Polako se bližimo kraju januara 2026. godine. Početni utisci su se slegli, euforije i strahovi s početka godine su utihnuli, i sada je pravi trenutak da hladne glave pogledamo gdje se globalni finansijski sistem zaista nalazi i šta bi nas moglo očekivati tokom 2026. godine.
Iza nas su godine nagomilanih dugova, nekontrolisanog štampanja novca, geopolitičkih potresa i sve vidljivijeg gubitka povjerenja u institucije koje su decenijama predstavljane kao stub stabilnosti. Ono što danas gledamo nije iznenadni lom, već posljedica dugog procesa u kojem su problemi gurani pod tepih, odlagani i maskirani privremenim rješenjima.
Ulazak u 2026. ne donosi jasan oporavak, ali ni trenutni kolaps. Nalazimo se u fazi zatišja u kojoj se tržišta prividno stabilizuju, dok se ispod površine gomilaju pritisci. Inflacija je u mnogim državama i dalje realnost, kamatne stope su ostavile dubok trag na potrošnju i privredu, a povjerenje običnog čovjeka u finansijski sistem nikada nije bilo krhkije.
Istovremeno, svjedočimo sve većem jazu između zvaničnih narativa i onoga što ljudi osjećaju u svakodnevnom životu. Brojke na papiru često izgledaju bolje nego stanje u novčanicima građana. Tržišta kapitala, nekretnine, energenti i digitalna imovina kreću se u okruženju povišene neizvjesnosti, gdje jedna politička odluka ili geopolitički događaj može promijeniti pravac u vrlo kratkom roku.
U takvom okruženju, 2026. godina neće biti godina lakih odgovora, ali može biti godina jasnijeg sagledavanja realnosti. Ovo je period u kojem razumijevanje sistema postaje važnije od brzih odluka, a znanje vrijednije od nagađanja. Upravo zato je važno sagledati širu sliku, povezati ekonomske, političke i monetarne tokove i razumjeti gdje se nalazimo kao pojedinci unutar tog sistema.
Ovaj članak nije tu da širi strah, niti da prodaje lažni optimizam. Cilj je da se realno, smireno i bez senzacionalizma sagleda globalna finansijska situacija u 2026. godini i pruži okvir za razmišljanje onima koji žele da donose odluke svjesno, a ne pod pritiskom buke i naslova.
Globalna finansijska situacija 2026.
Globalna finansijska situacija 2026. je teška ali nije doslovno “najgora u istoriji” (poput 2008. ili Velike depresije), ali je kompleksna, neizvjesna i opterećena brojnim ozbiljnim problemima koji utiču na ekonomije, finansijska tržišta i investitore.
Evo šta se realno i trenutno dešava (osnovano na najnovijim ekonomskim i institucionalnim analizama):
1. Globalni rast je spor i ispod dugoročnog prosjeka
• Globalni BDP raste, ali vrlo umjereno – oko ~2.6–2.7 % u 2026. godini prema UN i Svjetskoj banci. To je niže od trendova prije pandemije COVID-19.
2. Nema masovne finansijske krize poput 2008. ali rizici postoje
• Svjetska ekonomija je pokazala otpornost, ali je rast slabiji u naprednim ekonomijama (USA, EU, Japan).
• Inflacija je pala u mnogim zemljama, zbog čega centralne banke obično mogu smanjiti kamate, ali to ne garantuje snažan rast.
3. Veliki problemi nisu nestali — i dalje su tu
• Dug javnih i privatnih sektora je veoma visok u gotovo svim razvijenim ekonomijama (dug možda iznad 110 % BDP-a).
• Rast nejednakosti među zemljama: značajan broj zemalja u razvoju ostaje siromašniji nego 2019.
• Trgovinski konflikt, geopolitika (npr. tarife, odnosi SAD–Kina) i energetski rizici opterećuju globalne lanca vrijednosti.
4. Toksični ili „crni labud“ rizici su stvarni
• Mogući pad investicija, bankarski problemi, ili neočekivani događaji (ratovi, veliki energetski šokovi ili bankarski stres) mogu iznenada pogoršati situaciju — to se ne može isključiti. Ekonomisti često napominju da je sadašnji sistem ranjiv zbog visokog duga i globalnih neravnoteža.
5. Dakle, situacija jeste “teška” ali NIJE standardna kriza tipa 2008. (još)
• Rast još postoji i neke banke i kompanije zarađuju. Nema nekog opšteg kolapsa tržišta ili klasične sistemske krize — ali teškoće i rizici su veći i dugotrajniji nego što je uobičajeno u normalnim ekonomskim ciklusima.
