BTC — NIŠTA NISTE NAUČILI

Bitcoin je za petnaestak godina promijenio cijenu, tržišnu kapitalizaciju, strukturu investitora, infrastrukturu i nivo institucionalnog prihvatanja, ali jednu stvar gotovo da nije promijenio: ponašanje mase.

Kada cijena mjesecima pada, većina je uvjerena da je sve gotovo. Kada nekoliko dana ili sedmica zaredom gledamo zelene svijeće, raspoloženje se potpuno okreće i odjednom se proglašava novi bull market. Kada Bitcoin napravi 15 ili 20% rasta, društvene mreže se napune naslovima poput „bear market je završen“, „posljednja prilika“, „odavde ide samo gore“ ili „sljedeća stanica je novi ATH“.

A onda tržište ponovo pokaže zašto je Bitcoin jedno od najbrutalnijih tržišta za investitora koji nema plan.

Zato priloženi grafikon treba gledati prije svega kao istorijsku lekciju, a ne kao proročanstvo.

Na njemu vidimo cikluse, potencijalne zone otpora, zone akumulacije, dugoročne pokretne prosjeke i projekcije budućeg kretanja. Crvene i zelene zone nisu budućnost uklesana u kamen. Mnogo važnije je ono što se vidi lijevo od današnje cijene: Bitcoin gotovo nikada nije prelazio iz ozbiljnog bear marketa u održivi bull market zato što su se pojavile dvije ili tri zelene svijeće.

Tržišni ciklus je proces.

A proces traje.

BITCOIN JE OD POČETKA TRŽIŠTE EKSTREMA

Bitcoin je tokom svoje istorije više puta prolazio kroz padove koji bi na tradicionalnom tržištu bili smatrani katastrofalnim.

Poslije snažnog rasta 2017. Bitcoin je krajem te godine stigao gotovo do 20.000 dolara. ICO tržište je eksplodiralo, mali investitori su masovno ulazili, mediji su svakodnevno govorili o kriptu, a širom interneta širila se priča da je Bitcoin sada dovoljno velik da ozbiljan pad više nije moguć.

Dogodilo se upravo suprotno.

Tokom 2018. cijena je padala mjesecima i završila u području oko 3.000–3.500 dolara.

To nije bio jedan crveni dan.

Nije bila jedna loša vijest.

Bio je to dug period gubitka momentuma, prodaje, kapitulacije, smanjenja likvidnosti, nestanka spekulativnih projekata i konačnog gašenja euforije.

Upravo tu ljudi često pogrešno razumiju razliku između obične korekcije i bear marketa.

Bear market je proces.

I izlazak iz bear marketa je takođe proces.

MT. GOX — PRVA VELIKA LEKCIJA KOJU JE KRIPTO ZABORAVIO

Mnogo prije FTX-a, mnogo prije Terra/Lune, Celsiusa, Three Arrows Capitala i svih današnjih velikih platformi, kripto tržište je već dobilo lekciju koju očigledno nije dovoljno dobro zapamtilo.

Zvala se Mt. Gox.

Početkom prethodne decenije Mt. Gox nije bio neka mala anonimna mjenjačnica. Bio je praktično centar Bitcoin trgovanja. Reuters je u retrospektivi naveo da je u jednom periodu preko njega prolazilo čak oko 80% globalnih Bitcoin transakcija. 

Zamislite danas jednu mjenjačnicu preko koje prolazi gotovo cijelo svjetsko Bitcoin tržište.

Upravo zato je ono što se dogodilo 2014. bilo toliko ozbiljno.

Problemi nisu počeli tako što je jednog jutra nestala web-stranica. Mjesecima su postojali znakovi da nešto nije u redu. Povlačenja su kasnila, korisnici su imali probleme da dođu do sredstava, cijene na Mt. Goxu su odstupale od drugih tržišta, a povjerenje se polako raspadalo.

Početkom februara 2014. mjenjačnica je obustavila Bitcoin isplate.

Nekoliko sedmica kasnije sve se raspalo.

Mt. Gox je završio u bankrotu nakon ogromnog gubitka Bitcoina, a Reuters ga danas ubraja među najveće kripto hakove i krađe u istoriji. 

Tada nije postojalo današnje razvijeno institucionalno tržište, ETF infrastruktura, desetine velikih globalnih mjenjačnica i sofisticirani custody sistemi.

Zbog toga pitanje nije bilo:

Koliko će Bitcoin pasti?

