VRIJEME JE NAJVEĆI SUDIJA VRIJEDNOSTI

Bitcoin, matematika vremena i budućnost svjetskog monetarnog poretka

1. Vrijeme ne pita za mišljenje. Vrijeme donosi presudu.

Sve što čovjek stvori mora proći ispit vremena.

Neke stvari nastanu i nestanu za nekoliko mjeseci. Neke opstanu godinama, neke decenijama, a samo rijetke nadžive svoje stvaraoce i postanu dio civilizacije.

Istorija nas uči da vrijednost nečega ne određuje isključivo njegova trenutna cijena, popularnost, politička podrška ili mišljenje većine. Prava vrijednost otkriva se kroz sposobnost opstanka, prilagođavanja, prihvatanja i trajanja.

Vrijeme ne garantuje uspjeh, ali neumoljivo provjerava svaku ideju.

Ono što danas izgleda nemoguće, sutra može postati svakodnevica. Ono što danas smatramo neophodnim, za nekoliko decenija može postati samo uspomena na jedno prošlo vrijeme.

Čovjek je vijekovima vjerovao u vrijednost zlata, zatim u papirni novac, bankovne zapise i elektronske transfere. Danas živimo u svijetu u kojem se najveći dio novca već odavno ne nalazi u fizičkom obliku.

I upravo u takvom svijetu, 3. januara 2009. godine, nastao je Bitcoin.

Ne kao proizvod centralne banke. Ne kao državna valuta. Ne kao obećanje neke vlade.

Nastao je kao matematički definisan, decentralizovan monetarni sistem.

I od tada vrijeme radi svoje.

2. Osamnaest godina jednog eksperimenta koji nije nestao

Dana 3. januara 2027. godine Bitcoin će napuniti osamnaest godina.

Simbolično rečeno, postaće punoljetan.

Osamnaest godina možda ne predstavlja mnogo u istoriji čovječanstva, ali u istoriji digitalnih tehnologija to je čitava epoha.

Tokom tog vremena Bitcoin je preživio finansijske potrese, regulatorne zabrane, političke pritiske, propasti velikih kriptoberzi, ogromne padove tržišne cijene, tehnološke izazove i nebrojene javne prognoze vlastitog nestanka.

Mnogo puta proglašavan je mrtvim.

Ipak, njegova mreža nastavila je funkcionisati.

To ne znači da je Bitcoin neuništiv, niti da je njegova budućnost unaprijed osigurana.

Ali postoji jedna činjenica koju nije moguće zanemariti: sistem koji je 2009. bio gotovo nepoznat, nakon skoro osamnaest godina postao je globalno prepoznatljiva digitalna imovina i predmet ozbiljnih monetarnih rasprava.

Iz toga proizlazi moja prva teza:

Što jedan nezavisan sistem duže opstaje uprkos krizama i pokušajima njegovog potiskivanja, to njegova istorija opstanka postaje važniji argument u procjeni njegove buduće pouzdanosti.

Ne tvrdim da vrijeme automatski garantuje vrijednost.

Tvrdim da je vrijeme jedan od najvažnijih dokaza otpornosti.

A otpornost je jedan od temelja povjerenja.

3. Bitcoin nije samo novac. Bitcoin je eksperiment sa vremenom.

Bitcoin se najčešće posmatra kroz cijenu.

Koliko danas vrijedi jedan BTC? Hoće li sutra porasti? Kada će dostići milion dolara? Može li jednog dana vrijediti deset ili čak sto miliona dolara?

Takva pitanja razumljiva su investitorima, ali ona predstavljaju samo površinu mnogo šire priče.

Mene više zanima drugačije pitanje:

Može li se kroz istoriju Bitcoina, njegovu starost, cikluse rasta i vremenske razmake između velikih vrijednosnih prekretnica otkriti matematička pravilnost njegovog dugoročnog razvoja?

Ne pokušavam odrediti tačan dan kada će Bitcoin dostići određenu cijenu.

