Kada se u istom naslovu pojave Bitcoin i kvantno računalo, obično slijedi jedna od dvije krajnosti. Prema prvoj, kvantna tehnologija je toliko daleko da o njoj nema smisla govoriti. Prema drugoj, dovoljno je da netko uključi dovoljno snažno računalo i svi privatni ključevi bit će razbijeni preko noći.
Stvarna kvantna prijetnja Bitcoinu nalazi se između tih krajnosti.
Današnja kvantna računala nisu sposobna ugroziti Bitcoinovu mrežu na način koji se često prikazuje u senzacionalističkim naslovima. Ipak, algoritmi na kojima se temelji zaštita Bitcoinovih transakcija nisu dizajnirani za svijet u kojem postoje velika, stabilna i kriptografski relevantna kvantna računala.
To znači da problem nije katastrofa koja se događa sutra, ali nije ni nešto što se može zauvijek ignorirati.
Najveća opasnost nije u tome da kvantno računalo jednostavno "hakira blockchain". Problem je mnogo precizniji: moglo bi iz javnog ključa izračunati privatni ključ i zatim potpisati transakciju kao da je pravi vlasnik Bitcoina.
Kvantna prijetnja Bitcoinu ne znači razbijanje cijelog blockchaina
Bitcoin koristi više različitih kriptografskih mehanizama. Hash funkcije pomažu povezivati blokove, stvarati adrese i osiguravati proof-of-work. Digitalni potpisi dokazuju da osoba koja šalje Bitcoin ima pravo raspolagati određenim sredstvima.
Kvantna računala ne djeluju jednako na oba dijela.
Shorov algoritam predstavlja glavni problem za digitalne potpise temeljene na eliptičkim krivuljama. Bitcoin koristi ECDSA potpise za starije vrste transakcija i Schnorrove potpise kod Taproota. Oba sustava oslanjaju se na matematičke probleme koje dovoljno snažno kvantno računalo teoretski može riješiti mnogo brže od klasičnog računala.
Ako napadač iz javnog ključa može izračunati privatni ključ, tada može napraviti valjan potpis i poslati sredstva na vlastitu adresu. Mreža ne bi prepoznala krađu jer bi transakcija s matematičke strane izgledala ispravno.
To se razlikuje od promjene starih blokova, stvaranja Bitcoina ni iz čega ili gašenja mreže. Kvantni napadač ne bi automatski postao vlasnik blockchaina. Pokušavao bi ukrasti sredstva s adresa čiji su javni ključevi dostupni.
Nisu svi bitcoini jednako izloženi
Bitcoin adresa i javni ključ nisu uvijek ista stvar.
Kod nekih vrsta adresa javni ključ postaje potpuno vidljiv tek kada vlasnik prvi put potroši sredstva. Dok sredstva samo stoje na adresi, na blockchainu se nalazi njegov hash, što stvara dodatnu prepreku napadaču.
Ali postoje i coinovi čiji je javni ključ već otkriven.
To uključuje stare pay-to-public-key izlaze, ponovno korištene adrese i određene Taproot izlaze. BIP 361, prijedlog koji opisuje moguću postkvantnu migraciju, upozorava da bi svaki UTXO čiji je javni ključ već bio izložen mogao postati meta kriptografski relevantnog kvantnog računala.
Poseban problem nastaje kada vlasnik troši Bitcoin s adrese čiji javni ključ prije nije bio objavljen. U trenutku slanja transakcije javni ključ postaje vidljiv u mempoolu, dok transakcija još čeka potvrdu.
Ako bi kvantno računalo bilo dovoljno brzo da u tom kratkom vremenu izračuna privatni ključ, napadač bi mogao pokušati poslati konkurentsku transakciju s većom naknadom.
To se naziva napadom tijekom trošenja ili short-exposure napadom. Ne zahtijeva da je javni ključ godinama dostupan. Dovoljno je da bude vidljiv nekoliko minuta prije potvrde.
Hashiranje i rudarenje nisu isti problem kao potpisi
U raspravama o kvantnoj prijetnji često se govori kao da bi kvantni rudar odmah postao neusporedivo snažniji od cijele Bitcoin mreže.