Pitanje je bilo:

Može li Bitcoin uopšte preživjeti?

Preživio je.

Ali mnogi investitori nisu.

I tu se pojavila prva velika lekcija:

Možete biti potpuno u pravu kada je riječ o Bitcoinu, a potpuno pogriješiti kada je riječ o mjestu na kojem ga držite.

QUADRIGACX — „VLASNIK JE UMRO, KLJUČEVI SU NESTALI“

Ako je Mt. Gox prva velika lekcija o riziku mjenjačnice, onda je QuadrigaCXpokazala koliko nevjerovatno može izgledati kraj jedne kripto platforme.

QuadrigaCX je bila jedna od najvećih kanadskih kripto platformi, a njen direktor i suosnivač bio je Gerald Cotten.

U januaru 2019. kompanija je objavila da je Cotten prethodnog mjeseca umro u Indiji.

Vrlo brzo pojavila se priča da je on praktično jedini imao pristup ključevima i sredstvima kompanije.

Internet je eksplodirao.

Da li su sredstva zauvijek zaključana?

Da li je smrt stvarna?

Da li je Cotten lažirao vlastitu smrt?

Da li je pobjegao sa novcem?

Teorije su godinama kružile internetom.

Ali kasnija istraga Ontario Securities Commissiona pokazala je da je stvarnost bila ozbiljnija od misterije o izgubljenoj lozinci.

Regulator je zaključio da je propast Quadrige bila posljedica prevare koju je počinio Gerald Cotten, koji je godinama zloupotrebljavao sredstva korisnika, pravio interne lažne račune, koristio sredstva klijenata za vlastite potrebe i trgovao protiv korisničkog kapitala bez odgovarajućeg sistema kontrole. 

Kada je Quadriga u februaru 2019. zatražila zaštitu od povjerilaca, više od 76.000 klijenata potraživalo je ukupno oko 215 miliona kanadskih dolara. 

Od toga je nadzorni postupak uspio pronaći ili identifikovati oko 46 miliona, dok je manjak iznosio približno 169 miliona kanadskih dolara. 

Dakle, priča nije bila samo:

„Direktor je umro i odnio password u grob.“

Problem je bio mnogo dublji.

Nije postojala ozbiljna kontrola.

Nije postojalo adekvatno odvajanje korisničkih sredstava.

Nije postojao sistem koji bi spriječio jednog čovjeka da radi praktično šta želi.

To je ono što investitori moraju razumjeti.

Kripto rizik nije samo cijena.

Rizik je i:

mjenjačnica,

custody,

upravljanje kompanijom,

privatni ključevi,

interne kontrole,

leverage,

stablecoin,

smart contract,

regulatorni rizik,

i ljudi kojima ste dali novac.

„TO SE DANAS VIŠE NE MOŽE DESITI“

Ovo je možda najopasnija rečenica na finansijskom tržištu.

Mt. Gox?

„Bilo je rano.“

QuadrigaCX?

„To je bila loše vođena kanadska firma.“

FTX?

„Takvo nešto sada regulatori više ne bi dozvolili.“

Možda.

Ali istorija finansijskih tržišta ne ponavlja uvijek isti događaj.

Ona ponavlja isti princip u novom obliku.

Sljedeća kriza možda neće biti mjenjačnica.

Možda će biti stablecoin.

Možda smart-contract exploit.

Možda sistemska likvidacija leverage pozicija.

Možda problem jednog velikog custodian servisa.

Možda hak.

Možda regulatorna odluka.

Možda rat.

Možda novi virus.

Možda događaj koji danas niko od nas nema na grafikonu.

I upravo zato ga ne možemo nacrtati.

CORONA CRASH — DOGAĐAJ KOJI GRAFIKON NIJE MOGAO VIDJETI

Početkom 2020. Bitcoin je već izgledao mnogo bolje.

Poslije dugog bear marketa i dna iz prethodnog ciklusa cijena se stabilizovala i Bitcoin se približavao području od oko 10.000 dolara.

Tehnički grafikon počinjao je izgledati konstruktivno.

A onda se pojavio COVID-19.

Svijet je praktično stao.

Granice su se zatvarale.

Avioni su prestali letjeti.

Fabrike su zatvarane.

Finansijska tržišta su ušla u paniku.

Investitori nisu prodavali samo Bitcoin.

Prodavali su dionice, robu i gotovo sve što se moglo brzo pretvoriti u gotovinu.

