Ako želimo razumjeti odakle potiču ideje digitalne privatnosti, anonimnog novca, decentralizovanih mreža i uvjerenja da pojedinac može kontrolisati vlastiti digitalni identitet, jedan od najzanimljivijih istorijskih dokumenata je The Cyphernomicon Timothyja C. Maya.
📋 Sadržaj članka
Tekst je nastao 1994. godine kao opsežni FAQ i svojevrsni ideološko-tehnički priručnik Cypherpunk pokreta. Originalna verzija nosi naziv “The Cyphernomicon: Cypherpunks FAQ and More”, verzija 0.666, od 10. septembra 1994. godine. MIT-ova arhiva i danas čuva originalni dokument od približno 1,2 MB.
Link: https://sauerninja.github.io/Cyphernomicon/chapters/01-Introduction.html
Cyphernomicon nije klasična knjiga koju čitamo od prve do posljednje stranice. Organizovan je u čak 20 velikih cjelina, od uvoda i najčešćih pitanja, preko istorije Cypherpunksa, kriptologije, PGP-a i anonimnosti, pa sve do nadzora, digitalnog novca, reputacionih sistema, kriptoanarhije i predviđanja budućnosti.
Link: https://github.com/drwasho/Cyphernomicon?utm_source=chatgpt.com
Link: https://koeln.ccc.de/archiv/cyphernomicon/cyphernomicon.contents.html?utm_source=chatgpt.com
Njegova glavna tema nije samo pitanje kako šifrovati neku poruku. Mnogo važnije pitanje glasi: šta se događa sa odnosom pojedinca, države, banaka i institucija kada običan čovjek dobije pristup snažnoj kriptografiji koju treća strana ne može jednostavno poništiti?
Upravo zbog toga poglavlja “The Need for Strong Crypto”, “Anonymity”, “Surveillance” i “Digital Cash” danas djeluju gotovo proročanski. May i Cypherpunksi raspravljali su o digitalnim potpisima, anonimnim komunikacijama, remailerima, digitalnom novcu, pseudonimima i sistemima reputacije u vremenu kada većina stanovništva još nije ni koristila internet. U uvodu May objašnjava da je Cypherpunk zajednica nastala 1992. godine i da je cilj bio istražiti kriptografiju, anonimnost, digitalni novac i praktične sisteme koji bi te ideje pretvorili iz akademske teorije u stvarni softver.
Link: https://sauerninja.github.io/Cyphernomicon/chapters/01-Introduction.html
Posebno je zanimljivo poglavlje o PGP-u – Pretty Good Privacy. PGP je pokazao nešto što je za cijelu Cypherpunk filozofiju bilo presudno: snažna kriptografija više nije morala pripadati samo državnim službama, vojskama ili velikim korporacijama. Mogla je postati alat običnog korisnika. Iz takvog načina razmišljanja nastaje poznati Cypherpunk princip da privatnost ne treba prvenstveno tražiti od institucija, već je graditi tehnologijom. Drugim riječima, nije dovoljno donijeti pravilo da neko ne smije čitati našu poruku; mnogo snažnije rješenje jeste napraviti sistem u kojem je neovlašteno čitanje tehnički izuzetno teško.
Još važnije je poglavlje “Digital Cash and Net Commerce”. Cyphernomicon je nastao petnaest godina prije Bitcoina, ali već govori o digitalnom novcu, anonimnom prenosu vrijednosti, kriptografskim dokazima i mogućnosti stvaranja finansijskih sistema koji funkcionišu preko globalnih računarskih mreža. May je razlikovao jednostavnu digitalizaciju postojećeg novca od mnogo radikalnije ideje digitalnog novca koji može posjedovati osobine privatnosti, zamjenjivosti i direktnog prenosa između korisnika.
Link: https://bitcoinwords.github.io/the-cyphernomicon
To ne znači da je Cyphernomicon opisao Bitcoin kakav danas poznajemo, ali pokazuje da su mnoga pitanja koja je Bitcoin kasnije otvorio već godinama kružila unutar Cypherpunk zajednice.