Sažetak realnog stanja (bez hype-a):
✔️ Globalni rast i dalje postoji (ali slab).
✔️ Inflacija se obično smanjuje, ali dug i neravnoteže opterećuju sistem.
✔️ Nema potpune globalne depresije, ali strukturalni problemi su veliki.
✔️ Nepovoljni faktori (geopolitika, trgovinski konflikti, bankarska politika) povećavaju rizike.
Glavni makro ekonomski rizici 2026 godine
Rizik “više za duže” kamate i inflacije koja se vraća kroz zadnja vrata
Inflacija se u mnogo zemalja smirila, ali nije “pobijeđena zauvijek”. Dovoljan je novi talas carina, poremećaj energije, jačanje plata ili slabljenje valute i dobiješ drugi krug inflacije. To investitoru znači da obveznice i dionice mogu opet doživjeti repricing, a realna ekonomija usporiti. OECD eksplicitno navodi rizike od ponovnog inflatornog pritiska, rasta fiskalnih briga i naglog repricinga na tržištima.
Rizik prevelikog duga i fiskalnih rupa
Svijet ulazi u 2026 sa ogromnim javnim i privatnim dugom. Kad je dug visok, sistem postaje osjetljiv na svaku promjenu kamate i rasta. To je teren gdje “mala promjena” pravi veliki problem: skuplje refinansiranje, više bankrota, više pritiska na budžete, veće šanse za poreze i rezove. BIS baš na to upozorava kroz prizmu zaduženosti domaćinstava i kompanija i šire finansijske stabilnosti.
Rizik usporavanja rasta i “meko sletanje” koje lako postane tvrdo
IMF-ov januarski update projektuje rast koji se postepeno hladi u 2026. To nije katastrofa, ali znači manju toleranciju tržišta na loše vijesti. Kad je rast tanak, svaka greška politike ili šok izvana ima jači efekat na dobit kompanija i zaposlenost.
Rizik geopolitike i trgovinske fragmentacije
Ovo je danas možda najopasnija kategorija jer je nepredvidiva, a direktno udara u energiju, lance snabdijevanja, industriju i valute. OECD otvoreno pominje mogućnost novih trgovinskih restrikcija i šokova izvana. WEF rizici za 2026 takođe guraju “rivalstvo velikih sila” i šire ekonomske rizike visoko na listu.
Rizik “politizacije” centralnih banaka i gubitka povjerenja
Ako tržište posumnja da centralna banka nije nezavisna, traži veću premiju rizika: skaču dugoročni prinosi, raste cijena kredita, a valute i dionice postaju nervoznije. Reuters je baš ovih dana izvještavao o strahu investitora da politički pritisci na Fed mogu podići prinose i destabilizovati očekivanja. Ovo je bitno i za Evropu i za Švajcarsku jer se stres iz USD tržišta preliva svuda.
Rizik balona u pojedinim segmentima tržišta i “AI euforije”
Kad kapital traži priču, a rast je slab, često dobiješ prenapuhane valuacije u “najpopularnijoj temi”. Reuters u kontekstu ECB rizika pominje i mogućnost balona vođenog AI hype-om. Investitorski prevod: moguće su brze korekcije, pogotovo tamo gdje valuacija bježi od fundamentalne zarade i cash flow-a.
Rizik finansijske stabilnosti kroz banke i posebno “nebankarski” sektor
Ovo mnogi preskaču, a često bude izvor iznenađenja. SNB u svom Financial Stability Report-u obrađuje rizike za švajcarski finansijski sistem i posebno naglašava ulogu nebankarskih finansijskih posrednika (NBFIs) u Švajcarskoj. To je bitno jer stres u NBFI često izgleda “nevidljivo” dok odjednom ne povuče likvidnost i ne napravi lančanu reakciju.
Švajcarska-specifično, investitorski praktično
SNB je od juna 2025 na 0% i tržište je osjetljivo na promjene očekivanja kamate i franka. U Švajcarskoj ti valuta (CHF) često postane “sigurna luka”, što može pojesti prinos ako si u stranoj aktivi bez hedga. Uz to, nekretnine su posebna priča: kad god se promijeni kreditni uslov ili regulatorni ton, cijene i dostupnost finansiranja mogu brzo promijeniti dinamiku.
