Zašto previše informacija smanjuje razumijevanje

Intuitivno se vjeruje da više informacija znači više znanja. U praksi se događa suprotno. Kada je informacija previše, razumijevanje slabi. Mozak nema kapacitet da obradi sve ulaze jednako kvalitetno. Umjesto dubine, dobiva se površnost.

Preopterećenost informacijama stvara lažni osjećaj informiranosti. Čovjek zna mnogo fragmenata, ali ne vidi cjelinu. Zna što se dogodilo, ali ne zna zašto. Zna tko je rekao, ali ne zna što to znači.

U kriptu je ovaj problem izražen jer se informacije stalno mijenjaju. Ono što je danas važno, sutra je zaboravljeno. U takvom tempu, nema vremena za integraciju. Razumijevanje traži pauzu, a pauza djeluje kao rizik.

Previše informacija također povećava ovisnost o tuđim mišljenjima. Kada ne možeš sve sam da obradiš, oslanjaš se na one koji djeluju sigurnije. To smanjuje samostalno razmišljanje i povećava utjecaj mase.

Februar insistira na suprotnom pristupu. Manje informacija, više vremena. Manje praćenja, više promatranja. Razumijevanje ne dolazi iz količine, nego iz odnosa prema onome što je već poznato.

Kada se smanji unos informacija, pojavljuje se prostor za povezivanje. Stvari počinju da imaju smisla. Ne zato što je stigla nova vijest, nego zato što je um imao vremena da obradi postojeće.

Razumijevanje nije stanje u kojem znaš sve. To je stanje u kojem znaš dovoljno da ne reagiraš na svaku novu informaciju. Februar gradi upravo tu otpornost.