To je savršen primjer onoga što investitori često nazivaju black swan događajem — izuzetno teško predvidiv događaj koji ima ogromne posljedice na sistem.

I upravo tu tehnička analiza pokazuje svoje ograničenje.

Možete imati:

RSI,

MACD,

Elliott Wave,

Fibonacci,

moving average,

support,

resistance,

savršenu strukturu grafikona.

Ali indikator ne zna da će se sutra pojaviti virus koji će zatvoriti pola svijeta.

To je razlog zbog kojeg ozbiljan investitor nikada ne gradi portfolio tako da može preživjeti samo scenario koji očekuje.

Portfolio mora moći preživjeti i scenario koji nije očekivao.

BULL MARKET 2020–2021 — OD STRAHA DO EUFORIJE

Nakon Corona crasha dogodilo se nešto što je još jednom pokazalo apsurd tržišne psihologije.

U trenutku najvećeg straha ljudi su prodavali.

Nekoliko mjeseci kasnije počeo je jedan od najvećih Bitcoin bull marketa u istoriji.

Bitcoin je krenuo prema 10.000 dolara.

Pa prema 20.000.

Pa 30.000.

Pa 40.000.

Pa 60.000.

Tokom 2021. približio se području od oko 69.000 dolara.

I opet se pojavila ista priča.

Sada je sve drugačije.

Institucije dolaze.

Kompanije kupuju Bitcoin.

Veliki kapital ulazi.

Bear market od 70 ili 80% više nije moguć.

Bio je moguć.

I dogodio se.

2022. — KADA SE SISTEM POČEO RASPADATI

Sljedeći bear market nije nastao zbog jednog događaja.

Bio je to lanac.

Zaoštravanje monetarne politike.

Pad likvidnosti.

Rast kamata.

Preveliki leverage.

Propast Terra/Lune.

Problemi Celsiusa.

Propast Three Arrows Capitala.

Prisilne likvidacije.

Povlačenje kapitala.

A onda FTX.

Svaki događaj je udarao po tržištu koje je već bilo oslabljeno prethodnim događajem.

To je još jedna važna lekcija:

Kriza često ne dolazi kao jedan udarac.

Dolazi kao domino efekat.

FTX — ISTA LEKCIJA, SAMO OSAM GODINA POSLIJE MT. GOXA

FTX nije bio neki anonimni scam sa Telegrama.

Bio je jedna od najvećih kripto mjenjačnica na svijetu.

Imao je institucionalne investitore.

Sponzorstva.

Stadione.

Poznate ambasadore.

Političke kontakte.

Milijarde dolara procijenjene vrijednosti.

Sam Bankman-Fried pojavljivao se na konferencijama sa političarima i finansijskim liderima.

A onda se sve raspalo.

FTX je u novembru 2022. otišao u bankrot.

Američko Ministarstvo pravde kasnije je utvrdilo da je Bankman-Fried zloupotrijebio milijarde dolara korisničkih sredstava, prevario investitore FTX-a i kreditore Alameda Researcha. U martu 2024. osuđen je na 25 godina zatvora. 

I tada se tržište ponovo sjetilo nečega što je trebalo naučiti još 2014:

Not your keys, not your coins nije slogan. To je upozorenje na counterparty risk.

ŠTA JE UOPŠTE COUNTERPARTY RISK?

Jednostavno.

Ako držite Bitcoin u vlastitom walletu i kontrolišete privatne ključeve, vaš glavni rizik je da izgubite ključeve, napravite grešku ili postanete žrtva napada.

Ako držite Bitcoin na mjenjačnici, vi osim tržišnog rizika imate još jedan rizik:

da mjenjačnica ne ispuni svoju obavezu prema vama.

To može biti zbog:

bankrota,

prevare,

hakovanja,

regulatorne blokade,

lošeg upravljanja,

nelikvidnosti,

zamrzavanja isplata,

ili neke potpuno nove situacije.

Zato ozbiljan investitor ne pita samo:

„Koliko BTC može porasti?“

Pita i:

„Gdje mi je BTC?“

„Ko ga kontroliše?“

„Šta se događa ako ova kompanija sutra prestane raditi?“

„ALI DANAS JE KRIPTO REGULISAN“

Da.

I ne.

Tačan odgovor je:

Kripto tržište je danas znatno regulisanije nego prije deset godina, ali nije 100% jednako regulisano u cijelom svijetu.