Jednako važan dio dokumenta bavi se nadzorom i odnosom tehnologije prema državi. Tokom devedesetih vodile su se velike rasprave o tome treba li vlada imati mogućnost pristupa šifrovanim komunikacijama, uključujući tadašnji američki projekat Clipper Chip i ideju “key escrow” sistema. Zbog toga Cyphernomicon nije samo tehnički dokument nego i dokument jednog istorijskog sukoba: s jedne strane nalazila se želja institucija da zadrže sposobnost nadzora, a s druge uvjerenje Cypherpunksa da građani moraju imati pristup kriptografiji koju niko ne može jednostavno isključiti ili otključati administrativnom odlukom. Dokument zato detaljno razmatra i pravne posljedice enkripcije, anonimnih mreža i digitalnog novca.
Najradikalniji dio knjige nalazi se u poglavlju “Crypto Anarchy”. May je smatrao da kombinacija snažne kriptografije, anonimnih komunikacionih mreža, digitalnog novca i pseudonimnih identiteta može fundamentalno promijeniti postojeće strukture vlasti. To je političko-filozofska vizija autora, a ne neutralno tehnološko predviđanje, ali istorijski je veoma važna jer pokazuje koliko su rani Cypherpunksi ozbiljno shvatali društvene posljedice kriptografije.
Zbog svega toga Cyphernomicon danas vrijedi čitati kao neku vrstu arheološke mape digitalnog svijeta u kojem danas živimo. Kada čitamo njegove teme — snažna enkripcija, anonimnost, digitalni identitet, elektronski novac, reputacija, nadzor, globalne mreže i odnos države prema kriptografiji — teško je povjerovati da je dokument napisan još 1994. godine.
Bitcoin, kriptovalute, hardverski novčanici, end-to-end enkripcija, digitalni potpisi, Tor i savremene decentralizovane mreže nisu nastali direktno iz jednog dokumenta. Ali Cyphernomicon veoma jasno pokazuje intelektualno okruženje iz kojeg su mnoge od tih ideja izrasle. Zato ga ne treba posmatrati samo kao stari priručnik o kriptografiji, već kao jedan od važnih istorijskih dokumenata borbe oko pitanja koje je danas možda važnije nego 1994:
Ko u digitalnom svijetu kontroliše naš identitet, našu komunikaciju i naš novac — institucije ili mi sami?
Original se nalazi u MIT-ovoj arhivi, a danas postoje i preglednije HTML i Markdown verzije koje razdvajaju svih 20 poglavlja.
Originalni Cyphernomicon – MIT arhiva.
Link originalnog teksta: https://groups.csail.mit.edu/mac/classes/6.805/articles/crypto/cypherpunks/cyphernomicon/CP-FAQ
Petar Miljić – Finansije za narod
👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!
🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io
🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti
Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti finacijsku slobodu i kripto znanje. Zajedno gradimo svijet financija i kripta!
#crypto #Bitcoin #KASPA #HBAR #XRP #RENDER #NEXO #BulRan2032
PREVOD 1 od 20 ORIGINALNOG TEKSTA
THE CYPHERNOMICON
- Introduction – Uvod
- MFAQ – Najčešće postavljana pitanja i odgovori
- Cypherpunks – Cypherpunksi
- Goals and Ideology – Ciljevi i ideologija
- Cryptology – Kriptologija
- The Need for Strong Crypto – Potreba za snažnom kriptografijom
- PGP – PGP
- Anonymity – Anonimnost
- Policy – Politika i regulativa
- Legal Issues – Pravna pitanja
- Surveillance – Nadzor
- Digital Cash – Digitalni novac
- Activism and Projects – Aktivizam i projekti
- Other Advanced Crypto Applications – Ostale napredne primjene kriptografije
- Reputations and Credentials – Reputacija i vjerodajnice
- Crypto Anarchy – Kriptoanarhija
- The Future – Budućnost
- Loose Ends – Otvorena pitanja i nedovršene teme
- Appendices – Dodaci
- Readme – Pročitaj me
1. Uvod
1.1. Autorska prava
THE CYPHERNOMICON: Cypherpunks FAQ and More, verzija 0.666, 10.09.1994, Copyright Timothy C. May. Sva prava zadržana.
Pogledajte detaljno odricanje od odgovornosti. Dozvoljeno je koristiti kratke odlomke u skladu sa pravilima „fair use“, uz odgovarajuće navođenje izvora, ali nemojte stavljati svoje ime na moje riječi.