Pokušavam razumjeti odnos između vremena, opstanka, usvajanja i promjene vrijednosti.

Bitcoin ima poznatu i ograničenu maksimalnu ponudu od 21 milion jedinica. Njegovo izdavanje uređeno je protokolom, a približno svake četiri godine nagrada za rudarenje novih blokova se prepolovljava.

Za razliku od fiat valuta, njegova monetarna ponuda nije predmet redovnih odluka centralnih banaka.

Upravo zbog toga Bitcoin omogućava posmatranje jednog neobičnog istorijskog eksperimenta: šta se događa kada digitalna imovina sa unaprijed definisanom ponudom postoji sve duže, dok se istovremeno mijenjaju potražnja, tehnologija, svjetska ekonomija i monetarna politika?

4. Matematika vremena — moja hipoteza o polovini starosti Bitcoina

Polazna tačka moje matematičke hipoteze jeste genesis blok, nastao 3. januara 2009. godine.

Dana 3. januara 2027. Bitcoin će imati punih osamnaest godina.

Ako taj vremenski period podijelimo sa dva:

18 ÷ 2 = 9 godina.

Dobijeni broj posmatram kao okvirni vremenski interval do naredne velike vrijednosne prekretnice.

Dodavanjem devet godina na početak 2027. dolazimo do 2036. godine, odnosno približno perioda 2035–2036.

Moja prva pretpostavka jeste da bi Bitcoin u tom periodu mogao dostići vrijednost od približno milion američkih dolara.

Zatim ponavljam isti postupak.

Bitcoin će 2035–2036. imati približno 26–27 godina.

Polovina njegove starosti iznosi približno 13 godina.

Dodavanjem tog intervala dolazimo do perioda 2048–2049.

Moja druga pretpostavka jeste da bi tada Bitcoin mogao dostići vrijednost od približno deset miliona dolara.

Sljedeći korak vodi nas još dalje.

Bitcoin će 2048–2049. imati približno četrdeset godina.

Polovina tog vremenskog perioda iznosi dvadeset godina.

Time dolazimo do perioda približno 2068–2069, odnosno šireg vremenskog okvira kraja šezdesetih godina ovog vijeka.

Moja treća pretpostavka jeste da bi tada jedan Bitcoin mogao dostići nominalnu vrijednost od sto miliona američkih dolara.

Zašto je taj iznos poseban?

Zato što jedan Bitcoin sadrži tačno sto miliona satoshija.

1 BTC = 100.000.000 satoshija.

Prema tome:

1 BTC = 100.000.000 USD znači 1 satoshi = 1 USD.

Ovo je matematička jednakost, a ne tvrdnja da će takav paritet sigurno nastupiti.

Moja hipoteza, izražena pojednostavljeno, glasi:

Naredni vremenski interval = približno polovina dotadašnje starosti Bitcoina.

Ako je T starost Bitcoina u godinama u trenutku određene prekretnice, tada je pretpostavljeni interval do sljedeće prekretnice:

ΔT = T / 2

To je rekurzivni matematički model čije predviđanje treba provjeravati na istorijskim podacima.

Njegova najzanimljivija osobina nije predviđena cijena.

Najzanimljivija osobina jeste da se vremenski intervali između narednih velikih povećanja vrijednosti produžavaju.

Drugim riječima, moja hipoteza ne podrazumijeva da Bitcoin zauvijek raste jednakom procentualnom brzinom.

Naprotiv.

Ona pretpostavlja da se njegov relativni rast postepeno usporava, dok nominalna vrijednost može nastaviti dostizati sve veće iznose.

5. Istorija tržišta — desetostruki rast nije vezan za jednu kalendarsku godinu

Kada posmatramo Bitcoin od njegovog nastanka, moramo uzeti u obzir bull market, bear market, halving cikluse i ogromne razlike između tržišnih minimuma i maksimuma.

Nije isto uporediti dvije najviše cijene, dvije najniže cijene ili vrijednost na početku i kraju proizvoljno izabranog vremenskog intervala.

