Zašto većina investitora traži cijenu, dok bi trebalo da proučava kredit, dug, likvidnost, istoriju i ljudsko ponašanje
📋 Sadržaj članka
- 📌 Investitor ili kockar?
- 📌 Problem današnjeg investiranja: pristup tržištu je demokratizovan, znanje nije
- 📌 Ray Dalio i ideja velikih ciklusa
- 📌 NBER: šta je zapravo business cycle?
- 📌 BIS: postoji još jedan, mnogo duži ciklus
- 📌 5–7 godina? 8 godina? 15–20 godina?
- 📌 Kredit je jedna od najvažnijih stvari koju investitori ne gledaju
- 📌 1929: kada je euforija postala katastrofa
- 📌 1987: Black Monday
- 📌 1997–1998: Azija, Rusija i LTCM
- 📌 2000–2001: Dot-com balon
- 📌 2008: kada je kreditni ciklus pokazao zube
- 📌 2009: Genesis Block
- 📌 2020: potpuno drugačija kriza
- 📌 2022: inflacija vraća cijenu novca
- 📌 Sada dolazimo do Shemitah ciklusa
- 📌 Šta je onda stvarni obrazac?
- 📌 Šta onda ozbiljan investitor treba pratiti?
- 📌 Najvažnija lekcija iz gotovo jednog vijeka kriza
- 📌 Zato, prijatelju, nastavi govoriti
- 📌 Moja osnova i izvori
- → Zanimljivi članci:
Prijatelju moj dragi, mislio sam da ovo nikada neću napisati, ali ima nešto jače od mene.
Malo ljudi zaista razumije o čemu ti govoriš u svojim videima i o čemu ja pokušavam pisati u svojim člancima.
Ne zato što su finansijska tržišta rezervisana za nekakvu intelektualnu elitu. Problem je mnogo jednostavniji: većina ljudi koja dođe na tržište ne traži znanje.
Traži odgovor.
Kada da kupim?
Kada da prodam?
Gdje je dno?
Gdje je vrh?
Koliko Bitcoin može rasti?
Koji coin može napraviti 10x?
To je potpuno razumljivo.
Ali upravo takav način razmišljanja predstavlja jednu od najvećih opasnosti za malog investitora.
Jer finansijska tržišta nisu mašina koja na određeni datum daje unaprijed određeni rezultat.
Ako želimo ozbiljno razumjeti tržište, moramo prestati posmatrati samo cijenu.
Moramo početi posmatrati sistem koji proizvodi cijenu.
Investitor ili kockar?
Razlika između investiranja i kockanja nije samo u tome šta kupujete.
Mnogo je važnije zašto kupujete, kako procjenjujete rizik i šta ćete uraditi ako ste pogriješili.
Čovjek može kupiti Bitcoin kao investitor.
Ali može ga kupiti i kao kockar.
Može kupiti dionicu kao investitor.
Ali može je kupiti i kao kockar.
Instrument sam po sebi ne određuje ponašanje.
Proces odlučivanja ga određuje.
Kockar prvenstveno pita:
„Koliko mogu zaraditi?“
Ozbiljan investitor mora postaviti još važnije pitanje:
„Šta se događa ako nisam u pravu?“
Tu počinje upravljanje rizikom.
Ako čovjek nema odgovor na pitanje koliko može izgubiti, koliko dugo može držati poziciju, zbog čega je kupio određenu imovinu i pod kojim uslovima njegova investiciona teza prestaje važiti, tada on nema investicionu strategiju.
Ima nadu.
Problem današnjeg investiranja: pristup tržištu je demokratizovan, znanje nije
Nikada u istoriji običnom čovjeku nije bilo jednostavnije pristupiti globalnim finansijskim tržištima.
Telefon u džepu danas omogućava ono za šta je nekada bila potrebna brokerska kuća.
Dionice.
ETF-ovi.
Obveznice.
Bitcoin.
Kriptovalute.
Derivati.
Leverage.
Sve je udaljeno nekoliko dodira ekrana.
To je ogromna demokratizacija finansija.
Ali postoji paradoks:
pristup finansijskim instrumentima demokratizovan je mnogo brže nego znanje potrebno za njihovo razumijevanje.
