MiCA regulacija trebala je Europi dati ono što kripto tržište dugo nije imalo: jedan zajednički okvir umjesto različitih pravila u svakoj državi članici. Nakon godina rasprava pravila su donesena, dio odredbi počeo se primjenjivati u lipnju 2024., a cijela uredba od kraja prosinca iste godine. Moglo se tada steći dojam da je najveći regulatorni posao završen. Međutim, Europa je već otvorila novo poglavlje i sada provjerava odgovara li MiCA tržištu koje se u međuvremenu ponovno promijenilo.
Europska komisija je 20. svibnja 2026. pokrenula ciljanu konzultaciju upravo radi preispitivanja MiCA-e. U njoj izravno navodi da želi procijeniti ostaje li postojeći okvir prikladan nakon prvih iskustava s primjenom, razvoja tržišta i promjena regulatornog okruženja u drugim dijelovima svijeta. Rok za tu ciljanu konzultaciju postavljen je na 30. rujna 2026.
Meni je upravo taj trenutak zanimljiv jer pokazuje nešto što se u raspravama o regulaciji često zaboravlja: zakon se može napisati jednom, ali tržište neće zbog toga prestati evoluirati.
MiCA regulacija nastala je za tržište koje se već promijenilo
MiCA se nije pojavila preko noći. Prije nego što je postala stvarni regulatorni okvir, godinama se raspravljalo o tome kako urediti izdavatelje tokena, kripto burze, stablecoine i pružatelje različitih kripto usluga.
Problem je što je nekoliko godina u kriptu vrlo dugo razdoblje.
Dok se pravni tekst priprema, pregovara, usvaja i počinje primjenjivati, tržište već razvija nove proizvode i poslovne modele. DeFi je postao ozbiljniji dio financijske infrastrukture, staking se proširio, tokenizacija tradicionalne imovine dobila je puno veću važnost, stablecoini su postali znatno veći, a klasične financijske institucije sve češće ulaze u područje digitalne imovine.
Sama Europska komisija u dokumentu za konzultaciju priznaje da se tržište značajno razvilo od vremena kada je MiCA zamišljena. Posebno navodi rast tokenizirane imovine, ulazak tradicionalnih financijskih institucija te potrebu usporedbe europskog sustava s novijim regulatornim okvirima drugih država.
To ne znači da je MiCA propala.
Znači da je stigao trenutak provjere koliko dobro pravila zamišljena prije nekoliko godina odgovaraju tržištu 2026.
Europa sada ne pita samo radi li MiCA, nego i što je ostalo izvan nje
Jedna od zanimljivijih stvari u dokumentu Europske komisije jest širina pitanja koja se otvaraju.
Konzultacija nije ograničena samo na sitne tehničke korekcije postojećih članaka. Komisija izričito ispituje područja koja prvotno nisu potpuno pokrivena MiCA-om, među kojima su DeFi, staking, lending i borrowing te NFT-ovi. Istodobno se razmatra treba li povećati pravnu jasnoću oko različitih vrsta imovine koja nastaje izravno na blockchainu.
To je puno veće pitanje nego što na prvu izgleda.
Ako otvorim klasičnu centraliziranu kripto burzu koja posluje u Europi, relativno je jasno da postoji tvrtka kojoj regulator može izdati dozvolu, odrediti obveze i kasnije nadzirati njezino poslovanje.
Kod potpuno decentraliziranog protokola stvar postaje puno teža.
Tko je pružatelj usluge?
Developer koji je napisao kod?
DAO koji glasa o promjenama?
Vlasnici governance tokena?
Osoba koja održava web sučelje?
Ili možda nitko od njih pojedinačno?
Tu tradicionalna logika regulacije nailazi na tehnologiju u kojoj nema uvijek jasne kompanije, uprave i sjedišta na koje regulator može pokazati prstom.
DeFi je možda najbolji primjer granice postojećih pravila
Kada ljudi čuju riječ DeFi, često razmišljaju o swapovima, liquidity poolovima ili posuđivanju tokena. Regulator, međutim, mora razmišljati o potpuno drukčijim pitanjima.
Ako korisnik izgubi sredstva zbog propusta u protokolu, tko je odgovoran?
Ako decentralizirana platforma pruža uslugu koja vrlo sliči klasičnoj financijskoj usluzi, treba li imati slične obveze?
I koliko decentraliziran protokol zapravo mora biti da bi ga se moglo smatrati potpuno decentraliziranim?