Primjera radi, tokom 2017. godine Bitcoin je u jednom trenutku vrijedio oko 3.500 dolara, dok je krajem iste godine dostigao gotovo 20.000 dolara.

Takve razlike pokazuju koliko je izbor početne tačke važan.

Posmatrajući istorijske tržišne cikluse, možemo uočiti višestruka povećanja vrijednosti, uključujući periode u kojima je Bitcoin rastao više od deset puta.

Istovremeno, rast između uzastopnih velikih ciklusa pokazuje znakove usporavanja.

Zbog toga me ne zanima samo koliko je Bitcoin porastao, nego i koliko mu je vremena bilo potrebno za taj rast.

Moja ideja jeste da se istorijski ciklusi, starost Bitcoina i vremenski intervali između desetostrukih vrijednosnih prekretnica mogu matematički uporediti.

Ako se pokaže da postoji stabilna pravilnost, ona bi mogla pomoći u razumijevanju dugoročnog razvoja.

Ako se ne pokaže, hipotezu treba korigovati ili odbaciti.

Matematika ne smije služiti tome da potvrdi ono što želimo vjerovati.

Ona mora služiti tome da provjerimo ono što pretpostavljamo.

6. Druga strana jednačine — fiat novac i američki javni dug

Do sada smo posmatrali Bitcoin.

Ali postoji i druga strana moje teze, možda čak važnija od same matematike njegovog rasta.

To je budućnost postojećeg monetarnog sistema.

Godine 1971. Sjedinjene Američke Države obustavile su konvertibilnost dolara u zlato za strane monetarne vlasti, čime je započet završetak Bretton Woods monetarnog poretka.

Od tada svjetski monetarni sistem funkcioniše prvenstveno na osnovu fiat valuta, čija vrijednost zavisi od ekonomskih institucija, monetarne politike, zakonskog okvira i povjerenja.

Takav sistem omogućava fleksibilno upravljanje novčanom ponudom, ali istovremeno otvara pitanje dugoročne monetarne discipline.

Danas američki javni dug iznosi približno četrdeset biliona dolara.

Ako kao matematičku pretpostavku uzmemo udvostručavanje duga svakih deset godina, dolazimo do sljedećeg scenarija:

• Oko 2026. godine: 40 biliona dolara.
• Oko 2036. godine: 80 biliona dolara.
• Oko 2046. godine: 160 biliona dolara.
• Oko 2056. godine: 320 biliona dolara.
• Oko 2066. godine: 640 biliona dolara.

Ovo nije zvanična prognoza budućeg duga, nego ilustracija posljedica nastavka pretpostavljenog trenda.

Matematički, takav rast može se izraziti formulom:

D(t) = D₀ × 2^(t/10)

Gdje D₀ predstavlja početni dug, a t broj godina proteklih od početne tačke.

Međutim, nominalni iznos duga sam po sebi nije dovoljan da odredi sudbinu jedne valute.

Važni su i veličina privrede, realni rast, kamatne stope, sposobnost države da servisira obaveze, inflacija i međunarodno povjerenje.

Dug veći od godišnjeg BDP-a ne znači automatski hiperinflaciju.

Ali ako rast duga postane dugoročno neodrživ, ako se njegovo finansiranje sve više oslanja na monetarnu ekspanziju i ako povjerenje u valutu počne ozbiljno slabiti, nastaje mogućnost duboke monetarne krize.

Upravo u toj mogućnosti vidim drugi veliki faktor buduće vrijednosti Bitcoina.

7. Dvije sile koje se kreću jedna prema drugoj

Moja teza zasniva se na mogućem susretu dva dugoročna procesa.

Prvi proces jeste rast povjerenja u Bitcoin kroz vrijeme, njegovu otpornost, tehnološko usvajanje i ograničenu ponudu.

Drugi proces jeste mogućnost postepenog slabljenja povjerenja u postojeći monetarni sistem zbog rasta duga, inflacije i drugih ekonomskih neravnoteža.