A aplikacija vas prije kupovine neće pitati:
Razumijete li kreditni ciklus?
Znate li šta znači realna kamatna stopa?
Razumijete li šta se događa sa valuacijama kada raste diskontna stopa?
Znate li šta znači leverage?
Razumijete li likvidnost?
Znate li šta je credit spread?
Razumijete li razliku između business cyclea i financial cyclea?
Znate li istoriju prethodnih finansijskih kriza?
Neće.
Pritisnete BUY.
I formalno ste postali investitor.
Ekonomski gledano, možda ste samo postali učesnik na tržištu.
Ray Dalio i ideja velikih ciklusa
Tu dolazimo do Raya Dalija.
Njegove knjige Principles for Dealing with the Changing World Order i Principles for Navigating Big Debt Crises pokušavaju finansijska i geopolitička dešavanja staviti u mnogo širi istorijski okvir.
Dalio proučava velike dužničke cikluse, monetarne sisteme, rezervne valute, unutrašnje političke konflikte, međunarodne odnose i uspon i pad velikih sila.
Njegov pristup polazi od ideje da događaji koji jednoj generaciji izgledaju potpuno novi često imaju istorijske prethodnike.
To je izuzetno korisna intelektualna vježba.
Ali ovdje moramo napraviti važnu akademsku razliku.
Dalijev „Big Cycle“ nije prirodni zakon.
To je interpretativni istorijsko-ekonomski model.
Koristan je kao okvir za razmišljanje o dugu, monetarnim režimima i promjenama svjetskog poretka, ali ne treba ga pretvarati u sat koji nam govori da se svakih tačno 80, 100 ili 120 godina mora dogoditi određeni događaj.
Dalio i u svojim radovima o dužničkim krizama naglasak stavlja na kredit, kamatne stope, leveraging i deleveraging.
Drugim riječima: važniji je mehanizam od kalendara.
NBER: šta je zapravo business cycle?
Ako želimo akademski govoriti o ekonomskim ciklusima, jedna od najvažnijih institucija je američki National Bureau of Economic Research — NBER.
NBER ne definiše recesiju popularnim pravilom „dva uzastopna kvartala negativnog BDP-a“.
Njegov Business Cycle Dating Committee posmatra širi skup pokazatelja ekonomske aktivnosti.
NBER razlikuje:
peak — vrh ciklusa,
contraction — kontrakciju,
trough — dno,
expansion — ekspanziju.
Ekspanzija traje od ekonomskog dna do narednog vrha.
Recesija odnosno kontrakcija traje od vrha do narednog dna.
Ono što je izuzetno važno jeste da istorijski podaci ne pokazuju nikakav fiksni vremenski interval između tih tačaka.
Business cycle postoji.
Ali:
business cycle nije kalendar.
To ruši jednu od najpopularnijih zabluda finansijskog interneta.
Ne možemo reći:
„Prošlo je X godina, prema tome recesija mora početi.“
Može.
Ali ne mora.
BIS: postoji još jedan, mnogo duži ciklus
Ovdje priča postaje još zanimljivija.
Bank for International Settlements — BIS — godinama proučava nešto što naziva financial cycle.
I to nije isto što i business cycle.
BIS istraživanja Claudija Borija, Mathiasa Drehmanna i drugih pokazuju da se finansijski ciklus posebno dobro može posmatrati kroz zajedničko kretanje:
kredita i cijena nekretnina.
Zašto?
Zato što se međusobno hrane.
Cijene nekretnina rastu.
Vrijednost kolaterala raste.
Banke mogu odobriti više kredita.
Više kredita omogućava veću kupovinu.
Veća potražnja dodatno podiže cijene.
Nastaje povratna sprega:
kredit → cijena imovine → kolateral → novi kredit → još veća cijena imovine.
Dok funkcioniše, izgleda fantastično.
Ali isti mehanizam može krenuti unazad.
Cijene padaju.
Kolateral vrijedi manje.
Banke pooštravaju kreditiranje.
Likvidnost slabi.
Investicije padaju.
Dužnici moraju prodavati.
Cijene dodatno padaju.
To je proces deleveraginga.
