SAD donio ključna pravila za stablecoine

Američki Ured kontrolora valute (Office of the Comptroller of the Currency – OCC) objavio je 21. listopada 2026. konačna provedbena pravila zakona GENIUS Act (Guiding and Establishing National Innovation for U.S. Stablecoins Act). Nova pravila stupaju na snagu 18. siječnja 2027. godine i predstavljaju važan korak prema stvaranju reguliranog tržišta platnih stablecoina u Sjedinjenim Američkim Državama.

GENIUS Act, donesen u srpnju 2025., postavio je zakonske temelje za izdavanje i korištenje stablecoina, dok sadašnja odluka OCC-a detaljnije definira kako će se ti zahtjevi provoditi u praksi. Pravila obuhvaćaju izdavanje stablecoina, upravljanje rezervama, kapitalne zahtjeve, otkup tokena, upravljanje rizicima i regulatorni nadzor. Time se stablecoini, koji su se godinama razvijali prvenstveno unutar kriptoindustrije, dodatno približavaju tradicionalnom financijskom sustavu. Ipak, nova pravila OCC-a odnose se na izdavatelje i aktivnosti pod njegovom nadležnošću, a ne na cjelokupno američko tržište bez iznimke.

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na obvezno pokriće stablecoina odgovarajućom rezervnom imovinom. Prema konačnim pravilima, izdavatelji moraju u svakom trenutku raspolagati rezervama čija je vrijednost najmanje jednaka ukupnoj vrijednosti izdanih stablecoina. Primjerice, izdavatelj koji ima 10 milijardi dolara stablecoina u optjecaju mora održavati najmanje 10 milijardi dolara odgovarajuće rezervne imovine. Zahtjev vrijedi neprekidno, a ne samo prilikom povremenih regulatornih provjera. OCC je istodobno prilagodio određena ograničenja upravljanja rezervama, ali je zadržao zahtjeve za likvidnošću, diversifikacijom i upravljanjem rizicima.

Važna promjena odnosi se i na otkup stablecoina. Raniji prijedlog predviđao je automatsko produljenje roka otkupa na sedam kalendarskih dana ako bi zahtjevi za otkup premašili 10% izdanih stablecoina tijekom 24 sata. Ta je odredba uklonjena. Umjesto toga, izdavatelj mora obavijestiti OCC o takvom povećanju zahtjeva te može zatražiti posebno odobrenje za produljenje roka. Osnovni rok otkupa ostaje najviše dva radna dana, uz propisane uvjete povezane s primitkom zahtjeva i identifikacijom korisnika. Nova pravila također zahtijevaju da izdavatelji jasno informiraju korisnike kako stablecoini nisu zakonsko sredstvo plaćanja, bankovni depoziti niti sredstva pokrivena federalnim osiguranjem depozita.

Jedna od najzanimljivijih promjena odnosi se na isplatu prinosa korisnicima stablecoina. GENIUS Act zabranjuje izdavateljima isplatu kamata ili prinosa samo na temelju držanja ili korištenja njihovih platnih stablecoina. Međutim, OCC je iz konačnih pravila uklonio ranije predloženu pretpostavku prema kojoj bi određeni programi nagrađivanja putem povezanih društava i trećih strana automatski bili smatrani nedopuštenima, osim ako se ne dokaže suprotno. To ne znači da su svi takvi programi sada dopušteni. 

Regulator je zadržao mogućnost pojedinačnog nadzora i postupanja protiv pokušaja zaobilaženja zakonske zabrane. Ova razlika posebno je važna za kriptomjenjačnice i druge platforme koje korisnicima nude nagrade za držanje stablecoina. Bankarski sektor pritom upozorava da bi atraktivni programi nagrađivanja mogli potaknuti prelazak dijela sredstava s tradicionalnih bankovnih računa u stablecoine. Time regulacija stablecoina postaje i pitanje buduće konkurencije između banaka i kriptoindustrije.