Za hash funkcije poput SHA-256 važan je Groverov algoritam. On kvantnom računalu može pružiti kvadratno ubrzanje pretraživanja, ali ne stvara isti dramatičan proboj koji Shorov algoritam donosi protiv potpisa temeljenih na eliptičkim krivuljama.
Istraživanje objavljeno u ožujku 2026. procijenilo je fizičke resurse potrebne za praktično kvantno rudarenje Bitcoina. Zaključak je da bi čak i povoljni scenariji zahtijevali goleme količine qubita i energije, dok bi pokušaj ozbiljnog utjecaja na današnje rudarenje zahtijevao tehnološke i energetske resurse daleko iznad današnjih mogućnosti.
To ne znači da su Bitcoinove hash funkcije zauvijek sigurne. Znači da najveći realni kvantni problem nisu rudari ni proof-of-work, nego digitalni potpisi koji kontroliraju potrošnju postojećih bitcoina.
Drugim riječima, kvantno računalo vjerojatnije bi pokušalo ukrasti coin nego izrudariti cijelu mrežu.
Koliko smo zapravo daleko od takvog računala
Nitko ne može pouzdano odrediti godinu u kojoj će se pojaviti kriptografski relevantno kvantno računalo.
Današnji strojevi još imaju velik problem s pogreškama, stabilnošću qubita i stvaranjem dovoljno velikog broja logičkih qubita potrebnih za složene napade. Između laboratorijske demonstracije i računala sposobnog razbiti Bitcoinov ključ postoji velik tehnološki jaz.
Ipak, procjene potrebnih resursa posljednjih se godina mijenjaju.
Rad istraživača iz Google Quantuma i nekoliko sveučilišta, objavljen u ožujku 2026., procijenio je da bi optimizirani napad na kriptografiju eliptičkih krivulja mogao zahtijevati manje od 1.500 logičkih qubita. U određenom modelu brzog kvantnog hardvera takav bi se izračun mogao izvršiti u minutama, ali bi i dalje zahtijevao stotine tisuća fizičkih qubita s vrlo kvalitetnim ispravljanjem pogrešaka.
Drugo istraživanje iz lipnja 2026. opisuje prijetnju kao stvarnu, ali ograničenu i ublaživu pravodobnom migracijom. Njegov model daje širok raspon mogućih rokova, što pokazuje koliko su takve procjene nesigurne i ovisne o budućem razvoju hardvera.
Zbog toga ozbiljan odgovor nije tvrditi da napad dolazi 2030., 2040. ili 2050. Ozbiljan odgovor je priznati da točan datum ne znamo, ali da migracija velikog financijskog sustava traje godinama.
Postkvantna kriptografija već postoji
Bitcoin ne mora čekati da se napad dogodi kako bi počeo tražiti zaštitu.
NIST je 2024. objavio prve završne standarde postkvantne kriptografije i preporučio organizacijama da započnu prijelaz na algoritme osmišljene za otpornost na klasična i kvantna računala. NIST i tijekom 2026. nastavlja standardizirati dodatne algoritme i razvijati smjernice za migraciju.
Problem je što se ti algoritmi ne mogu jednostavno umetnuti u Bitcoin bez posljedica.
Postkvantni potpisi često su mnogo veći od današnjih ECDSA ili Schnorrovih potpisa. Veći potpisi znače veće transakcije, više prostora u blokovima, više podataka koje čvorovi moraju čuvati i potencijalno veće naknade.
Neki sustavi nude manje potpise, ali imaju druge nedostatke. Mogu zahtijevati složenije upravljanje stanjem, veće javne ključeve ili oslanjanje na kriptografiju koja još nema desetljeća praktičnog testiranja.
Zato se ne traži samo algoritam koji je matematički otporan na kvantni napad. Traži se rješenje koje se može sigurno uklopiti u Bitcoinova pravila.
Bitcoin programeri već raspravljaju o rješenjima
Tijekom 2025. i 2026. rasprava o postkvantnoj sigurnosti postala je mnogo konkretnija.
BIP 360 predlaže novi način stvaranja Bitcoin izlaza koji bi olakšao korištenje postkvantnih potpisa i smanjio izloženost javnih ključeva. Sam prijedlog ne rješava svaki scenarij, ali stvara moguću osnovu za buduće vrste kvantno otpornijih adresa.