Jedan sistem nema centralnog izdavaoca i ima unaprijed ograničenu ponudu.

Drugi sistem zasniva se na državnim institucijama, kreditnoj ekspanziji i monetarnoj politici.

Ne tvrdim da je jedan automatski savršen, a drugi nužno osuđen na propast.

Tvrdim da njihova različita monetarna svojstva stvaraju uslove za istorijsko poređenje.

Ako Bitcoin nastavi opstajati i širiti svoju upotrebu, a povjerenje u fiat valute bude slabilo, mogao bi nastati trenutak kada se značajan dio svjetskog kapitala počne preusmjeravati prema imovini sa predvidljivom ponudom.

U takvim okolnostima nominalni rast Bitcoina ne bi zavisio samo od njegovog tehnološkog usvajanja.

Zavisio bi i od pada kupovne moći valute u kojoj izražavamo njegovu cijenu.

I tu dolazimo do jedne od najvažnijih misli moje teze:

Možda Bitcoin jednog dana neće vrijediti sto miliona dolara samo zato što je toliko porastao, nego i zato što dolar više neće predstavljati istu vrijednost koju predstavlja danas.

8. Hiperinflacija — kada novac počne gubiti trku sa vremenom

Hiperinflacija predstavlja ekstreman gubitak kupovne moći novca.

U takvom okruženju cijene robe i usluga mogu rasti toliko brzo da nominalni iznosi gube svoje ranije značenje.

Čovjek može imati više novčanih jedinica nego ikada prije, a istovremeno biti siromašniji.

Tu nastaje paradoks modernog novca.

Brojevi rastu, ali stvarna vrijednost nestaje.

Upravo zbog toga u svojoj hipotezi razmatram i mogućnost dodatnog nominalnog faktora rasta Bitcoina, koji ne bi bio posljedica isključivo povećane potražnje, nego i ozbiljne devalvacije dolara.

Ako bi se u budućnosti dogodila velika monetarna kriza, cijena Bitcoina izražena u dolarima mogla bi porasti mnogo brže nego što predviđa model zasnovan samo na istorijskim tržišnim ciklusima.

U ekstremnom scenariju, nominalna prekretnica od sto miliona dolara mogla bi nastupiti ranije nego što pokazuje moj osnovni vremenski model.

Ali takav rast ne bi nužno značio jednako povećanje stvarne kupovne moći Bitcoina.

Zato razlikujem dva pojma:

Nominalna vrijednost govori koliko novčanih jedinica dobijamo za Bitcoin. Stvarna vrijednost govori koliko dobara i usluga za njega možemo kupiti.

Bez te razlike nijedna dugoročna monetarna analiza nije potpuna.

9. Zlato — hiljade godina povjerenja naspram digitalne prenosivosti

Zlato je kroz istoriju čovječanstva opstalo kao jedan od najprepoznatljivijih oblika čuvanja vrijednosti.

Njegova trajnost, fizička ograničenost i široka prihvaćenost daju mu posebnu monetarnu ulogu.

Ali zlato ima i određena praktična ograničenja.

Potrebno ga je čuvati, transportovati, osiguravati i provjeravati njegovu autentičnost.

Bitcoin nudi drugačiji model.

Vlasništvo nad Bitcoinom može se kontrolisati pomoću kriptografskih ključeva, a vrijednost se može prenositi digitalnom mrežom bez fizičkog transporta imovine.

Pojednostavljeno rečeno:

Lakše je prenijeti kontrolu nad jednim Bitcoinom preko digitalne mreže nego fizički nositi kilogram zlata preko državnih granica.

Naravno, Bitcoin zahtijeva odgovarajuću tehnologiju, sigurnost privatnih ključeva i pristup infrastrukturi. Zlato, s druge strane, ne zavisi od funkcionisanja digitalne mreže.

Zbog toga se ove dvije vrste imovine ne mogu potpuno izjednačiti.

Ipak, u svijetu globalne digitalne trgovine prenosivost predstavlja izuzetno važnu osobinu.

