“Sell in May and go away, and come back on St. Leger’s Day.”
Ova poruka potiče iz starog britanskog tržišnog pravila koje sugeriše da su istorijski slabiji prinosi na tržištu često dolazili u periodu od maja do oktobra, dok su jači periodi bili od novembra do aprila.
Značenje nije da tržište uvijek pada u maju, nego da su kroz istoriju ljetni mjeseci često imali slabije performanse, manju likvidnost i više neizvjesnosti.
Pa da se bacimo na analizu slike.
Kada čovjek pogleda istoriju tržišta bez emocija, bez YouTube naslova i bez dnevne panike, počinje primjećivati jednu veoma važnu stvar — tržišta imaju cikluse. Ljudi se mijenjaju, tehnologija se mijenja, države se mijenjaju, ali ljudska psihologija gotovo uvijek ostaje ista.
Priložena analiza prikazuje kretanje S&P 500 indeksa od 1928. godine do danas, podijeljeno u tri dijela godine:
plavo predstavlja period januar–april,
crveno maj–avgust,
žuto septembar–decembar.
Kada se pogleda prvi period od 1928. do 1941. godine, odmah se vidi ogromna nestabilnost. Srednji dio godine bio je veoma snažan, dok je završni dio godine donosio velike padove. To je bio period Velike depresije, ekonomskog haosa, bankarskih problema i Drugog svjetskog rata. Tržište tada nije reagovalo samo na ekonomiju, nego prije svega na strah i nesigurnost.
To nam pokazuje jednu veoma važnu stvar: kada sistem prolazi kroz velike promjene, tržište postaje ekstremno emocionalno.
U drugom periodu, od 1942. do 1959. godine, slika se potpuno mijenja. Nakon rata dolazi industrijski rast, razvoj ekonomije, jačanje proizvodnje i optimizam stanovništva. Sva tri dijela godine postaju pozitivna. To je period kada kapital traži rast, a ne zaštitu.
Treći period, od 1960. do 1987. godine, pokazuje nešto veoma zanimljivo. Prvi dio godine ostaje snažan, ali srednji dio godine počinje slabiti. To je vrijeme inflacije, naftnih šokova, geopolitičkih tenzija i velikih monetarnih promjena nakon ukidanja zlatnog standarda 1971. godine.
I onda dolazimo do posljednjeg perioda — 1988. do 2025. godine.
Tu vidimo nešto što je možda najvažnija poruka cijele slike.
Tržište više nije ekstremno nestabilno kao nekada. Povrati su raspoređeni mnogo ravnomjernije kroz godinu. To znači da je finansijski sistem postao sofisticiraniji, ali i mnogo više kontrolisan od strane centralnih banaka, velikih fondova i institucionalnog kapitala.
Drugim riječima:
danas tržište manje reaguje na realnu ekonomiju, a mnogo više na monetarnu politiku, kamatne stope, likvidnost i ponašanje velikih igrača.
Ova analiza nas uči da istorija nikada ne daje identične događaje, ali veoma često daje iste obrasce ponašanja.
Kada vlada strah — kapital bježi.
Kada vlada pohlepa — kapital juri rizik.
Kada centralne banke štampaju novac — tržišta rastu.
Kada likvidnost nestaje — dolazi panika.
Zato ozbiljan ulagač ne gleda samo cijenu.
On gleda cikluse.
Gleda psihologiju mase.
Gleda monetarnu politiku.
Gleda ponašanje kapitala kroz istoriju.
Jer prošlost ne služi da bismo živjeli u njoj.
Prošlost služi da bismo razumjeli šta se možda ponovo sprema iza ugla.
I upravo zato je analiza istorije važna.
Ne zato da predvidimo budućnost 100%.
Nego da ne budemo potpuno iznenađeni kada se ona počne ponavljati.
Petar Miljić – Finansije za narod
👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!
🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti
Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti finacijsku slobodu i kripto znanje. Zajedno gradimo svijet financija i kripta!
#crypto #Bitcoin #KASPA #HBAR #XRP #RENDER #NEXO #BulRan2032
https://kriptoentuzijasti.io/ko-ce-opstati-u-novom-finansijskom-sistemu