5–7 godina? 8 godina? 15–20 godina?
I ovdje dolazimo do jedne veoma važne činjenice.
BIS navodi da tradicionalno mjereni poslovni ciklusi često traju do približno osam godina, dok su finansijski ciklusi od početka 1980-ih često trajali približno 15 do 20 godina.
To znači:
jedan financial cycle može sadržavati više business ciklusa.
To je presudno za razumijevanje tržišta.
Jer recesija ne mora značiti kraj velikog finansijskog ciklusa.
A kraj finansijskog ciklusa često može biti mnogo opasniji od običnog ekonomskog usporavanja.
Zbog toga je tvrdnja da tržište „mora“ napraviti vrh određenog mjeseca samo zato što je prošao određeni broj godina metodološki veoma slaba.
Kredit je jedna od najvažnijih stvari koju investitori ne gledaju
Jedno od najvažnijih dugoročnih istraživanja finansijskih kriza napravili su Moritz Schularick i Alan Taylor, a kasnije Òscar Jordà, Schularick i Taylor.
Analizirajući više od jednog vijeka podataka iz razvijenih ekonomija, istraživači su pronašli snažnu vezu između kreditnih ekspanzija i kasnije finansijske nestabilnosti.
Jedan od njihovih najvažnijih zaključaka jeste da je snažan rast kredita među najboljim indikatorima povećane vjerovatnoće buduće finansijske krize.
To ne znači:
„kredit raste — sutra dolazi krah.“
To znači:
što sistem akumulira više leveragea, postaje osjetljiviji na šokove.
To je ogromna razlika.
Kriza često nije posljedica jednog događaja.
Događaj je samo šibica.
Gorivo je akumulirano godinama.
1929: kada je euforija postala katastrofa
Velika depresija predstavlja jedno od najvažnijih upozorenja finansijske istorije.
Tokom 1920-ih američka ekonomija snažno je rasla.
Rasla je produktivnost.
Rasla je potrošnja.
Rasla je berza.
Rastao je optimizam.
Ali rasli su i leverage i špekulacija.
Oktobra 1929. dolazi do sloma.
Na Black Monday, 28. oktobra, Dow Jones pao je gotovo 13%.
Dan kasnije, na Black Tuesday, još približno 12%.
Do sredine novembra indeks je izgubio gotovo polovinu vrijednosti, a pad se nastavio sve do 1932.
Od vrha do dna Dow je izgubio približno 89% vrijednosti.
To je lekcija koju bi svaki investitor trebalo da zapamti.
Čovjek koji je nakon prvog pada od 30%, 40% ili 50% rekao:
„Sada sigurno ne može više pasti“
tek je počinjao upoznavati značenje riječi bear market.
1987: Black Monday
- oktobra 1987. Dow Jones Industrial Average pao je 22,6% u jednom danu.
Jednom.
Danu.
To ostaje jedan od najdramatičnijih jednodnevnih padova u istoriji američkog tržišta.
Važno je primijetiti da 1987. nije proizvela novu Veliku depresiju.
To nam pokazuje još nešto:
berzanski krah i ekonomska depresija nisu ista stvar.
Tržište kapitala i realna ekonomija jesu povezani.
Ali nisu identični.
1997–1998: Azija, Rusija i LTCM
Azijska finansijska kriza počela je 1997. u Tajlandu i proširila se na veliki dio istočne i jugoistočne Azije.
Problemi deviznih kurseva, kapitalnih tokova, slabosti finansijskog sistema i visokih finansijskih ranjivosti međusobno su se pojačavali.
Godinu kasnije Rusija ulazi u dužničku krizu.
A onda Long-Term Capital Management — hedge fond u kojem su učestvovali neki od najsofisticiranijih finansijskih umova tog vremena — dolazi pred kolaps.
U septembru 1998. grupa od 14 banaka i brokerskih kuća obezbijedila je približno 3,6 milijardi dolara kako bi spriječila njegov nekontrolisani kolaps.
Lekcija?
Inteligencija ne uklanja rizik leveragea.
2000–2001: Dot-com balon
Krajem devedesetih internet je mijenjao svijet.
I investitori su bili u pravu.
Internet jeste promijenio svijet.