BIP 361 ide dalje i otvara mnogo neugodnije pitanje: što napraviti sa starim adresama koje nikada ne migriraju? Prijedlog razmatra postupno ukidanje mogućnosti trošenja pomoću današnjih ranjivih potpisa nakon određenog razdoblja.
Bitcoin Optech je tijekom 2026. pratio više prijedloga koji uključuju hash-based potpise, SHRINCS, SHRIMPS i druge modele kvantno otporne autorizacije. Rasprava više nije ograničena na pitanje postoji li prijetnja, nego uključuje veličinu potpisa, trošak provjere, sigurnosne pretpostavke i način aktivacije novih pravila.
To još ne znači da je Bitcoin postao kvantno otporan. Nijedan od tih modela nije prihvaćen kao konačno mrežno rješenje.
Pokazuje, međutim, da problem nije zanemaren.
Najteže pitanje nisu aktivni korisnici nego izgubljeni coinovi
Aktivni vlasnik može premjestiti sredstva na novu postkvantnu adresu kada mreža i walleti omoguće migraciju.
Ali što se događa s Bitcoinom kojem vlasnik više nema pristup?
Izgubljeni privatni ključevi, napušteni walleti i coinovi čiji su vlasnici umrli ne mogu sami izvršiti migraciju. Ako su njihovi javni ključevi izloženi, dovoljno snažan kvantni napadač mogao bi ih jednog dana preuzeti.
Tada zajednica dolazi pred težak izbor.
Može ostaviti stare coine dostupnima i prihvatiti mogućnost da ih kvantni napadač ukrade. Može zamrznuti ranjive izlaze i time trajno zaključati sredstva možda legitimnih vlasnika. Ili može pokušati stvoriti poseban postupak oporavka, što otvara rizik prijevare, političkog utjecaja i sukoba oko toga tko smije raspolagati starim coinima.
To više nije samo tehnički problem. To je pitanje vlasništva i konsenzusa.
Bitcoin ne treba paniku, nego dovoljno rano djelovanje
Kvantna prijetnja ne znači da današnji vlasnik treba u strahu premještati Bitcoin ili kupovati tokene koji se predstavljaju kao "quantum safe".
Trenutačno ne postoji javno poznato kvantno računalo koje može iz Bitcoinova javnog ključa izračunati privatni ključ i ukrasti sredstva.
Ali čekanje prve uspješne krađe također ne bi bilo razumno.
Migracija traži izbor algoritma, promjene mrežnih pravila, razvoj walleta, podršku burzi i dovoljno vremena da milijuni korisnika premjeste sredstva. Najveći rizik možda neće biti iznenadni tehnološki proboj, nego spora odluka zajednice koja godinama ne uspije postići dogovor.
Bitcoin je kroz svoju povijest više puta mijenjao način na koji stvara adrese i potpise. Postkvantna zaštita bila bi mnogo veća i osjetljivija promjena, ali nije nezamisliva.
Zato pitanje nije hoće li kvantno računalo sutra ugasiti Bitcoin.
Pitanje je hoće li Bitcoinova mreža početi ozbiljnu migraciju dovoljno rano da jednog dana ne mora birati između krađe starih sredstava i njihove prisilne blokade.
– Mario Jaklenec | KriptoEntuzijasti –
Kripto nije igra sreće, nego disciplina i razumijevanje onoga u što ulažeš.
Znanje, rizik, analiza i dugoročno razmišljanje – to je put kojim hodamo.
Edukacija bez hypea. Zajednica bez slijepog praćenja. Cilj bez iluzija.
Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io!
🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
💬 Pridruži se zajednici: https://discord.gg/kriptoentuzijasti
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti
🧠💡 Analiziraj prije nego vjeruješ – misli samostalno, jer će inače tržište misliti umjesto tebe.
U svijetu kriptovaluta gdje je buka veća od znanja, edukacija je tvoj najvažniji alat.
Ne gradi mišljenje o tržištu na temelju memova, FOMO objava i lažnih obećanja o "pasivnoj zaradi" – nego na znanju, iskustvu i razumijevanju kako stvari zaista funkcioniraju.
Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje.
Zajedno gradimo svijet kripta!