U Evropskoj uniji MiCA sada postavlja jasnija pravila za pružaoce kripto usluga. Član 59 MiCA propisuje da osoba ili kompanija ne može pružati kripto-usluge u Evropskoj uniji ako nije autorizovana kao crypto-asset service provider ili ako nije jedna od određenih finansijskih institucija kojima je takva aktivnost dozvoljena. 

To je veliki napredak.

Ali to nije globalni standard.

Čak ni Sjedinjene Države još nemaju potpuno završenu regulatornu arhitekturu.

SEC je u martu 2026. objavio tumačenje kojim dodatno pojašnjava primjenu federalnih zakona o vrijednosnim papirima na određenu kriptoimovinu. 

U avgustu 2026. SEC je predložio potpuno novi okvir pod nazivom Regulation Crypto Assets, a taj prijedlog je u trenutku pisanja ovog teksta još uvijek regulatorni prijedlog, a ne završeno pravilo. 

Još zanimljivije, SEC je tek 1. oktobra 2026. predložio dodatna pravila koja se odnose na custody kriptoimovine za investicione savjetnike i regulisane fondove. Sam predsjednik SEC-a Paul Atkins naveo je da postojeća pravila nisu pratila razvoj kripto tržišta i da novi okvir treba popuniti praznine u načinu čuvanja digitalne imovine. 

Dakle:

regulacija napreduje,

ali proces nije završen.

I to je važna razlika.

REGULACIJA NE UKLANJA TEHNOLOŠKI RIZIK

Čak i kada je kompanija regulisana, hakerski napad može postojati.

Reuters je u septembru 2026. napravio pregled najvećih kripto hakova i naveo da je Bybit tokom 2025. pretrpio krađu vrijednu oko 1,5 milijardi dolara, dok su se među drugim istorijskim napadima nalazili Poly Network, Ronin, Coincheck i Mt. Gox. Reuters navodi i da je tokom prethodne godine u gotovo 150 kripto napada ukradeno oko 2,9 milijardi dolara. 

Dakle, jedna stvar mora biti potpuno jasna:

Regulisano ne znači neranjivo.

Banka je regulisana pa može biti hakovana.

Berza je regulisana pa može imati tehnički problem.

Kripto mjenjačnica može biti regulisana pa i dalje može imati cyber incident.

Zbog toga ne postoji ozbiljan portfolio bez upravljanja rizikom.

TRI ZELENE SVIJEĆE NISU BULL MARKET

Ovo je jedna od najvažnijih poruka cijelog članka.

Bear market ne završava zato što Bitcoin tri dana raste.

Ne završava ni zato što je napravio 15% ili 20%.

Ne završava ni zato što je probijen jedan kratkoročni moving average.

I bull market ne počinje zato što je neki YouTuber nacrtao strelicu prema 150.000 dolara.

Dugoročna promjena trenda mora se potvrđivati kroz vrijeme.

Na sedmičnom grafikonu želimo gledati mnogo ozbiljniju strukturu:

formiranje višeg dna,

formiranje višeg vrha,

povrat važnih nivoa,

zadržavanje tih nivoa prilikom korekcije,

promjenu strukture volumena,

slabljenje prodajnog pritiska,

stabilizaciju dugoročnih prosjeka,

i dovoljno sedmica da se pokaže da rast nije samo short squeeze ili relief rally.

Najveća greška je zamijeniti:

rally unutar bear marketa

sa

novim bull marketom.

To nije isto.

POGLEDAJTE PRILOŽENI GRAFIKON JOŠ JEDNOM

Na grafikonu vidimo više generacija ciklusa.

Crvene zone predstavljaju područja u kojima bi se prema prikazanoj tehničkoj analizi mogao pojaviti ozbiljan otpor ili distribucija.

Zelene zone predstavljaju potencijalna područja dugoročnije akumulacije.

Plava projekcija pokazuje mogućnost većeg impulsa prema dole.

Narandžasta projekcija pokazuje alternativni scenario u kojem bi se prije ozbiljnijeg pada mogao dogoditi još jedan veliki rast.

Ali najvažniji dio grafikona nije desna strana.

Najvažniji dio je lijeva strana.

Jer desna strana je projekcija.

Lijeva strana je istorija.

Na lijevoj strani već vidimo šta se događalo kada je tržište bilo uvjereno da ovaj put nema ozbiljnog pada.

I svaki put ista psihologija.