1.2. Predgovor
- Cypherpunksi postoje od septembra 1992. godine. Od tada je napisana ogromna količina materijala o kriptografiji, čuvanju ključeva kod treće strane, Clipperu, Mreži, Informacionom autoputu, sajber-teroristima i kripto-anarhiji. Našli smo se — ili smo se sami postavili — u središtu oluje.
- Ovaj FAQ možda će pomoći da se popune neke praznine u razumijevanju toga čime se bavimo, šta nas motiviše i kuda idemo. A možda će pružiti i ponešto korisnog znanja o kriptografiji, remailerima, anonimnosti, digitalnom novcu i drugim zanimljivim stvarima.
Osnovna pitanja
- Velika podjela: privatnost nasuprot poštovanju zakona
- Sloboda govora i privatnost, čak i ako to znači da neki kriminalci neće moći biti uhvaćeni — stav kojem je Ustav Sjedinjenih Država svojevremeno bio snažno naklonjen.
- Čovjekov dom je njegova tvrđava… suština sistema proizašlih iz Magne Carte… pravo pojedinca da bude zaštićen od nasumičnih pretresa.
- Ili invazivne metode radi hvatanja kriminalaca, regulisanja ponašanja i kontrole stanovništva.
- Legitimna potreba za sprovođenjem zakona i reagovanjem u određenim situacijama.
- Ovo je paralelno pitanju lične zaštite nasuprot zaštiti putem zakona i policije.
- Kao što se vidi u raspravi o kontroli oružja.
- Kriptografija = oružje, u smislu preventivne zaštite pojedinca.
- Prošli smo tačku bez povratka.
- Sloboda govora i privatnost, čak i ako to znači da neki kriminalci neće moći biti uhvaćeni — stav kojem je Ustav Sjedinjenih Država svojevremeno bio snažno naklonjen.
- Snažna kriptografija kao građevinski materijal novog doba
- Transnacionalizam i povećanje stepena slobode
- Vlade se više ne mogu nadati da će kontrolisati kretanje i komunikacije građana; granice postaju transparentne.
Ne dijele svi članovi liste ista mišljenja
- Ovo nije „Zvanični Cypherpunks FAQ“. Takvo nešto ne može postojati. Ovo je FAQ kakav sam ja želio da bude napisan. Izneseni stavovi su moji, uz onoliko doprinosa drugih i onoliko konsenzusa koliko sam mogao postići. Ako želite radikalno drugačiji FAQ, napišite ga sami. Ako vam se ovaj FAQ ne sviđa, nemojte ga čitati. I recite prijateljima da ga ne čitaju. Ali nemojte zatrpavati moj poštanski sandučić, niti sandučiće ostalih 500 ljudi na listi, porukama o tome kako biste vi odjeljak 12.4.7.2 formulisali malo drugačije ili kako odjeljak 6.9.12 ne odražava u potpunosti vaše stavove. Iz očiglednih razloga.
- Svi FAQ dokumenti proizvod su jednog glavnog autora, a ponekad i komisije. U slučaju ovog FAQ-a, ja sam jedini autor. Barem verzije koju sada čitate. Buduće verzije možda će sadržati više doprinosa drugih, iako me to pomalo čini nervoznim. Više volim da novi autori pišu svoje materijale ili koriste hipertekstualne veze, umjesto da uzimaju moj osnovni tekst i na njega dodaju svoje ime. Tačno je da ovdje uključujem citate mnogih ljudi, ali to činim tako što ih izričito citiram u dijelu koji su oni napisali… Kasnijim autorima biće teško da jasno označe šta je napisao Tim May, a da pretjerano ne zatrpaju tekst oznakama. Dilema revizioniste.
- Na listi ima mnogo radikalnih libertarijanaca, nekoliko anarho-kapitalista, pa čak i nekoliko socijalista.
- Uglavnom su to ljudi povezani s računarima, kao što se moglo očekivati. Ima i politikologa, klasičnih filologa i drugih. Čak i nekoliko sadašnjih ili bivših advokata.
Govorim li u ime drugih?