Problem je što iz tačne tehnološke teze ne slijedi automatski tačna cijena svake kompanije povezane sa tom tehnologijom.
Kapital je jurio internet kompanije.
Valuacije su eksplodirale.
Profit je često postao sekundaran.
Narativ je bio važniji.
A onda je balon pukao.
NBER datira vrh američkog business cyclea u mart 2001, nakon desetogodišnje ekspanzije.
To je još jedna ogromna lekcija za današnje investitore:
možete biti potpuno u pravu o budućnosti tehnologije i potpuno pogriješiti o cijeni koju ste za nju platili.
2008: kada je kreditni ciklus pokazao zube
Ako postoji moderna kriza koju svaki investitor mora proučiti, onda je to 2008.
Godinama prije krize rastao je hipotekarni kredit.
Rasle su cijene nekretnina.
Rastao je leverage.
Finansijski proizvodi postajali su sve složeniji.
Rizik je izgledao raspoređen.
U stvarnosti je bio umrežen.
Kada su cijene nekretnina počele padati i subprime krediti propadati, problem više nije bio samo američka kuća.
Postao je problem globalnog finansijskog sistema.
Velika recesija trajala je od decembra 2007. do juna 2009.
Američki realni BDP pao je 4,3% od vrha do dna, što je prema Federal Reserve History predstavljalo najveći pad u poslijeratnom periodu prema tada dostupnim podacima.
I upravo iz te krize nastaje Bitcoin.
2009: Genesis Block
- januara 2009. nastao je Bitcoin Genesis Block.
Satoshi Nakamoto u njega ugrađuje naslov britanskog The Timesa:
„The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks.“
Ne smijemo akademski tvrditi da nam je Satoshi ostavio precizno objašnjenje šta je tom porukom želio reći.
Nije.
Ali istorijski kontekst je fascinantan.
Bitcoin nastaje neposredno nakon najveće finansijske krize generacije.
Njegov dizajn uvodi sistem digitalnog novca koji ne zahtijeva centralnog posrednika da bi dvije strane izvršile transakciju.
Zbog toga je teško odvojiti filozofsku istoriju Bitcoina od krize povjerenja u finansijske institucije 2008.
Bitcoin nije nastao tokom finansijskog mira.
Nastao je u ruševinama kreditne krize.
2020: potpuno drugačija kriza
A onda dolazi još jedna važna lekcija.
COVID-19.
Kriza 2020. nije počela klasičnim kreditnim balonom poput 2008.
Početni šok bio je eksterni — pandemija i naglo zaustavljanje velikog dijela ekonomske aktivnosti.
Finansijska tržišta su se u martu 2020. našla pod ogromnim stresom.
Federal Reserve je vrlo brzo spustio kamatne stope praktično na nulu, kupovao velike količine državnih i hipotekarnih vrijednosnih papira i pokrenuo vanredne programe likvidnosti.
Ovo je izuzetno važno.
Nisu sve krize iste.
I upravo zato ne postoji jedan indikator koji će predvidjeti svaku buduću krizu.
2022: inflacija vraća cijenu novca
Nakon pandemijskih stimulansa, problema u lancima snabdijevanja, snažne potražnje, energetskih šokova i geopolitičkih poremećaja, inflacija postaje centralni makroekonomski problem.
Centralne banke počinju agresivno stezati monetarnu politiku.
IMF je 2022. upozoravao na rast rizika finansijske stabilnosti, volatilnost tržišta, pogoršanje likvidnosti i opasnost neurednog zaoštravanja finansijskih uslova.
Za investitora je lekcija jednostavna:
cijena novca je važna.
Kada je novac gotovo besplatan, investitori mogu tolerisati izuzetno udaljene buduće profite.
Kada cijena kapitala poraste, valuacije se mijenjaju.
I tada ono što je juče izgledalo jeftino može odjednom izgledati veoma skupo.
Sada dolazimo do Shemitah ciklusa
Ovo je dio gdje moramo biti posebno disciplinovani.
Shemitah ili Shmita jeste stvaran sedmogodišnji ciklus u jevrejskoj tradiciji.
Tradicionalno je povezan sa sabatskom godinom, odmorom poljoprivrednog zemljišta i pravilima o otpuštanju dugova.
