Svijet je posljednjih četrdeset godina svjedočio transformaciji kakva se rijetko viđa u povijesti. Kina je iz zemlje obilježene siromaštvom, ruralnim životom i centralno planiranom privredom postala globalni industrijski gigant, a zatim i tehnološka supermoć. Većina ljudi razumije osnovnu priču: slab juan, jeftina radna snaga, masovna proizvodnja i dominacija u globalnom izvozu. No to je tek prva polovica kineskog uspona.
U ovom članku nadograđujemo ono što je već obrađeno u prvom tekstu i ulazimo u dublje slojeve kineske moći. Ovo je priča o tehnologiji, infrastrukturi, podacima, digitalnom suverenitetu, globalnim koridorima, demografiji, unutarnjim slabostima, geopolitičkoj strategiji i odnosu prema kriptovalutama. Sve ono što je ostalo neispričano, a nužno je za razumjeti zašto je Kina danas ključni akter novog multipolarnog svijeta.
Od kopiranja do inovacije – tehnološka transformacija kakva se ne viđa često
Prve faze kineskog ekonomskog rasta bile su obilježene strategijom koju mnogi na Zapadu vole nazivati kopiranjem. No ono što se često zanemaruje je da je upravo ta faza omogućila Kinezima da uče, prilagođavaju, iteriraju i izgrade vlastitu stručnost na temelju postojećih zapadnih tehnologija. Ovo nije bila improvizacija, nego pažljivo planirana državna politika.
U početku je cilj bio jasan: steći tehnološko znanje što brže i što jeftinije. Ono što je počelo kao “kopiranje” vrlo brzo je preraslo u stvaranje originalnih rješenja i vlastitih tehnoloških divova. U manje od dva desetljeća Kina je podigla ekosustav kompanija kao što su Huawei, ZTE, Alibaba, Tencent, Baidu i DJI.
Posebno je značajan trenutak kada se Kina počela strateški udaljavati od uvoza zapadne tehnologije i okretati vlastitoj tehnološkoj samodostatnosti. Američke sankcije i politički pritisci dodatno su pogurali tu transformaciju. Svaki put kad bi zapadna vlada pokušala ograničiti kineski tehnološki napredak, Kina bi odgovorila ulaganjem u vlastitu infrastrukturu, čipove, AI sustave i kvantna istraživanja.
Danas više ne možemo govoriti o zemlji koja uči. Danas govorimo o zemlji koja inovira i koja u pojedinim segmentima prednjači pred Zapadom.
Digitalni suverenitet – kontrola podataka, informacija i novca
Još jedan dio kineskog uspona koji je često pogrešno shvaćen jest koncept digitalnog suvereniteta. Kina je bila prva zemlja koja je shvatila da će buduće ratove voditi informacije, podaci i digitalna infrastruktura, a ne samo tenkovi ili avioni.
Stvaranje Great Firewall-a, domaćih društvenih mreža i zatvorenog internetskog ekosustava mnogi smatraju cenzurom. I do određene mjere to jest. Ali iz perspektive kineske državne strategije, to je bio pametan i dugoročno vrlo uspješan potez.
Kina je shvatila da tko kontrolira podatke – kontrolira društvo, ekonomiju i geopolitičku moć. Stvaranjem vlastitog digitalnog ekosustava, Kina se odvojila od američke digitalne dominacije koju čine Google, Facebook, Amazon i Apple. Time je izgradila vlastiti paralelni digitalni svijet, neovisan o Zapadu.
Paralelno s tim, bila je prva velika ekonomija koja je uvela nacionalnu digitalnu valutu – digitalni juan, ili e-CNY. To nije samo platežno sredstvo, nego najveći digitalni monetarni eksperiment u modernoj povijesti. On Kini daje gotovo savršenu kontrolu nad financijskim tokovima unutar zemlje, ali i mogućnost širenja utjecaja izvan granica kroz trgovinske partnere.
Kombinacija zatvorenog interneta, digitalne valute i tehnološkog suvereniteta stvorila je digitalno carstvo koje danas nema premca.
“Jedan pojas, jedan put” – najveći infrastrukturni projekt u ljudskoj povijesti
Dok se Zapad bavio unutarnjim turbulencijama, Kina je gradila nešto što je možda najambiciozniji projekt ikada pokrenut: Belt and Road Initiative (BRI). Ovaj projekt je puno više od cesta i željeznica. On je strategija stvaranja globalne mreže ovisnosti.
Kina je ulagala milijarde u luke, ceste, željeznice, rafinerije, elektrane i telekomunikacijsku infrastrukturu u više od 150 zemalja. Države koje nemaju financijsku snagu da same izgrade ključnu infrastrukturu, oslanjale su se na kineske kredite. U zamjenu za to, Kina je dobila pristup resursima, politički utjecaj i strateške lokacije za trgovinu i logistiku.
Najvažnije u cijeloj priči jest da je Kina stvorila globalni logistički sustav preko kojeg može kontrolirati značajan dio međunarodne trgovine. Budući da 90% globalne robe putuje morima, kinesko preuzimanje luka i pomorskih koridora mijenja ravnotežu moći na načine koje još uvijek potpuno ne razumijemo.
Demografski izazovi – najveća prijetnja kineskom modelu
Iako se često čini da je kineski rast neuništiv, postoje dijelovi kineske strukture koji predstavljaju velike slabosti. Najveći od njih je demografija. Politika jednog djeteta, iako je kratkoročno stabilizirala društvo, stvorila je ogroman dugoročni problem. Kina je postala zemlja koja stari prije nego što je postala u potpunosti bogata.
