako netko odjednom napravi još milijun istih sličica, više nisu toliko rijetke.
Slično je sa tokenima.
Treba pitati:
Koliko tokena postoji danas?
Koliko ih ukupno može postojati?
Jer nije isto ako projekt ima:
10 miliona tokena
ili:
100 milijardi tokena.
2. Unlock – kada novi tokeni dolaze na tržište?
Neki tokeni postoje, ali još nisu dostupni za prodaju.
Oni su zaključani.
Kasnije se mogu otključati.
To se zove:
token unlock.
Zamisli da danas na tržnici ima 100 jabuka.
Sutra odjednom stigne još 1.000 jabuka.
Ponuda je mnogo veća.
Ako nema dovoljno novih kupaca, cijena može pasti.
Isto se može dogoditi s tokenima.
Zato treba znati:
Kada se novi tokeni otključavaju?
Koliko ih dolazi na tržište?
3. Inflacija tokena – nastaju li stalno novi tokeni?
Već smo učili o inflaciji novca.
Slično može postojati i kod kripta.
Ako projekt stalno stvara nove tokene, njihov broj raste.
Na primjer:
Danas postoji:
1 milion tokena.
Sljedeće godine:
1,2 miliona.
Kasnije:
1,5 miliona.
Ako broj tokena raste brže od potražnje, to može stvarati pritisak na cijenu.
Zato treba pitati:
Koliko brzo raste količina tokena?
4. Distribucija – tko ima tokene?
Ovo je veoma važno.
Zamisli da postoji 100 tokena.
A jedna osoba ima:
80 tokena.
Svi ostali zajedno imaju samo 20.
Što se može dogoditi ako ta osoba odluči prodati veliki dio?
Cijena može snažno pasti.
Zato treba pogledati:
Tko posjeduje najveći dio tokena?
Jesu li tokeni raspoređeni među mnogo ljudi?
Ili ih nekoliko velikih vlasnika drži skoro sve?
Jednostavan primjer
Imamo dva projekta.
Projekat A
Ima ograničen broj tokena.
Novi tokeni dolaze polako.
Nema velikih iznenadnih unlocka.
Tokeni su raspoređeni među mnogo vlasnika.
Projekat B
Većina tokena još nije na tržištu.
Uskoro dolazi veliki unlock.
Novi tokeni stalno nastaju.
Nekoliko ljudi posjeduje veliki dio.
Koji projekt ima zdraviju tokenomiku?
Najčešće:
Projekat A.
Ali ni dobra tokenomika ne jamči rast cijene.
Ona je samo jedan dio analize.
Najčešća greška početnika
Početnik vidi:
„Token košta samo 0,02 €!“
i odmah pomisli:
„Jeftin je.“
Ali možda još milijarde tokena tek treba doći na tržište.
Zato niska cijena jednog tokena ne znači da je investicija povoljna.
Zapamti ovo
Prije kupovine tokena pitaj:
Koliko tokena postoji?
Koliko ih još dolazi?
Kada se otključavaju?
Koliko brzo raste supply?
Ko drži najveći dio?
To je osnovna tokenomika.
Lekcija za danas
Ne gledaj samo:
„Koliko token danas košta?“
Pitaj i:
„Koliko novih tokena može sutra doći na tržište?“
Jer dobar projekt može imati lošu tokenomiku.
A loša tokenomika može napraviti problem čak i projektu koji na prvi pogled izgleda odlično.
Petar Miljić – Financije za narod
👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!
🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti
Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti financijsku slobodu i kripto znanje. Zajedno gradimo svijet financija i kripta!
#crypto #Bitcoin #KASPA #HBAR #XRP #RENDER #NEXO #BulRan2032
https://kriptoentuzijasti.io/ko-ce-opstati-u-novom-finansijskom-sistemu
