Uvod
Već desetljećima, američki dolar dominira svjetskim financijskim sustavom. Od kraja Drugog svjetskog rata pa sve do danas, dolar je bio ne samo glavna valuta za međunarodnu trgovinu, već i temelj globalnih deviznih rezervi. No u posljednjih nekoliko godina sve se više govori o fenomenu dedolarizacije. Države poput Kine, Rusije, Irana i čak nekih saveznikčih zemalja počinju aktivno tražiti alternative američkom dolaru. Razlozi su razni: geopolitičke tenzije, ekonomske sankcije, gubitak povjerenja u fiskalnu politiku SAD-a i pojava novih tehnologija.
U toj priči pojavljuje se i pitanje može li Bitcoin, kao decentralizirana i globalna digitalna valuta, postati nova rezervna imovina. U nastavku ćemo detaljno analizirati kako se odvija proces dedolarizacije, što znači koncept rezervne imovine, te gdje i kako se Bitcoin uklapa u tu sliku.
Što je dedolarizacija
Dedolarizacija označava proces smanjenja ovisnosti o američkom dolaru u međunarodnim transakcijama, kreditiranju, trgovini i deviznim rezervama. To znači da države počinju koristiti druge valute, poput kineskog juana, eura, rublje ili vlastitih digitalnih valuta za sklapanje ugovora i pohranu vrijednosti.
Uzrok dedolarizacije nije samo politički motiviran. SAD sve više koristi dolar kao oružje u obliku sankcija. Time se narušava neutralnost dolara kao globalnog sredstva razmjene. Kada određena zemlja biva isključena iz SWIFT sustava, zamrznuti su joj dolarski depoziti i zabranjena pristup međunarodnom financijskom tržištu, jasno je zašto mnogi traže alternativu.
No, dedolarizacija nije jednostavna. Dolar je duboko ukorijenjen u financijsku infrastrukturu, a njegova zamjena zahtijeva sustavne promjene. Upravo tu ulazi ideja o digitalnim valutama i Bitcoinu.
Uloga rezervne imovine u globalnoj ekonomiji
Rezervna imovina je sredstvo koje državne središnje banke drže kako bi stabilizirale vlastitu valutu, podmirivale međunarodne obveze i održale povjerenje u gospodarstvo. Tradicionalno, to su bile zalihe zlata, američki dolari i obveznice SAD-a. Danas više od 55% svjetskih deviznih rezervi čini dolar.
Međutim, svijet se mijenja. Kina povećava udio juana u globalnoj trgovini. Eurozona nastoji ojačati euro kao alternativu dolaru. A zlato, unatoč nepromjenjivoj vrijednosti, ima fizička ograničenja.
U takvom kontekstu, traži se nova vrsta rezervne imovine: digitalna, globalna, neutralna i otporna na političke pritiske. Bitcoin, po mnogima, zadovoljava te kriterije.
Bitcoin kao digitalna rezerva: argumenti za
Bitcoin je osmišljen kao decentralizirani oblik novca, bez potrebe za središnjom institucijom. Njegova najvažnija značajka je ograničena ponuda od 21 milijun jedinica, što ga čini otpornim na inflaciju. Uz to, Bitcoin je globalan, otvoren i ne može se kontrolirati od strane jedne države ili institucije.
U tom smislu, mnogi zagovornici tvrde da je Bitcoin savršena rezervna imovina za novo doba. On nije obveza ničije vlade. Ne može ga se zaplijeniti bez pristupa privatnim ključevima. Ne može ga se inflatorno razvodniti.
Također, likvidnost Bitcoina raste iz godine u godinu. Sve više institucija ga drži u bilancama, fondovi ulažu u njega, a tržišta za trgovinu su razvijena i operativna 24/7. To ga dodatno čini pogodnim za rezervne svrhe.
Argumenti protiv: volatilnost i politički rizici
Najveća kritika Bitcoina kao rezervne imovine je njegova volatilnost. Za razliku od zlata ili dolara, Bitcoin može gubiti ili dobivati 20% vrijednosti u samo nekoliko dana. Takva nestabilnost je neprihvatljiva za središnje banke koje teže stabilnosti i predvidljivosti.
Drugi izazov je politički otpor. Države koje imaju kontrolu nad monetarnim sustavom neće lako prepustiti dio te moći nečemu što ne mogu nadzirati. U mnogim zemljama, regulacija kriptovaluta je još uvijek neprijateljski nastrojena. Bitcoin se povezuje s kriminalnim aktivnostima, pranjem novca i izbjegavanjem sankcija, što dodatno komplicira njegovo prihvaćanje u službenim monetarnim strukturama.