To nisu laka pitanja jer postoji velika razlika između protokola čiji kod jednom bude objavljen i više nema centralnu kontrolu te projekta koji se naziva decentraliziranim, ali iza njega i dalje stoji mali tim koji može mijenjati parametre, zaustaviti sustav ili upravljati ključnim komponentama.
Zato mi se čini logičnim da se DeFi ponovno našao na stolu. Komisija ga u ciljanoj konzultaciji izričito svrstava među područja izvan početnog obuhvata MiCA-e koja sada želi detaljnije razmotriti.
Staking i kripto posuđivanje otvaraju sasvim druga pitanja
Slično vrijedi za staking.
Na prvi pogled djeluje prilično jasno: zaključaš ili delegiraš tokene i dobivaš nagradu. Međutim, čim u priču uvedemo centraliziranu platformu koja skuplja sredstva velikog broja korisnika i za njih obavlja staking, odnos postaje drukčiji.
Tko drži tokene?
Može li korisnik u svakom trenutku povući sredstva?
Što se događa ako validator bude kažnjen?
Što ako platforma propadne dok su tokeni zaključani?
Je li korisnik samo vlasnik tokena koji koristi tehničku uslugu ili je riječ o financijskoj usluzi koja zahtijeva dodatna pravila zaštite?
Ista vrsta pitanja pojavljuje se kod kripto lendinga. ESMA je tijekom 2026. dodatno objavljivala odgovore upravo o tome pod kojim uvjetima MiCA-autorizirani pružatelji usluga mogu nuditi lending povezan s kriptoimovinom. To dobro pokazuje da praksa već proizvodi situacije koje tekst uredbe sam po sebi nije uvijek dovoljno jasno riješio.
Regulacija zato ne završava trenutkom kada zakon stupi na snagu. Tada zapravo počinje najteži dio: pokušati ga primijeniti na stvarne poslovne modele.
Stablecoini ponovno imaju posebno mjesto
Stablecoini su od početka bili jedno od najvažnijih područja MiCA-e, a Komisija ih ni sada ne ostavlja po strani.
U konzultaciji se ponovno otvaraju pitanja vezana uz asset-referenced tokene i e-money tokene, uključujući rezerve, pravo otkupa, krizno upravljanje i modele u kojima se isti globalni token izdaje iz više jurisdikcija. Komisija također želi razmotriti kako se europska pravila uklapaju s regulatornim sustavima izvan EU.
Tu se vidi problem koji će Europi vjerojatno postajati sve važniji.
Stablecoin ne poznaje državnu granicu na način na koji je poznaje banka. Token može kružiti po globalnom blockchainu, dok njegov izdavatelj posluje iz jedne države, rezerve drži u drugoj, a korisnik sjedi u trećoj.
EU može postaviti stroga pravila za poslovanje unutar svojeg tržišta, ali ne kontrolira cijeli svijet.
Zato regulator stalno balansira između zaštite europskog korisnika i činjenice da se kapital u digitalnom svijetu vrlo lako kreće prema infrastrukturi izvan Unije.
Još jedan problem je granica između kripta i klasičnih financija
Prije nekoliko godina bilo je lakše govoriti o "kripto tržištu" i "tradicionalnim financijama" kao o dva različita svijeta.
Ta granica danas postaje sve mutnija.
Dionice, obveznice i fondovi mogu biti tokenizirani. Tradicionalne financijske institucije mogu nuditi kripto usluge, dok kripto kompanije mogu ulaziti u područje klasičnih financijskih proizvoda.
Komisija upravo zato pita treba li imovina koja tehnički postoji na distributed ledgeru, ali ima obilježja klasičnog financijskog instrumenta, i dalje ostati pod drugim europskim zakonima ili bi određene slučajeve trebalo približiti MiCA okviru. Trenutno tokenizirani financijski instrument nije automatski MiCA imovina samo zato što postoji na blockchainu.
Za običnog ulagača ovo može zvučati kao pravna sitnica, ali nije.
Od toga kako je token klasificiran može ovisiti koje informacije izdavatelj mora objaviti, tko ga smije nuditi, pod kojim uvjetima se njime trguje i koja prava korisnik ima ako nešto pođe po zlu.
Blockchain je samo tehnologija na kojoj se imovina nalazi.
Pravni status i dalje određuje puno više od samog mjesta na kojem je token zapisan.
MiCA licenca ne znači da je svaki token provjeren i siguran
Ovo je dio koji bih posebno naglasio jer se s vremenom lako može stvoriti pogrešan osjećaj sigurnosti.