Na vrhu:

„Ide još.“

Na dnu:

„Nikada se neće vratiti.“

A tržište najčešće radi upravo ono što većina psihološki ne može podnijeti.

BLACK SWAN — ONO ŠTO NE MOŽETE NACRTATI

Black swan događaj nije samo „veliki pad“.

Suština black swana je u tome da se radi o događaju koji je veoma teško unaprijed predvidjeti, ali nakon što se dogodi ljudi imaju tendenciju da tvrde kako je bio očigledan.

Corona crash je odličan primjer.

Ali tržište može dobiti i drugačiji black swan.

Zamislite:

velika mjenjačnica zamrzne isplate,

stablecoin izgubi peg,

država preko noći donese neočekivanu zabranu,

važni protokol bude hakovan,

veliki institucionalni custodian ima problem,

izbije veliki geopolitički sukob,

globalna likvidnost nestane,

ili dođe do tehničkog događaja koji danas niko nije predvidio.

Ne znamo koji će biti sljedeći problem.

I upravo zato morate imati plan prije nego što se dogodi.

ZAŠTO DRŽATI MINIMALNO DIO KAPITALA PO STRANI?

Recimo da imate 100.000 dolara namijenjenih kriptu.

Uložite svih 100.000.

Tržište padne 40%.

Možda i dalje vjerujete u Bitcoin.

Možda ste dugoročno potpuno u pravu.

Ali imate problem.

Nemate čime kupiti.

Ako ste, na primjer, zadržali 20.000 dolara likvidnosti, situacija je potpuno drugačija.

Pad više nije samo problem.

Može postati prilika.

Zbog toga smatram da je zdravo imati najmanje oko 20% kapitala po strani, posebno na tržištu koje je sposobno za ekstremne padove.

To nije univerzalna matematička formula.

Neko može držati 10%.

Neko 20%.

Neko 30%.

To zavisi od prihoda, investicionog horizonta, tolerancije na rizik i portfolija.

Ali princip je važniji od tačnog procenta:

nikada nemojte investirati tako da vam je jedina strategija nada da tržište više neće pasti.

Likvidnost nije beskoristan kapital.

Likvidnost je mogućnost.

CASH JE OPCIJA

Ljudi u bull marketu često govore:

„Cash samo gubi vrijednost.“

Tačno.

Dugoročno inflacija smanjuje kupovnu moć.

Ali u tržišnoj panici cash ima jednu veoma vrijednu karakteristiku:

daje vam slobodu.

Slobodu da kupite kada drugi moraju prodavati.

Slobodu da ne likvidirate poziciju.

Slobodu da čekate.

Slobodu da iskoristite nepredvidivi događaj.

Investitor koji je 100% investiran nema tu opciju.

On samo posmatra.

YOUTUBE — FABRIKA SENTIMENTA

Ne govorim da na YouTubeu nema dobrih analitičara.

Ima.

Problem je poslovni model.

Algoritam ne nagrađuje nužno najprecizniju analizu.

Nagrađuje pažnju.

Naslov:

„BTC možda konsoliduje još šest mjeseci i oba scenarija su otvorena“

neće dobiti mnogo klikova.

Naslov:

„BTC EKSPLODIRA! POSLJEDNJA PRILIKA PRIJE 150.000!“

hoće.

Kada Bitcoin sljedeće sedmice padne 12%, isti kanal može objaviti:

„VELIKI KRAH JE POČEO!“

A kada nakon toga Bitcoin vrati 8%:

„BULL MARKET POTVRĐEN!“

To nije dugoročna analiza.

To je trgovanje sentimentom publike.

Analitičar koji svaki drugi dan mijenja dugoročnu tezu jer se promijenila posljednja svijeća ne predviđa budućnost.

On vam opisuje sadašnjost.

PRATITE PODATKE, A NE NAVIJANJE

Ako ozbiljno ulažete, onda gledajte ono što stvarno može pomjeriti tržište:

makroekonomiju,

likvidnost,

kamatne stope,

Federal Reserve,

ETF tokove,

stablecoine,

mjenjačnice,

regulativu,

leverage,

likvidacije,

on-chain podatke,

institucionalni kapital,

geopolitiku,

i sedmičnu tržišnu strukturu.

I kada gledate analitičara, nemojte gledati samo šta kaže danas.

Pogledajte šta je govorio prije šest mjeseci.

Prije godinu.

Koliko puta je promijenio cilj?

Koliko puta je iz bearish postao bullish nakon +10%?