- Kao što sam rekao — ne. Ali ponekad iznosim tvrdnje o tome šta vjeruje „većina“ članova liste, šta vjeruju „mnogi“ ili šta vjeruju „neki“.
- „Većina“ predstavlja moju najbolju procjenu onoga u šta vjeruje većina, barem glasna većina u Cypherpunks raspravama, na fizičkim sastancima, zabavama i slično, kao i na samoj Listi. „Mnogi“ znači manje od toga, a „neki“ još manje. „Nekolicina“ će značiti jasnu manjinu. Imajte na umu da se ovo zasniva na posljednjih 18 mjeseci aktivnosti, zato mi sada nemojte slati pojašnjenja pokušavajući da „promijenite rezultat glasanja“.
- Posebno treba imati na umu da nekim članovima možda neće biti prijatno da ih se opisuje kao anarhiste, kripto-anarhiste, perače novca i slično.
Moji komentari neće zadovoljiti svakoga
- O gotovo svakoj tački koja je ikada iznesena neko se nije slagao.
- Svađe, sukobi, „flame“ rasprave, opsesivne ideje.
- Od pitanja kontrole oružja do Dolphin Encrypta i raznih omiljenih teorija kojih se ljudi čvrsto drže.
- Neko je jednom napravio sasvim običnu šalu da su pseudonimi slični poremećaju višestruke ličnosti, a odgovor koji je stigao glasio je:
„To nije smiješno. Ja imam MPD, a i moj partner ima MPD. Molim vas, odmah prestanite!“ - Tu nema pomoći… nije moguće predstaviti sve strane svakog argumenta.
Fokus ovog FAQ-a pretežno je američki, iz nekoliko razloga
- Većina članova liste nalazi se u SAD, a i ja sam u SAD.
- NSA i kriptografska zajednica uglavnom su koncentrisani u Sjedinjenim Državama, uz značajne aktivnosti i u Evropi.
- Američko zakonodavstvo vjerovatno će uticati i na zakonodavstva drugih država.
Nalazimo se na raskršću — pred Velikom podjelom
- Nadzor nasuprot slobodi.
- Nema mnogo prostora između. Ili će snažna kriptografija i privatnost biti ozbiljno ograničene, ili će neke od stvari koje ovdje opisujem ljudi zaista početi da rade… Zbog toga se primjenjuje „faktor prelomne tačke“ — tačka bez povratka, konji koji su već izašli iz štale.
- Ne tvrdim da govorim „u ime grupe“. Ako vas nešto vrijeđa, napišite svoj FAQ. Moj fokus na ono što se okvirno naziva „kripto-anarhijom“ upravo je to — moj fokus. Taj fokus se prirodno prenosi i na dokument poput ovog FAQ-a, baš kao što bi neko ko je prvenstveno zainteresovan za mehaniku PGP-a posvetio više prostora pitanjima vezanim za PGP nego što sam to učinio ja.
- Gary Jeffers, na primjer, najveći dio svog „CEB-a“ posvećuje pitanjima vezanim za PGP.
Neke veoma detaljne stvari izostaviću
- Clipper, LEAF, escrow sistemi, Denning i slično.
- Bezbroj programa za šifrovanje, bulk cipher algoritama, varijanti PGP-a i ostalog. Neke od njih sam naveo, ali sam od nekih jednostavno morao dići ruke i ignorisati ih. Pratiti bezbrojne verzije za desetine platformi…
- Lako je izgubiti se u detaljima i biti zatrpan gomilom besmislica.
1.3. Motivacija
1.3.1. Uz toliko dostupnog materijala, zašto još jedan FAQ?
1.3.2. Ne postoji praktičan pristup arhivama liste… a ko bi ionako mogao pročitati 50 MB materijala?
1.3.3. Zašto ne Web? — Mosaic, HTTP, URL i slično
- Zašto ovo ne bi bio dokument kojim se može kretati putem Weba?
- To postaje moderno. Zapravo, u ovom dokumentu je uključeno mnogo URL adresa. Ali pretvaranje svih dokumenata u Web dokumente ima svoje nedostatke.
Razlozi protiv toga
- Ja nemam jednostavan pristup tome.
- Mnogi drugi takođe nemaju pristup. Tekst i dalje vlada.
- Uopšte nije jasno da je zbirka stotina fragmenata korisna.