Ako neka burza ili pružatelj kripto usluga ima MiCA autorizaciju, to znači da posluje unutar određenog regulatornog okvira i mora ispunjavati propisane zahtjeve.
To ne znači da je regulator pregledao i odobrio svaki token koji se na toj platformi pojavljuje.
ESMA uz svoj MiCA registar izričito napominje da whitepaperi kriptoimovine navedeni u registru nisu pregledani niti odobreni od strane nadležnih tijela te da odgovornost za njihov sadržaj ostaje na izdavatelju ili ponuditelju.
To je važna razlika.
Regulirana infrastruktura može smanjiti određene rizike povezane s pružateljem usluge, čuvanjem imovine ili poslovnim pravilima.
Ne može loš token pretvoriti u dobar projekt niti ukloniti tržišni rizik.
MiCA nije pečat kojim EU kaže: "Ovo je dobra investicija."
Za korisnika će najveća promjena vjerojatno biti manje vidljiva nego što očekuje
Kada se govori o novoj regulaciji, ljudi često očekuju jedan veliki dan nakon kojeg sve izgleda drukčije.
U praksi promjene dolaze puno tiše.
Burza zatraži dodatne podatke.
Određena usluga više nije dostupna u istoj verziji.
Stablecoin dobije drugačiji tretman.
Platforma promijeni pravila stakinga.
Neka kompanija napusti EU tržište, dok druga zatraži autorizaciju i nastavi poslovati.
ESMA je nakon završetka prijelaznog razdoblja 2026. upozorila da pružatelji kripto usluga koji nemaju odgovarajuću autorizaciju trebaju završiti svoje aktivnosti, a korisnike je pozvala da provjere status pružatelja u MiCA registru.
Zato regulatorni proces često izgleda dosadno sve dok ne utječe na uslugu koju osobno koristiš.
Tek tada postane vrlo konkretan.
Europa sada pokušava pogoditi metu koja se stalno pomiče
MiCA regulacija je važna upravo zato što je pokušala uvesti zajednička pravila na tržište koje je godinama funkcioniralo između tehnološke inovacije i regulatorne sive zone.
Ali ne treba od nje raditi nešto što nije.
MiCA nije završna verzija europskog odnosa prema kriptu.
Europska komisija sada službeno provjerava funkcioniraju li postojeća pravila, gdje su ostale rupe, postoje li nepotrebna administrativna opterećenja i treba li okvir prilagoditi DeFi-ju, stakingu, lendingu, NFT-ovima, tokenizaciji i drugim dijelovima tržišta koji su se razvili brže nego što zakonodavstvo može pratiti. Komisija navodi i mogućnost da izvještaj, ako se pokaže potrebnim, bude praćen novim zakonodavnim prijedlogom koji bi MiCA-u izmijenio ili nadopunio.
Za mene zato najzanimljivije pitanje nije hoće li Europa imati više ili manje regulacije.
Važnije je hoće li uspjeti napraviti pravila koja štite korisnika bez toga da svaku novu tehnologiju pokušavaju ugurati u model napravljen za financijski sustav prošlog stoljeća.
Kripto će se nastaviti mijenjati bez obzira na brzinu europskih institucija.
MiCA sada prvi put ulazi u fazu u kojoj ne gledamo samo što je zakonodavac zamislio, nego kako ta pravila rade kada ih se sudari sa stvarnim tržištem.
I upravo će taj sudar pokazati što u sljedećoj verziji europskog kripto okvira treba ostati, a što će morati biti napisano ponovno.
– Mario Jaklenec | KriptoEntuzijasti –
Kripto nije igra sreće, nego disciplina i razumijevanje onoga u što ulažeš.
Znanje, rizik, analiza i dugoročno razmišljanje – to je put kojim hodamo.
Edukacija bez hypea. Zajednica bez slijepog praćenja. Cilj bez iluzija.
Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io!
🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
💬 Pridruži se zajednici: https://discord.gg/kriptoentuzijasti
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti
🧠💡 Analiziraj prije nego vjeruješ – misli samostalno, jer će inače tržište misliti umjesto tebe.
U svijetu kriptovaluta gdje je buka veća od znanja, edukacija je tvoj najvažniji alat.
Ne gradi mišljenje o tržištu na temelju memova, FOMO objava i lažnih obećanja o "pasivnoj zaradi" – nego na znanju, iskustvu i razumijevanju kako stvari zaista funkcioniraju.
Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje.
Zajedno gradimo svijet kripta!
Google započinje implementaciju MiCA pravila u Europi
Regulacija kriptovaluta u Evropi: Novi zakonodavni okviri MiCA