Tu je i tehnička strana. Čuvanje Bitcoina zahtijeva novu infrastrukturu, edukaciju i sigurnosne protokole. Većina središnjih banaka nije spremna na takav zaokret.
Primjeri dedolarizacijskih praksi
U posljednjih pet godina, Rusija je smanjila udio dolara u svojim deviznim rezervama i trgovinskim ugovorima. Većinu trgovine s Kinom sada obavlja u rubljama i juanima. Kina potpisuje bilateralne sporazume o razmjeni valuta s brojnim zemljama, uključujući Brazil, Saudijsku Arabiju i Iran.
Zemlje BRICS-a otvoreno pozivaju na stvaranje nove zajedničke valute ili korištenje postojećih valuta u međusobnoj trgovini. Iran i Venezuela također eksperimentiraju s kriptovalutama kako bi zaobišli sankcije.
Sjedinjene Američke Države, iako i dalje dominantne, suočene su s izazovima koje donosi fragmentacija globalnog monetarnog sustava.
Može li Bitcoin biti rješenje
Teoretski, da. Bitcoin ima sve karakteristike koje rezervna imovina budućnosti treba imati: digitalan je, globalan, neutralan, transparentan i otporan na cenzuru. U praksi, međutim, to nije tako jednostavno.
Prvi problem je institucionalno prihvaćanje. Središnje banke i međunarodne organizacije su tradicionalne, spore i oprezne. Drugi problem je geopolitika. Države koje imaju koristi od sadašnjeg sustava, poput SAD-a, neće lako prihvatiti promjene koje bi oslabile njihovu poziciju.
No postoji i srednji put. Bitcoin može postati dio košarice rezervnih imovina, zajedno sa zlatom, juanom, eurom i drugim sredstvima. Takav pristup ne zahtijeva potpunu zamjenu dolara, već postepeno smanjenje ovisnosti.
Bitcoin kao instrument monetarnog nesvrstavanja
Još jedna zanimljiva perspektiva je da Bitcoin može poslužiti kao monetarni “nesvrstani pokret”. Male i srednje zemlje koje ne žele birati strane između SAD-a, Kine ili Rusije, mogle bi uvrstiti Bitcoin u svoje rezerve kao simbol neutralnosti i otpornosti.
To je već djelomično prisutno kod nekih fondova i institucionalnih investitora koji diversificiraju svoje portfelje i traže alternativne oblike pohrane vrijednosti.
Zaključak
Dedolarizacija je stvarna, ali spora. Ona nije rezultat jednog događaja, već niz promjena koje se odvijaju u pozadini globalne politike i ekonomije. U tom procesu, Bitcoin se sve češće pojavljuje kao moguća rezerva za novo doba. Njegove karakteristike odgovaraju potrebama suvremenog svijeta, ali još nije postigao institucionalno prihvaćanje koje bi mu dalo status prave rezervne imovine.
No ako nastavi rasti, ako zemlje i institucije počnu ozbiljno ulagati u njega, ako infrastruktura postane stabilna i sigurnosni standardi prihvaćeni, tada je itekako moguće da Bitcoin postane jedan od stupova novog monetarnog poretka.
Na tom putu, on može biti ne samo alat financijske slobode pojedinca, već i simbol monetarnog suvereniteta naroda.
Najava sljedećeg članka
U sljedećem nastavku serijala “Kripto & Geopolitika” ulazimo u srce borbe za globalnu moć: analizirat ćemo ulogu stablecoina u geopolitici i kako Tether, USDC i digitalni dolar vode svojevrsni financijski rat za prevlast.
U svijetu kriptovaluta gdje je buka veća od znanja, edukacija je tvoj najvažniji alat.
Ne gradi mišljenje o tržištu na osnovu memova, FOMO objava i lažnih obećanja o “pasivnoj zaradi” – nego na znanju, iskustvu i razumijevanju kako stvari zaista funkcioniraju.
# Dedolarizacija
💬 Discord zajednica: discord.gg/kriptoentuzijasti
🐦 X (bivši Twitter): @k_entuzijasti
📌 Preporučeno za čitanje: Decentralizirano financiranje ključno za napredak istraživanja mentalnog zdravlja
Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io! 🚀 Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite ih na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje. Zajedno gradimo svijet kripta! 💪🔗 #Kriptoentuzijasti #Dijeliznanje crypto #Kriptoedukacija #EtherX #društevenamreža #Crypto # binance istraga