Stablecoini vezani uz američki dolar već imaju značajnu ulogu u međunarodnom kriptotrgovanju i prijenosu digitalne vrijednosti. Najpoznatiji primjeri uključuju USDT i USDC, koji nastoje održavati vrijednost od jednog američkog dolara. Jasnije regulatorno okruženje moglo bi povećati interes banaka, platnih kompanija i institucionalnih ulagača za korištenje takvih instrumenata. Posebno je važna mogućnost primjene stablecoina u međunarodnim plaćanjima, gdje tradicionalni bankarski transferi mogu uključivati više posrednika, dodatne troškove i dulje vrijeme obrade. Regulirani stablecoini mogli bi omogućiti brži prijenos vrijednosti, ali njihova stvarna učinkovitost ovisit će o infrastrukturi, likvidnosti i usklađenosti s financijskim propisima. Postoji i širi gospodarski aspekt. Budući da se rezerve dolarskih stablecoina mogu dijelom držati u kratkoročnim američkim državnim vrijednosnim papirima, rast tog tržišta mogao bi povećati potražnju za američkim državnim dugom. Time stablecoini postaju važni ne samo za kriptoindustriju nego i za međunarodnu ulogu američkog dolara.

Dok SAD finalizira provedbu GENIUS Acta, Europska unija već je uspostavila regulatorni okvir kroz uredbu MiCA (Markets in Crypto-Assets Regulation). Europska pravila za stablecoine primjenjuju se od 30. lipnja 2024. godine. MiCA razlikuje dvije osnovne kategorije reguliranih stablecoina. Prvu čine tokeni elektroničkog novca (EMT), čija se vrijednost nastoji održavati u odnosu na jednu službenu valutu, poput eura ili američkog dolara. Drugu čine tokeni vezani uz imovinu (ART), čija se vrijednost može referirati na kombinaciju valuta ili drugih vrsta imovine. Za njihovo izdavanje propisani su zahtjevi koji uključuju odobrenja, zaštitu rezervne imovine, upravljanje rizicima i prava korisnika na otkup. Europska regulativa također zabranjuje isplatu kamata povezanih s držanjem EMT i ART tokena, uključujući određene ekvivalentne pogodnosti koje nude pružatelji kriptousluga. U tom je području europski pristup izričitiji od američkog, gdje je OCC ostavio više prostora za pojedinačnu procjenu programa nagrađivanja trećih strana.

Iako američki GENIUS Act i europska MiCA imaju slične ciljeve u pogledu transparentnosti, rezervi i zaštite korisnika, njihov širi monetarni kontekst nije jednak. Sjedinjene Američke Države imaju globalno dominantnu valutu, a širenje dolarskih stablecoina moglo bi dodatno učvrstiti međunarodnu upotrebu dolara. Europska unija, s druge strane, nastoji osigurati da razvoj digitalnih plaćanja ne dovede do pretjerane ovisnosti o stablecoinima denominiranima u američkim dolarima.

Europska središnja banka upozorava na rizike povezane s takozvanom digitalnom dolarizacijom, odnosno mogućnošću da dolarski digitalni instrumenti preuzmu značajnu ulogu u plaćanjima i financijskim transakcijama izvan SAD-a. Zbog toga Europa ne nastoji samo regulirati privatne stablecoine nego i razvijati infrastrukturu koja će omogućiti veću ulogu eura u budućem digitalnom financijskom sustavu. Važno je pritom naglasiti da MiCA ne zabranjuje korištenje dolarskih stablecoina u Europi ako oni ispunjavaju odgovarajuće regulatorne zahtjeve.

Osim regulacije privatnih stablecoina, Europa razvija projekt digitalnog eura. Za razliku od privatnih stablecoina, digitalni euro predstavljao bi digitalni oblik novca središnje banke. Njegova eventualna primjena trebala bi omogućiti građanima i poduzećima korištenje javnog digitalnog novca u svakodnevnim plaćanjima. Digitalni euro još nije uveden, a njegova budućnost ovisi o daljnjim zakonodavnim i institucionalnim odlukama. Istodobno, europske banke i financijske institucije istražuju tokenizaciju bankovnih depozita. Takvi instrumenti mogli bi omogućiti prijenos bankovnog novca putem digitalne infrastrukture, uz zadržavanje pravnog odnosa između banke i klijenta. U budućnosti bi se tako mogao razviti financijski sustav u kojem paralelno postoje privatni stablecoini, tokenizirani bankovni depoziti i digitalne valute središnjih banaka. Njihova međusobna povezanost mogla bi postati jedan od važnih tehnoloških izazova sljedeće faze razvoja financijskih tržišta.