Dakle:
sedmogodišnji Shemitah ciklus postoji.
Ali iz toga ne slijedi:
Shemitah uzrokuje berzanske krahove.
Za takvu tvrdnju ne postoji prihvaćen empirijski dokaz u savremenoj ekonomskoj literaturi.
I ovdje nastaje fascinantna intelektualna zamka.
Pogledamo:
Razmak izgleda nevjerovatno.
Sedam godina.
Sedam godina.
Sedam godina.
I mozak kaže:
„Eureka!“
Ali nauka postavlja drugo pitanje:
Šta smo izostavili?
Selection bias: način na koji sami sebe možemo prevariti
Ako želimo dokazati sedmogodišnji obrazac, nije dovoljno pronaći događaje koji odgovaraju teoriji.
Moramo tražiti i događaje koji joj ne odgovaraju.
1973–74.
1980–82.
1990–91.
1997–98.
2000–01.
2007–09.
2011–12.
Odmah vidimo problem.
Finansijske i ekonomske krize ne dolaze uredno svakih sedam godina.
Neke jesu približno sedam godina udaljene.
Druge nisu.
Zato akademski korektan zaključak glasi:
Shemitah je zanimljiva istorijsko-religijska struktura koju možemo upoređivati sa tržišnim događajima, ali trenutno nemamo dokaz da predstavlja uzročni ili pouzdano prediktivni finansijski ciklus.
To ne znači da je ne treba proučavati.
Znači samo da moramo razlikovati:
činjenicu, korelaciju, hipotezu i dokaz.
Šta je onda stvarni obrazac?
Kada uklonimo mistiku, pojavljuje se nešto možda još fascinantnije.
Uzroci nisu isti.
Ali određeni elementi se vraćaju:
pretjerani optimizam,
pogrešna procjena rizika,
rast leveragea,
jeftin kapital,
finansijske inovacije koje ljudi ne razumiju,
rast cijena imovine,
narativ da je „ovaj put drugačije“,
promjena monetarnih uslova,
nestanak likvidnosti,
prisilna prodaja,
panika.
Ne pojavljuju se svi elementi u svakoj krizi.
Ali pojavljuju se dovoljno često da zaslužuju pažnju.
Tržište nije sat
Zato je jedna od najvažnijih poruka ovog teksta:
Ciklusi postoje. Ali tržište nije sat.
NBER nam pokazuje poslovne cikluse.
BIS pokazuje finansijske cikluse.
Dugoročna istraživanja pokazuju vezu kreditnih boomova i finansijskih kriza.
Dalio pokušava te procese staviti u još širi istorijski okvir duga, novca, imperija i svjetskog poretka.
Shemitah nam pokazuje fascinantnu sedmogodišnju religijsko-istorijsku tradiciju.
Ali nijedan od tih okvira ne daje čovjeku čarobni datum:
„Prodaj Bitcoin 17. marta u 14:35.“
Ko vam to obeća, ne prodaje vam nauku.
Prodaje vam sigurnost.
A sigurnost je jedan od najskupljih proizvoda na finansijskom tržištu.
Šta onda ozbiljan investitor treba pratiti?
Mnogo manje treba gledati ko je nacrtao najljepšu strelicu prema gore, a mnogo više:
kamatne stope,
realne prinose,
yield curve,
rast privatnog kredita,
credit-to-GDP,
kreditne spreadove,
bankarske standarde kreditiranja,
default rate,
likvidnost,
novčanu masu,
cijene nekretnina,
korporativni leverage,
rokove refinansiranja duga,
nezaposlenost,
profitne marže,
fiskalni deficit,
bilans centralne banke,
inflaciju,
i geopolitiku.
Ali čak ni tada nećete dobiti sigurnost.
Dobićete nešto mnogo vrijednije.
Bolju procjenu vjerovatnoće.
To je investiranje.
Najvažnija lekcija iz gotovo jednog vijeka kriza
Ako pogledamo period od 1929. do danas, jedna stvar postaje očigledna.
Krize mijenjaju oblik.
- nije bila 1987.
- nije bila 1997.
- nije bila 2000.