Moja pretpostavka jeste da bi Bitcoin u narednih deset do dvanaest godina mogao dostići tržišnu kapitalizaciju uporedivu sa zlatom.

Ako bi se to dogodilo, ne bi automatski postao svjetska rezervna valuta, ali bi predstavljao izuzetno značajnu istorijsku prekretnicu.

Tada bi se rasprava mogla promijeniti.

Umjesto pitanja da li Bitcoin ima vrijednost, sve veća pažnja mogla bi se posvetiti pitanju kakvu ulogu treba imati u međunarodnom monetarnom sistemu.

I tada, simbolično rečeno, počinje rock and roll.

10. Od internet novca do moguće svjetske rezervne imovine

Internet je promijenio način na koji komuniciramo, učimo, poslujemo i razmjenjujemo informacije.

Prije interneta, globalni prenos informacija bio je sporiji, skuplji i zavisniji od fizičke infrastrukture.

Danas informacija može obići svijet gotovo trenutno.

Bitcoin je nastao iz ideje da se slična promjena može dogoditi i sa prenosom vrijednosti.

Zbog toga ga posmatram kao internet novac.

Ne samo kao digitalnu investiciju, nego kao monetarnu tehnologiju nastalu za svijet koji više nije ograničen geografskim granicama.

Ako je internet omogućio globalnu razmjenu informacija, Bitcoin je pokazao da je moguće izgraditi globalnu mrežu za prenos digitalne vrijednosti bez jedinstvenog centralnog upravljača.

Ali između tehničke mogućnosti i potpune monetarne dominacije postoji velika razlika.

Da bi Bitcoin postao svjetska rezervna valuta ili dominantna obračunska jedinica, morao bi steći mnogo širu institucionalnu i ekonomsku upotrebu.

Države, banke, međunarodna trgovina, privreda i građani morali bi ga prihvatiti u znatno većoj mjeri nego danas.

To je dugoročan proces koji može trajati decenijama.

Moja hipoteza jeste da bi period između 2040. i 2050. godine mogao predstavljati važnu prekretnicu.

Ne zato što matematika garantuje promjenu svjetske rezervne valute.

Nego zato što bi se u tom vremenskom okviru mogli susresti zrelost Bitcoina, njegovo šire usvajanje i potencijalni problemi postojećeg monetarnog sistema.

Ako bi došlo do duboke međunarodne monetarne krize, Bitcoin bi mogao postati jedan od kandidata za novu rezervnu imovinu.

Da li bi zaista zamijenio dolar, postao dio višepolarnog rezervnog sistema ili ostao prvenstveno digitalno zlato, odlučiće budući ekonomski i politički razvoj.

11. Jedan satoshi — jedan dolar

Postoji jedna matematička jednakost koja posebno zaokuplja moju pažnju.

Jedan Bitcoin sadrži sto miliona satoshija.

Ako bi jedan satoshi jednog dana vrijedio jedan američki dolar, tada bi jedan Bitcoin nominalno vrijedio sto miliona dolara.

To je jednostavna matematika.

Ali iza nje stoji mnogo složenije pitanje.

Šta ako se do tog trenutka promijeni i sam način na koji čovječanstvo mjeri vrijednost?

Danas vrijednost Bitcoina izražavamo u dolarima.

Ali ako bi Bitcoin jednog dana postao široko prihvaćena monetarna obračunska jedinica, možda bismo vrijednost drugih stvari počeli izražavati u satoshijima.

Tada pitanje više ne bi bilo koliko dolara vrijedi jedan Bitcoin.

Pitanje bi postalo koliko satoshija vrijedi kuća, automobil, kilogram pšenice, jedan radni sat ili određena usluga.

U tom trenutku Bitcoin više ne bi bio samo imovina čiju cijenu mjerimo postojećim novcem.

Postao bi dio samog sistema mjerenja vrijednosti.

I upravo tu vidim najdalekosežniju mogućnost svoje teze.