Starenje stanovništva znači smanjenu radnu snagu, rast troškova skrbi, pad potrošnje i sporiji ekonomski rast. To je problem koji se ne može riješiti u nekoliko godina, niti jednostavno političkom odlukom. Demografija je inertna, spora i neumoljiva sila. Kad se jednom probudi, teško ju je zaustaviti.
Uz demografiju, kineska ekonomija suočava se s ozbiljnim strukturama rizika, uključujući nekretninske balone, prekomjerno zaduživanje i preveliki oslonac na državne investicije. Slučajevi poput Evergrandea pokazuju koliko je model rasta ponekad krhak.
Kina i kriptovalute – paradoks zabrane i dominacije
Od siromaštva do supermoći
Još jedan aspekt kineske strategije koji mnogi ne razumiju jest odnos prema kriptovalutama. Kina je prva velika država koja je zabranila trgovanje i rudarenje kripta, ali istovremeno ima jedan od najvećih blockchain ekosustava na svijetu.
Razlog za zabranu nije tehnološki, nego monetarno-politički. Kina želi apsolutnu kontrolu nad kapitalnim tokovima. Kripto predstavlja sve ono što kineska država želi izbjeći: anonimnost, kapitalni bijeg, decentralizaciju i nemogućnost cenzure.
No to ne znači da je Kina protiv tehnologije. Naprotiv, Kina je jedan od najvećih investitora u blockchain rješenja unutar državnih i privatnih institucija. Istodobno, godine prije zabrane Kina je imala dominantan udio svjetskog Bitcoin hashratea. To je potvrdilo jednu važnu stvar: Kina razumije Bitcoin bolje nego većina Zapada. Ona ga ne zabranjuje jer ga ne razumije, nego upravo zato što ga razumije.
U međuvremenu, digitalni juan i domaće blockchain mreže predstavljaju državni odgovor na globalni val decentralizacije.
Kina i Sjedinjene Države – početak Hladnog rata 2.0
Rivalstvo Kine i SAD-a jedno je od ključnih pitanja 21. stoljeća. Nekada se radilo o ekonomskom nadmetanju. Danas je to technopolarni sukob, gdje obje sile žele kontrolirati čipove, umjetnu inteligenciju, energetske resurse i digitalnu infrastrukturu.
SAD pokušava ograničiti kineski pristup naprednim čipovima, dok Kina gradi vlastiti litografski i AI ekosustav. Sukob se proširio i na monetarnu sferu. Dolar je i dalje dominantna valuta svijeta, ali Kina sve agresivnije promiče juan u međunarodnoj trgovini, posebno među zemljama BRICS-a.
Geopolitički sukob nije više pitanje vojske ili ideologije, već kontrole nad tehnologijom, energijom, financijama i informacijama. Ovo je početak dugotrajnog multipolarnog svijeta u kojem se globalna moć više ne mjeri brojem nosača aviona, nego količinom podataka, kontrolom nad čipovima i sposobnošću upravljanja digitalnim sustavima.
Zaključak – Svijet ulazi u novu fazu, a Kina je jedan od glavnih arhitekata
Uspon Kine nije slučajnost niti privremeni fenomen. Radi se o kombinaciji discipliniranog dugoročnog planiranja, pametne industrijske politike, geopolitičke strategije i tehnoloških ambicija kakvih se rijetko viđa. Ona više nije samo “tvornica svijeta”, nego graditelj infrastrukture, tehnološka sila, digitalni suveren i globalni investitor.
Ali Kina nije nepobjediva niti savršena. Njena demografija, unutarnji ekonomski rizici, međunarodni pritisci i sve veći sukob sa Sjedinjenim Državama predstavljaju realne izazove koji će oblikovati sljedeća desetljeća.
U svijetu koji se ubrzano mijenja, razumijevanje kineskog modela postaje ključno za razumijevanje globalne ekonomije, geopolitike i digitalnih inovacija. Bilo da se bavimo kriptom, investicijama, trgovinom ili dugoročnim ekonomskim trendovima, Kina je faktor koji se više nikada ne može ignorirati. Ona je jedan od glavnih arhitekata novog poretka koji se upravo gradi pred našim očima.
Kripto nije igra sreće, nego disciplina i razumijevanje onoga u što ulažeš.
Znanje, rizik, analiza i dugoročno razmišljanje – to je put kojim hodamo.
– Mario Jaklenec | KriptoEntuzijasti –
Edukacija bez hypea. Zajednica bez slijepog praćenja. Cilj bez iluzija.
Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io!
🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
💬 Pridruži se zajednici: https://discord.gg/kriptoentuzijasti
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti
🧠💡 Analiziraj prije nego vjeruješ – misli samostalno, jer će inače tržište misliti umjesto tebe.
U svijetu kriptovaluta gdje je buka veća od znanja, edukacija je tvoj najvažniji alat.
Ne gradi mišljenje o tržištu na temelju memova, FOMO objava i lažnih obećanja o “pasivnoj zaradi” – nego na znanju, iskustvu i razumijevanju kako stvari zaista funkcioniraju.
Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje.
Zajedno gradimo svijet kripta!
#Kriptoentuzijasti #Dijeliznanje #KriptoEdukacija #EtherX #Crypto
Sirotinjo i Bogu si teška! Kriptoentuzijasti
Kripto edukacija Sirotinjo i Bogu si teška! | % Kriptoentuzijasti
kriptoentuzijasti.io