- nije bila 2008.
- nije bila 2020.
- nije bila 2022.
Ali čovjek ostaje začuđujuće sličan.
Strah.
Pohlepa.
Euforija.
Leverage.
FOMO.
Panika.
Kapitulacija.
Zaborav.
A onda nova generacija investitora dođe na tržište uvjerena da je otkrila nešto što prethodne generacije nisu znale.
Zato, prijatelju, nastavi govoriti
Nastavi govoriti o stvarima koje možda neće donijeti najviše klikova.
O dugu.
O kreditu.
O ciklusima.
O istoriji.
O likvidnosti.
O monetarnom sistemu.
O geopolitici.
O riziku.
Jer mnogo je jednostavnije napraviti video:
„BITCOIN IDE NA 250.000 $!“
nego objasniti čovjeku kako funkcioniše kreditni sistem.
Mnogo je jednostavnije reći:
„OVO JE DNO!“
nego priznati:
„Ne znam gdje je tačno dno, ali mogu analizirati rizik.“
I upravo ta druga rečenica pokazuje mnogo veće znanje.
Moja osnova i izvori
Za NBER-ov formalni okvir vrijedi početi od njihove hronologije: Business Cycle Dating Committee definiše vrhove i dna ekonomske aktivnosti i eksplicitno tretira ekspanziju kao period od trougha do peaka, a recesiju od peaka do trougha. Istorijska hronologija pokazuje da ciklusi nemaju fiksnu dužinu.
Link: https://www.nber.org/research/data/us-business-cycle-expansions-and-contractions
Link: https://www.nber.org/research/business-cycle-dating
Za financial cycle najvažniji su radovi BIS-a. Drehmann, Borio i Tsatsaronis identifikuju srednjoročni finansijski ciklus prvenstveno kroz zajedničke oscilacije kredita i cijena nekretnina, a BIS nalazi i snažnu povezanost vrhova tih ciklusa sa finansijskim krizama. Borio navodi da su od ranih 1980-ih finansijski ciklusi često trajali približno 15–20 godina, nasuprot business ciklusima koji tradicionalno traju do oko osam godina.
Link: https://www.bis.org/publ/qtrpdf/r_qt1812g.htm
Link: https://www.bis.org/publ/work380.pdf?utm_source=chatgpt.com
Za vezu kredita i kriza posebno su važni Schularick–Taylor i Jordà–Schularick–Taylor. Dugoročni podaci za razvijene ekonomije pokazuju da je kreditna ekspanzija snažan prediktor finansijske nestabilnosti, dok recesije nakon kreditnih boomova imaju tendenciju da budu bolnije. To daje mnogo čvršću empirijsku osnovu od pokušaja određivanja krize prema kalendaru.
Link: https://www.nber.org/papers/w16567
Link: https://www.nber.org/papers/w15512
Dalijev okvir treba čitati kao interpretativni model, ne kao NBER/BIS statistički standard. Njegovi radovi Principles for Navigating Big Debt Crises i The Changing World Order povezuju kredit, kamate, leveraging/deleveraging i duže promjene monetarnog i političkog poretka.
Link: https://www.principles.com/big-debt-crises?utm_source=chatgpt.com
Link: https://www.principles.com/?utm_source=chatgpt.com
Istorijski podaci dodatno daju kontekst: Dow je 1929. na Black Monday pao gotovo 13%, sljedećeg dana gotovo 12%, a do dna 1932. približno 89% od vrha. Godine 1987. Dow je u jednom danu izgubio 22,6%.
Link: https://www.federalreservehistory.org/essays/stock-market-crash-of-1929
Link: https://www.federalreservehistory.org/essays/stock-market-crash-of-1987
Azijska kriza 1997. pokazuje kombinaciju kapitalnih tokova, valutnih i finansijskih ranjivosti, dok je 1998. konzorcij banaka uložio oko 3,6 milijardi dolara kako bi spriječio nekontrolisani kolaps LTCM-a.
Link: https://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/1998/06/imfstaff.htm?utm_source=chatgpt.com
Link: https://www.federalreservehistory.org/essays/ltcm-near-failure
Dot-com slom je, nasuprot tome, dobar primjer velikog pada cijena imovine bez iste vrste bankarskog leveragea kakav je karakterisao 2008.