Prava monetarna revolucija ne bi nastupila kada Bitcoin dostigne određenu cijenu u dolarima, nego kada dolar prestane biti neophodna referenca za određivanje njegove vrijednosti.

12. Godine 2035, 2048. i 2068. — orijentiri, a ne proročanstva

Moja matematička hipoteza daje tri okvirne buduće prekretnice.

Prva je period oko 2035–2036. godine, kada bi Bitcoin mogao dostići nominalnu vrijednost od milion dolara.

Druga je period oko 2048–2049. godine, kada bi mogao dostići deset miliona dolara.

Treća je period oko 2068–2069. godine, kada bi mogao dostići sto miliona dolara, odnosno nominalni odnos jedan satoshi za jedan dolar.

Ove godine ne predstavljaju garantovane datume.

One su matematički orijentiri dobijeni na osnovu moje pretpostavke da se vremenski interval do sljedeće velike vrijednosne prekretnice može približno povezati sa polovinom dotadašnje starosti Bitcoina.

Pored toga, razmatram mogućnost da bi ozbiljna kriza fiat monetarnog sistema mogla ubrzati nominalni rast i pomjeriti pojedine prekretnice na ranije datume.

Upravo zato ne želim tvrditi da znam budućnost.

Želim iznijeti model koji se može provjeravati.

Možda će se pokazati da sam bio u pravu.

Možda će se pokazati da sam pogriješio.

Ali to nije razlog da čovjek prestane postavljati pitanja, računati, istraživati i razmišljati.

Bez takvog razmišljanja ne bi bilo ni velikih tehnoloških promjena.

13. Vrijeme, povjerenje i opstajanje

Na kraju se vraćam tamo gdje je sve počelo.

Vremenu.

Čovjek može stvoriti novac, tehnologiju, kompaniju, instituciju ili ideju.

Može joj dati ime, cijenu i namjenu.

Može je reklamirati, braniti, osporavati ili zabranjivati.

Ali ne može narediti vremenu da potvrdi njenu vrijednost.

Vrijeme će pokazati šta je bilo prolazno, a šta je imalo sposobnost trajanja.

Bitcoin je danas još uvijek relativno mlad monetarni sistem.

Njegovih prvih osamnaest godina ne dokazuju da će opstati zauvijek.

Ali predstavljaju istoriju koja zaslužuje ozbiljno proučavanje.

Svaki novi ciklus, svaki halving, svaka kriza i svaka godina njegovog postojanja daju nam nove podatke.

Ti podaci mogu potvrditi neke pretpostavke, a druge opovrgnuti.

Zato Bitcoin ne posmatram isključivo kao sredstvo za bogaćenje.

Posmatram ga kao eksperiment u kojem se susreću matematika, tehnologija, ekonomija, ljudsko povjerenje i vrijeme.

A možda je upravo povjerenje ono što povezuje sve oblike novca kroz istoriju.

Zlato ima vrijednost jer ga ljudi kroz vijekove prihvataju kao vrijednu imovinu.

Fiat novac funkcioniše jer postoji institucionalni sistem koji podržava njegovu upotrebu i jer ljudi vjeruju u njegovu kupovnu moć.

Bitcoin postoji zahvaljujući pravilima protokola, kriptografiji, mreži učesnika i ljudima koji mu pripisuju vrijednost.

Različiti temelji.

Isto veliko pitanje.

Čemu će čovječanstvo vjerovati sutra?

14. Kada me više ne bude

Postoji jedna misao koju sam mnogo puta izgovorio:

„Tek onda kada me više ne bude, mnogi će shvatiti šta sam značio.“

Ona nije vezana samo za Bitcoin.

Ona govori o čovjeku, njegovom radu, njegovim idejama i vremenu koje je potrebno da drugi razumiju ono što je pokušavao stvoriti ili objasniti.

Neke ideje budu prihvaćene odmah.

Neke tek poslije mnogo godina.

A neke nikada.

To ne znači da svaka neprihvaćena ideja mora biti ispravna.