Regulatorni razvoj u SAD-u i Europi mogao bi dugoročno povećati institucionalnu primjenu blockchain tehnologije. Ako stablecoini postanu češći instrument za međunarodna plaćanja, digitalnu trgovinu i prijenos tokenizirane imovine, povećat će se i potreba za pouzdanom infrastrukturom. Ethereum i Solana već omogućuju izdavanje i prijenos stablecoina te bi mogli imati koristi od povećane aktivnosti na svojim mrežama. XRP Ledger i Stellar razvijaju infrastrukturu usmjerenu na prijenos vrijednosti i financijska plaćanja, zbog čega bi i oni mogli pronaći dodatne mogućnosti primjene. Istodobno, povezivanje različitih blockchain mreža i tradicionalnih bankarskih sustava moglo bi povećati važnost interoperabilnosti. U tom kontekstu zanimljiva su i rješenja koja razvija Quant, čija je tehnologija usmjerena na povezivanje različitih mreža i poslovnih sustava. Međutim, treba naglasiti da rast korištenja blockchain tehnologije ne mora automatski povećati potražnju za pripadajućim kriptotokenima. Banke i financijske institucije mogu koristiti privatne mreže, vlastitu infrastrukturu ili tehnološka rješenja koja ne zahtijevaju kupnju javno dostupnih kriptovaluta.

Odluka OCC-a od 21. listopada 2026. predstavlja važnu prekretnicu u razvoju američkog tržišta stablecoina. SAD sada ima konkretnija pravila za izdavatelje pod nadzorom OCC-a, dok Europa već primjenjuje MiCA regulativu i paralelno razvija vlastite projekte digitalnog novca. Za ulagače u kriptovalute to je važan dugoročni signal da se blockchain tehnologija sve ozbiljnije razmatra kao dio buduće financijske infrastrukture. Ipak, regulacija stablecoina sama po sebi nije jamstvo rasta cijena Bitcoina, Ethereuma, XRP-a, XLM-a, QNT-a ili drugih kriptovaluta. Najvažnije će biti pratiti koje mreže i tehnologije financijske institucije stvarno koriste, koliko transakcija obrađuju, kakve prihode ostvaruju i postoji li izravna povezanost između njihove primjene i potražnje za pojedinim tokenom. Ulagači bi posebno trebali razlikovati regulatorne najave i partnerstva od konkretne komercijalne primjene. Najvažnija poruka jest da američka i europska regulacija postupno otvaraju prostor za širu institucionalnu upotrebu digitalnog novca, ali da se budući rast tog tržišta neće nužno jednako odraziti na sve kriptovalute. Upravo bi stvarna upotreba, održiv poslovni model i sposobnost povezivanja s tradicionalnim financijskim sustavom mogli postati ključni čimbenici dugoročne vrijednosti pojedinih blockchain projekata. Stablecoini tako postupno prelaze iz relativno uskog područja kriptotrgovanja u širu raspravu o budućnosti globalnih plaćanja, bankarstva i digitalnog novca.

Zapratite nas na EtherX – socijalna društvena mreža napravljena od Kriptoentuzijasti

🧠 Kripto nije igra sreće, već proces učenja, discipline i donošenja odluka na temelju činjenica, a ne emocija. Tržište će uvijek nuditi prečace, brzu zaradu i glasne narative – ali dugoročno opstaju oni koji razumiju što rade i zašto to rade. Ako želiš biti ispred mase, prestani slijediti buku i počni graditi znanje. Edukacija nije trošak – ona je investicija. Ako ti je ovaj članak bio koristan, podijeli ga i pomozi nam širiti kvalitetne informacije. Kriptoentuzijasti postoje kako bi znanje bilo jače od hypea. 🚀