- Sviđaju mi se strukturirani uređivači dostupni na mom Macu, konkretno MORE, program za uređivanje hijerarhijskih struktura.
1.3.4. Koje su ključne stvari
- Lako je izgubiti iz vida koja su suštinska pitanja i koje su stvari zaista važne. U FAQ-u poput ovog nalazi se ogromna količina „crufta“, odnosno mnogo raznovrsnog, sporednog, tangencijalnog i epifenomenalnog materijala.
Nazivi verzija PGP-a, varijante steganografije i slične stvari, a sve će se to ionako promijeniti tokom narednih mjeseci i godina.
- Ali djelimično upravo tome FAQ i služi. Ključ je samo u tome da se ne izgube iz vida glavne ideje. Mnogo puta sam spominjao ono što smatram važnim idejama. Ukratko:
- Postoji mnogo različitih pristupa kriptografiji.
- Vlade u suštini ne mogu zaustaviti većinu tih pristupa bez uspostavljanja policijske države — a vjerovatno ni tada.
- Ključna pitanja identiteta, autentifikacije, pseudonima, reputacije i sličnog.
1.4. Ko bi ovo trebalo da čita
1.4.1. „Da li treba da pročitam ovo?“
- Da. Čitanje ovog dokumenta uputiće vas ka drugim izvorima informacija, odgovoriti na najčešće postavljana pitanja i, nadam se, spriječiti ponovno pojavljivanje istih iscrpljenih tema svakih nekoliko mjeseci.
- Ako imate alat za pretragu, koristite ga. Koristite grep za stvari koje vas zanimaju i slično. Granularnost ovog FAQ-a nije naročito pogodna za pretvaranje u Web format, barem ne pomoću trenutno dostupnih alata.
Šta ovdje neće biti obrađeno
Osnovna kriptografija
- Postoji mnogo dobrih knjiga, FAQ dokumenata i drugih materijala koje su napisali profesionalni kriptolozi i edukatori.
- Neke ideje naročito nisu jednostavne i zahtijevaju nekoliko stranica dobro napisanog teksta da bi se pravilno objasnile.
- To nije fokus ovog FAQ-a.
Osnovni politički govori i tirade
1.5. Napomene o stilu i temeljnosti
1.5.1. „Zašto ovaj FAQ nije u Mosaic formatu?“
- Zato što autor — tcmay, u julu 1994. — nema pristup Mosaicu, a čak i kada bi ga imao, to ne znači da bi nužno…
- Linearni tekst i dalje je sasvim dobar za neke stvari. Može se čitati na svim platformama, može se odštampati i može se pretraživati standardnim grepom i sličnim alatima.
1.5.2. „Zašto je stil izmiješan?“
Postoje tri glavne vrste stila:
Standardni prozni odjeljci
Objašnjavaju neku temu ili navode određene stvari. Mini-eseji, slični većini objava na Cypherpunks listi.
Kratki komentari u formi nacrta
- Stvari koje nisam imao vremena ili volje da proširim u prozni oblik.
- Stvari koje ionako najbolje funkcionišu u formatu nacrta.
- Poput ovoga.
Citati drugih
- Cypherpunksi su veoma inteligentna grupa. Mnogo pametnih stvari izrečeno je tokom otprilike 600 dana × 40 objava dnevno = 24.000 objava, i pokušavam iskoristiti ono što mogu.
Nažalost, može se upotrijebiti samo veoma mali dio.
- Jednostavno zato što ne mogu ponovo pročitati ni mali dio tih objava, iako sam sačuvao nekoliko hiljada.
- I zato što bi uključivanje prevelikog broja tih poruka ovaj FAQ učinilo jednostavno predugačkim — a vjerovatno je i ovako predugačak.
- Nadam se da možete podnijeti promjene tona, stila pa čak i formata. Bilo bi jednostavno potrebno previše vremena da sve bude napisano potpuno ujednačeno.
1.5.3.
Uprkos dužini ovog dokumenta, ogromna količina materijala nedostaje. Cypherpunksi su napisali stotine pronicljivih analiza, desetine preglednih članaka o Clipperu i hiljade duhovitih i pametnih opaski. Nažalost, ovdje je samo mali dio toga.