Ali znači da trenutna podrška ili odbacivanje nisu konačna istorijska presuda.

I zato postoji još jedna moja izreka, gruba, narodna, ali puna životne istine:

„Od pokojnog oca i propalog novca nema nikakve vajde.“

U toj rečenici krije se upozorenje o prolaznosti, odgovornosti i vrijednosti onoga što imamo dok još imamo vremena.

Novac može izgubiti kupovnu moć.

Institucije mogu izgubiti povjerenje.

Tehnologije mogu zastarjeti.

Čovjekov život ima svoj kraj.

Ali ideje, znanje i djela mogu nastaviti živjeti kroz generacije.

Zato je važno ne samo šta čovjek posjeduje, nego i šta iza sebe ostavlja.

15. Zaključak — budućnost ne pripada onome ko najglasnije predviđa, nego onome čija ideja izdrži vrijeme

Ne tvrdim da će Bitcoin sigurno vrijediti milion dolara 2035. godine.

Ne tvrdim da će sigurno vrijediti deset miliona 2048. godine.

Ne tvrdim ni da će jedan satoshi 2068. godine sigurno vrijediti jedan dolar.

I ne tvrdim da će dolar nužno nestati ili da će ga Bitcoin sigurno zamijeniti.

Moja teza je drugačija.

Smatram da se budućnost Bitcoina mora posmatrati kroz međusobni odnos četiri velike sile:

Vrijeme. Matematika. Povjerenje. Monetarna održivost.

Vrijeme provjerava njegovu otpornost.

Matematika definiše njegovu monetarnu ponudu i omogućava testiranje dugoročnih modela.

Povjerenje određuje spremnost ljudi i institucija da ga prihvate.

Monetarna održivost postojećeg finansijskog sistema može uticati na brzinu njegovog budućeg usvajanja.

Ako se ove sile u narednim decenijama razviju u određenom pravcu, Bitcoin bi mogao postati mnogo više od investicione imovine.

Mogao bi postati jedan od temelja budućeg međunarodnog monetarnog sistema.

Da li će se to dogoditi između 2040. i 2050, ranije, kasnije ili nikada, danas niko ne može pouzdano znati.

Ali postoji nešto što možemo uraditi.

Možemo posmatrati.

Možemo računati.

Možemo zapisivati.

Možemo upoređivati istoriju sa budućnošću.

I možemo dozvoliti vremenu da donese konačnu presudu.

Jer novac koji danas smatramo neupitnim možda sutra neće imati istu vrijednost.

A tehnologija koju danas mnogi još uvijek ne razumiju možda će jednog dana postati sastavni dio svakodnevnog života.

Bitcoin ne mora pobijediti dolar sutra. Dovoljno je da nastavi postojati, dok svijet svakog dana iznova odlučuje kojem novcu će vjerovati.

I zato svoju tezu završavam onako kako sam je i započeo:

VRIJEME JE NAJVEĆI SUDIJA VRIJEDNOSTI.

Evala! Amin! ₿

Autorska filozofska, matematička i ekonomska razmišljanja — novembar 2026.

Tekst predstavlja ličnu hipotezu o dugoročnom razvoju Bitcoina i svjetskog monetarnog sistema. Navedeni vremenski okviri i vrijednosti nisu finansijski savjet niti garantovana predviđanja budućih događaja.

NE VJERUJ. PROVJERI. RAZUMIJ. TEK ONDA ODLUČI.

Petar Miljić – Finansije za narod

👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!

🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io

🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti

Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti finacijsku slobodu i kripto znanje. Zajedno gradimo svijet financija i kripta!

#crypto #Bitcoin #KASPA #HBAR #XRP #RENDER #NEXO #BulRan2032

https://kriptoentuzijasti.io/ko-ce-opstati-u-novom-finansijskom-sistemu

Zanimljivi članci:

👉 LUNC – while (date

👉 Binance iznenada uklanja 23

👉 Kaspa – Update 21.