Link: https://www.imf.org/-/media/websites/imf/imported-flagship-issues/external/pubs/ft/weo/2003/01/pdf/_chapter2pdf.pdf?utm_source=chatgpt.com
Link: https://www.elibrary.imf.org/display/book/9781498382656/ch012.xml
Velika recesija trajala je od decembra 2007. do juna 2009, dok Federal Reserve History navodi pad realnog američkog BDP-a od 4,3% od vrha do dna.
Link: https://www.federalreservehistory.org/essays/great-recession-of-200709
Link: https://www.federalreservehistory.org/essays/subprime-mortgage-crisis
Pandemijska kriza 2020. pokazuje zašto nije ispravno sve krize svesti na kreditni ciklus: početni šok bio je zdravstveni i realno-ekonomski, nakon čega je Fed snažno intervenisao radi likvidnosti i funkcionisanja tržišta.
Link: https://www.federalreservehistory.org/essays/federal-reserve-history
Link: https://www.federalreservehistory.org/essays/emergency-lending-13-3
Godine 2022. fokus se pomjerio na inflaciju, rast kamata i naglo zaoštravanje finansijskih uslova.
Link: https://www.elibrary.imf.org/view/journals/001/2024/129/article-A001-en.xml
Konačno, Shemitah/Shmita jeste stvarna sedmogodišnja institucija jevrejske tradicije, povezana sa sabatskom godinom, zemljištem i otpuštanjem određenih dugova.
Link: https://www.myjewishlearning.com/article/what-is-shemita-the-sabbatical-year/
Link: https://www.myjewishlearning.com/article/bonds-of-indebtedness-and-shame/
Međutim, to samo po sebi nije dokaz da sedmogodišnji religijski ciklus uzrokuje berzanske krahove. Za ozbiljnu investicionu analizu tu razliku treba naglasiti velikim slovima: istorijska podudarnost nije isto što i statistički dokaz, a korelacija nije isto što i uzročnost.
Zaključak
Zato ću završiti jednostavno.
Prijatelju moj dragi:
pamet u glavu i dobro pazi šta kupuješ.
Nemoj kupovati zato što svi kupuju.
Nemoj prodavati zato što svi paniče.
Nemoj vjerovati grafikonu samo zato što izgleda uvjerljivo.
Nemoj vjerovati ciklusu samo zato što se nekoliko datuma poklopilo.
Nemoj vjerovati ni meni.
Provjeri.
Čitaj.
Istražuj.
Upoređuj izvore.
Proučavaj istoriju.
Razumij kredit.
Razumij dug.
Razumij cijenu novca.
Razumij rizik.
I, prije svega, prihvati jednu od najtežih činjenica finansijskih tržišta:
niko ne zna budućnost sa sigurnošću.
Znanje nije sposobnost da uvijek pogodite šta slijedi.
Znanje je sposobnost da razumijete šta bi se moglo dogoditi — i da preživite ako ste pogriješili.
Jer tržište ima jednu veoma nezgodnu osobinu:
upravo kada većina pomisli da je dno stiglo, ono zna pokazati da postoji još jedan sprat niže.
A upravo kada svi budu sigurni da slijedi potpuna katastrofa, tržište ponekad napravi ono što niko ne očekuje.
Zato ne pokušavajte biti proroci.
Budite učenici istorije.
Jer tržišta se mijenjaju.
Tehnologija se mijenja.
Novac se mijenja.
Imperije se mijenjaju.
Ali strah, pohlepa, dug i ljudska potreba da povjerujemo da je „ovaj put drugačije“ — mijenjaju se mnogo sporije.
Čast izuzecima.
Prijatelju moj:
Živ, zdrav i uzbrdo mi bio brz! 🍀
Petar Miljic – Finansije za narod
👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!
🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti
Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti finacijsku slobodu i kripto znanje. Zajedno gradimo svijet financija i kripta!
#crypto #Bitcoin #KASPA #HBAR #XRP #RENDER #NEXO #BulRan2032
https://kriptoentuzijasti.io/ko-ce-opstati-u-novom-finansijskom-sistemu