- A sa 25 ili više knjiga o Internetu, stotinama FAQ dokumenata i URL-ova, jasno je da se svi davimo u moru informacija o Mreži.
- Ironično je da dobre, tradicionalne knjige često sadrže mnogo više relevantnih i bezvremenskih informacija.
1.5.4. Ograničenja u pogledu potpunosti i tačnosti ovog FAQ-a
- Nisu sve tačke u potpunosti razrađene. Zbog strukture u obliku nacrta, gotovo svaka tačka mogla bi biti dodatno proširena, podijeljena, klasifikovana i dodatno razrađena novim argumentima, kontraargumentima i primjerima.
- Poput ogromnog drveta… grane, lišće, isprepletene hijerarhije.
- Neizbježno je da dokument ove veličine sadrži međusobno proturječne tvrdnje.
- Stavovi se mijenjaju, ali ne bivaju ispravljeni na svim mjestima.
- Različiti konteksti vode različitim pogledima.
- Moja jednostavna nesposobnost da budem potpuno dosljedan.
- A mnoge stvari koje se ovdje spominju, kada bi bile objavljene kao esej na Cypherpunks listi, izazvale bi komentare, pobijanja, rasprave pa čak i ogorčenje. Ne mogu očekivati da sve strane budu potpuno zastupljene, posebno zato što su pitanja često nejasna, neriješena, sporna i generalno kontroverzna.
- Dakle, u ovom FAQ-u postoje nedosljednosti.
1.6. Ispravke i dopune
„Kako postupati sa ispravkama ili pojašnjenjima?“
- Iako sam dao sve od sebe da osiguram tačnost, greške će bez sumnje postojati. A kao što svako može vidjeti čitajući Cypherpunks listu, gotovo svaka izjava o gotovo bilo kojoj temi može proizvesti bujicu pobijanja, ograda, dopuna i ko zna čega još.
Neke teme, poput prirode novca, uloge Cypherpunksa i uloge reputacije, svaki put kada se pojave proizvedu desetine različitih mišljenja.
- Zato nije vjerovatno da će moje tvrdnje ovdje proći drugačije. Srećom, sam broj tačaka znači da se neće svi protiviti baš svakoj od njih.
Ali matematika je prilično jasna: ako svaki čitalac pronađe samo jednu stvar sa kojom se ne slaže, pa zatim objavi svoje pobijanje ili dopunu… katastrofa!
Posebno ako neki ljudi ne znaju pravilno skratiti citate pa na kraju uključe ogroman komad originalnog teksta.
Preporuke
- Ispravke činjenica šaljite meni.
- Ako se ne slažete sa mojim mišljenjem i mislite da možete promijeniti moj stav ili me navesti da uključim vaše mišljenje kao dopunu ili suprotno gledište, onda ga pošaljite.
Ako vaša tvrdnja zahtijeva dugu raspravu ili predstavlja duboko neslaganje, sumnjam da imam vremena ili energije za debatu.
Ako želite da se vaši stavovi čuju — napišite svoj FAQ!
- Na kraju krajeva, pošaljite šta želite. Ali ja ću, naravno, procjenjivati komentare i primjenjivati neku vrstu filtera zasnovanog na reputaciji.
Ljudi koji mi šalju sažete i dobro argumentovane ispravke ili pojašnjenja vjerovatnije će biti saslušani od onih koji me bombarduju sitnim ispravkama i dopunama.
- Ukratko, ovo nije grupni projekat.
Ovo nije „stone soup FAQ“, odnosno kolektivni dokument u kojem svako dodaje ponešto.
Više informacija
- Molim vas da mi ne šaljete e-mail tražeći dodatne informacije o određenoj temi. Jednostavno nisam u stanju da radim individualna istraživanja za svakoga.
Ovaj FAQ je već dovoljno dug, a Rječnik na kraju sadrži dodatne informacije, pa ne mogu dodatno proširivati ove teme, osim ako se na listi ne razvije šira rasprava.
Drugim riječima, nemojte pretpostavljati da je ovaj FAQ ulazna tačka u neku veću bazu podataka koju ću ja generisati.
Ne volim da zvučim ovako direktno, ali vidio sam kakvi zahtjevi počnu stizati svaki put kada napišem nešto malo duže.