Koliko puta je iz bullish postao bearish nakon -10%?

To vam često govori više od same analize.

NAJVAŽNIJA LEKCIJA MT. GOXA, QUADRIGE, CORONE I FTX-a

Mt. Gox nas je naučio da mjenjačnica može nestati.

QuadrigaCX nas je naučila da jedan čovjek bez nadzora može uništiti cijeli sistem.

Corona nas je naučila da događaj koji nema veze sa Bitcoinom može srušiti Bitcoin.

Terra, Celsius i Three Arrows Capital pokazali su šta se događa kada se leverage, nelikvidnost i međusobna povezanost sistema spoje u jednu krizu.

FTX nas je naučio da veličina, reputacija, marketing i poznati investitori nisu garancija.

Bybit i drugi veliki hakovi podsjećaju da ni tehnološki rizik nije nestao. 

A regulativa iz 2026. pokazuje da sistem jeste napredovao, ali da se pravila i dalje aktivno razvijaju. 

Zajednička poruka svih tih događaja je ista:

Ne možete kontrolisati tržište.

Možete kontrolisati samo vlastiti rizik.

BTC — ništa niste naučili?

Ako ste preživjeli 2018. i još uvijek mislite da Bitcoin ne može pasti 50%, niste ništa naučili.

Ako ste gledali Mt. Gox i mislite da velika mjenjačnica ne može propasti, niste ništa naučili.

Ako ste vidjeli QuadrigaCX i još uvijek držite sav kapital kod jedne kompanije, niste ništa naučili.

Ako ste gledali Corona crash i još uvijek vjerujete da grafikon može predvidjeti svaki događaj, niste ništa naučili.

Ako ste gledali FTX kako se za nekoliko dana pretvara iz globalne kripto imperije u bankrot i mislite da se takav sistemski šok više ne može dogoditi, niste ništa naučili.

Ako tri zelene svijeće proglašavate početkom bull marketa, niste ništa naučili.

Ako ste 100% kapitala investirali jer vam je neko na YouTubeu nacrtao strelicu prema 150.000 dolara, onda tržište samo čeka trenutak da vam naplati školarinu.

Bitcoin za pet ili deset godina može vrijediti mnogo više nego danas.

Ali između današnje cijene i bilo kojeg budućeg maksimuma neće postojati ravna linija.

Biće euforije.

Biće panike.

Biće likvidacija.

Biće manipulacije.

Biće hakova.

Biće regulacije.

Biće pogrešnih analiza.

Biće nevjerovatnih prilika.

I gotovo sigurno će se dogoditi nešto što danas niko nije nacrtao na grafikonu.

Zato pamet u glavu.

Pratite tržište.

Pratite vijesti.

Pratite sedmičnu strukturu, a ne nekoliko dnevnih zelenih svijeća.

Ne držite sav kapital na jednoj mjenjačnici.

Ne koristite nepotrebnu polugu.

Razumite gdje vam je imovina i ko kontroliše ključeve.

I držite dio kapitala po strani da, kada drugi budu panično pritiskali SELL, vi uopšte imate mogućnost razmišljati o BUY.

A možda najvažnije:

Konzumirajte manje glupog YouTube sadržaja.

Jer kitovi ne zarađuju samo zato što imaju više novca.

Zarađuju i zato što masa iz ciklusa u ciklus ponavlja iste greške.

Nemojte im ponovo biti hrana.

Ne zaboravi, plan praviš prije nego što euforija počne.

Napomena: Tekst je edukativnog i istraživačkog karaktera i ne predstavlja finansijski savjet. Kod dugoročnih procjena BTC-a mnogo je korisnije računati potrebnu tržišnu kapitalizaciju nego gledati samo nominalnu cijenu jednog coina.

Petar Miljić – Finansije za narod

👉 Znanjem protiv hajpa – uvijek sigurniji put!

🌐 Posjeti nas: https://kriptoentuzijasti.io

🐦 Prati nas na X-u: https://twitter.com/k_entuzijasti

Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite članak na društvenim mrežama i pomozite nam širiti finacijsku slobodu i kripto znanje. Zajedno gradimo svijet financija i kripta!

#crypto #Bitcoin #KASPA #HBAR #XRP #RENDER #NEXO #BulRan2032

https://kriptoentuzijasti.io/ko-ce-opstati-u-novom-finansijskom-sistemu

Zanimljivi članci:

👉 Šta se Desilo sa

👉 Order book izgleda kao