11. svibnja 2026.• Roman Grünfelder• 5 min čitanja• 2 pregleda
10. svibnja 2010. Laszlo Hanyecz je otključao rudarenje putem GPU-a
Dana 10. svibnja 2010., prije točno 16 godina svijet kriptovaluta doživio je potres čije se posljedice osjete i danas. Programer Laszlo Hanyecz, čovjek kojeg šira javnost uglavnom prepoznaje po kupnji dviju pizza za 10.000 bitcoina, objavio je na forumu Bitcointalk kod koji je omogućio korištenje grafičkih kartica za generiranje novih blokova. Taj trenutak označio je kraj romantične ere “digitalne demokracije” i početak nemilosrdne tehnološke utrke.
Izvorna objava Laszla Hanyecza o tome kako generirati BTC pomoću GPU-a, Izvor: Bitcointalk forum Read more on U.Today https://u.today/bitcoin-was-changed-forever-on-this-day-16-years-ago
Satoshi protiv Laszla: Sukob ideologije i efikasnosti
Kada je Satoshi Nakamoto dizajnirao Bitcoin, u bijelu knjigu (whitepaper) utkao je princip “jedan CPU, jedan glas”. Njegova vizija bila je decentralizirana mreža u kojoj svaki korisnik s običnim kućnim računalom može ravnopravno sudjelovati u održavanju sustava. Međutim, Laszlov proboj pokazao je da je taj ideal neodrživ u dodiru s čistom računalnom moći.
Satoshi je osobno kontaktirao Hanyecza, zamolivši ga da uspori s popularizacijom ove metode. Nije to bilo zbog zavisti, već zbog straha. Tvorac Bitcoina je ispravno predvidio da će, ako rudarenje putem GPU-a postane standard, obični korisnici biti istisnuti iz procesa. To je ujedno bio i prvi veliki filozofski rascjep u zajednici: treba li Bitcoin ostati pristupačan svima ili mora prihvatiti najbrži mogući tehnološki razvoj kako bi osigurao mrežu?
Zašto je rudarenje putem GPU-a postalo nezaustavljivo
Razlog zbog kojeg je Laszlov izum bio toliko disruptivan leži u arhitekturi samog hardvera. Dok je centralni procesor (CPU) dizajniran kao “generalist” koji obavlja različite i kompleksne zadatke jedan po jedan, grafički procesor (GPU) je specijaliziran za masivno paralelno procesiranje.
U praksi, to je značilo da jedna NVIDIA 8800 GTS može raditi posao koji bi zahtijevao desetke, pa i stotine procesora. Hanyecz je demonstrirao da je njegov sustav postizao oko 3,8 milijuna hasheva u sekundi, dok su tadašnji vrhunski procesori, poput overclockanog Intela E8600, jedva dosezali 1,8 milijuna. Ubrzo je postalo jasno da je rudarenje putem GPU-a jedini način za ostanak u igri, što je do kraja 2010. godine podiglo ukupnu snagu mreže za nevjerojatnih 130.000%.
Kraj ere jeftinog hardvera i uspon altcoina
Iako u samim počecima 2010. godine cijene grafičkih kartica nisu odmah skočile, Laszlov kod je postavio temelje za buduće tržišne poremećaje. Kako je Bitcoin postajao sve vrjedniji, tako je rasla i potražnja za hardverom. Nekoliko godina kasnije, kada su se pojavile valute poput Litecoina i Ethereuma, koje su bile optimizirane upravo za grafičke čipove, gamerska populacija osjetila je pravi udar.
Tržište je ušlo u cikluse u kojima je bilo gotovo nemoguće kupiti karticu po preporučenoj cijeni. Rudari su kupovali cijele zalihe izravno iz tvornica, a grafička kartica prestala je biti samo alat za zabavu i postala je stroj za tiskanje novca. Danas možemo reći da je rudarenje putem GPU-a bilo katalizator koji je prisilio proizvođače poput Nvidije i AMD-a da drastično ubrzaju razvoj čipova, što je neizravno pomoglo i današnjem razvoju umjetne inteligencije.
Sigurnosni bedem i sazrijevanje mreže
S tehničkog stajališta, kritičari često tvrde da je Laszlo “pokvario” Bitcoinov egalitarizam. Ipak, povijest sugerira suprotno. Da Bitcoin nije prešao na GPU rudarenje, mreža bi ostala slaba i ranjiva na napade bilo koje države ili organizacije s malo većim serverskim kapacitetom.
Prijelaz na grafičke kartice, a kasnije na namjenske ASIC uređaje, učinio je Bitcoin najsigurnijom računalnom mrežom na planetu. Taj proces profesionalizacije, koji je započeo prije 16 godina, pretvorio je Bitcoin iz eksperimenta u digitalno zlato. Bez te rane “utrke u naoružanju”, Bitcoin vjerojatno ne bi preživio pritiske i pokušaje hakiranja koji su uslijedili u godinama rasta.
Zaključak
Laszlo Hanyecz možda je ušao u legendu zbog pizze, ali njegov pravi doprinos Bitcoinu bio je uvođenje surove efikasnosti. Dana 10. svibnja 2010. Bitcoin je prestao biti samo hobi za entuzijaste s kućnim računalima i postao je ozbiljan ekonomski sustav. Iako je to značilo gubitak početne “demokracije”, bio je to nužan korak prema sigurnosti i globalnoj relevantnosti koju mreža uživa danas.
🧠 Kripto nije igra sreće, već proces učenja, discipline i donošenja odluka na temelju činjenica, a ne emocija. Tržište će uvijek nuditi prečace, brzu zaradu i glasne narative – ali dugoročno opstaju oni koji razumiju što rade i zašto to rade. Ako želiš biti ispred mase, prestani slijediti buku i počni graditi znanje. Edukacija nije trošak – ona je investicija. Ako ti je ovaj članak bio koristan, podijeli ga i pomozi nam širiti kvalitetne informacije. Kriptoentuzijasti postoje kako bi znanje bilo jače od hypea. 🚀