Savjeti o povratnim informacijama
- Komentari o stilu pisanja u obliku „Ja bih ovo napisao ovako“ posebno nisu dobrodošli.
Pitanja autorstva i pripisivanja zasluga
- Neizbježno će dolaziti do izostavljanja imena ili preklapanja ideja.
- Ideje imaju mnogo očeva.
- Neke ideje već godinama jednostavno „lebde u vazduhu“.
Slogani su naročito problematični
- „They can have my…“ — ovo pripisujem Barlowu, ali čuo sam i druge kako to koriste nezavisno. Mislim da sam i sam koristio izraz prije nego što sam čuo Barlowa.
- „Ako je kriptografija stavljena van zakona, samo će odmetnici imati kriptografiju.“
- „Big Brother Inside.“
- Ako vas nešto zaista mnogo uznemirava, pošaljite mi poruku.
1.7. Zahvalnice
1.7.1. Zahvalnice
- Moja najveća zahvalnost pripada nekoliko stotina aktivnih autora na Cypherpunks listi, bivših i sadašnjih.
- Sva prava zadržana. Copyright Timothy C. May.
Nemojte pokušavati prodavati ovaj dokument niti ga uključivati u nešto što se prodaje.
Citiranje kratkih odlomaka predstavlja „fair use“. Citiranje dugih odlomaka ne predstavlja.
1.8. Ideje i bilješke — nije za štampanje
1.8.1. Grafika za naslovnicu
- Dva bloka… obični tekst prelazi u kriptovani tekst.
- Cypherpunks FAQ.
- Sastavio Timothy C. May, tcmay@netcom.com.
- Uz pomoć mnogih Cypherpunksa.
- Uz materijal iz drugih izvora.
- <izvori navedeni u uglastim zagradama>
1.8.2. „Zato ne pitajte“
1.9. Stvari se brzo mijenjaju u kriptografiji i politici vezanoj za kriptografiju
1.9.1.
Teško je održavati ovaj FAQ ažurnim jer se informacije neprekidno mijenjaju.
1.9.2.
PGP se nalazi u stanju stalnih promjena.
1.9.3.
Nove verzije alata stalno se pojavljuju.
1.9.4.
A cijela priča oko Clippera nedavno je praktično okrenuta naglavačke povlačenjem Administracije.
Mnogo stvari koje su ovdje ranije napisane sada je postalo nebitno za aktuelnu situaciju i uglavnom ima samo istorijski značaj.
- Goreovo pismo Cantwellu.
- Whit Diffie opisao je konferenciju o sistemima čuvanja ključeva održanu u Karlsruheu u Njemačkoj, na kojoj su, čini se, predstavljene neke nove ideje.
- TIS? — „Ne mogu koristiti ovu informaciju?“
1.10. Bilješke: The Cyphernomicon — CypherFAQ i još mnogo toga
1.10.1. 2.3.1. „Knjiga šifrovanih imena“
- Ibn al-Taz Khallikak, užas iz Pine Barrensa.
- Liber Grimoiris… Cifur???
- Širenje iz sumerskog pijeska, kroz Ištarina vrata, do mračnih uličica Damaska, kaljeno krvlju Zapadnjaka.
- Solomonovi ključevi, Kool John Dee i Rapping Cryps — Gone to Croatan.
- Peter Krypotkin, ruski kripto-anarhista.
- Dvadeset devet prostih brojeva, Kalifornija.
1.10.2. 2.3.2.
THE CYPHERNOMICON: Cypherpunk FAQ i još mnogo toga — verzija 0.666
1.10.3.
01.09.1994. — Copyright Timothy C. May — tcmay@netcom.com
1.10.4.
- Napisao i sastavio Tim May, osim tamo gdje su drugi autori izričito navedeni.
Na dokument su uticale godine dobrih objava na Cypherpunks listi.
Dozvoljava se objavljivanje i distribucija ovog dokumenta u neizmijenjenom i potpunom obliku, isključivo u neprofitne i obrazovne svrhe.
Razumno citiranje u skladu sa pravilima „fair use“ je dozvoljeno.
Pogledajte detaljno odricanje od odgovornosti i pravne odgovornosti u uvodnom poglavlju.
