Kako vjerovati bankama kada mogu štampati novac po vlastitim pravilima?
Još od pamtivijeka ljudi su težili stvaranju sistema koji bi garantirao vrijednost novca. Novac nije oduvijek bio papir – nekada su to bile školjke, kamenje, zlato ili srebro. No prava revolucija desila se s pojavom papirnog novca koji nije imao intrinzičnu vrijednost, već je svoju vrijednost crpio iz povjerenja. Taj koncept je poznat kao FIAT novac – novac koji nema pokriće u nekom fizičkom resursu, već vrijedi zato što država kaže da vrijedi.
Međutim, ukidanjem zlatnog standarda 1971. godine, kada je tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Richard Nixon, jednostrano odlučio da dolar više neće biti zamjenjiv za zlato, dogodio se jedan od najvažnijih ekonomskih presjeka u modernoj povijesti. Tim činom, ne samo da je došlo do kraja ere zlatnog standarda, već je i srušeno povjerenje u to da novac mora biti vezan za neku stvarnu vrijednost.
Šta je zapravo zlatni standard
Zlatni standard je monetarni sistem u kojem je vrijednost valute direktno vezana za zlato. Države koje su koristile ovaj sistem morale su posjedovati odgovarajuće rezerve zlata kako bi podržale iznos novca u opticaju. Ljudi su mogli u bilo kom trenutku da zamijene novac za određenu količinu zlata.
Ovaj sistem je imao jednu ključnu prednost: onemogućavao je nekontrolirano štampanje novca, jer je količina novca bila ograničena zlatnim rezervama. Dakle, ako država nije imala dovoljno zlata, nije mogla samo tako „ubaciti“ više novca u sistem.
Ukidanje zlatnog standarda – trenutak kada je sve počelo da se klima
Godine 1944. uspostavljen je Bretton Woods sistem, kojim je dogovoreno da će sve glavne svjetske valute biti vezane za američki dolar, dok će dolar biti vezan za zlato po fiksnoj cijeni (35 dolara za uncu zlata). Time je dolar postao de facto svjetska rezervna valuta.
Ali već 60-ih godina prošlog stoljeća, zbog trošenja u Vijetnamskom ratu, financiranja socijalnih programa i širenja međunarodnih dolarskih obaveza, SAD su počele štampati više dolara nego što su imale zlata u rezervama. Povjerenje saveznika i partnera počelo je da opada. Francuska, Njemačka i druge zemlje počele su zahtijevati zamjenu dolara za zlato, kako je bilo propisano Bretton Woods sporazumom.
Ukidanjem zlatnog standarda. Da bi spriječio dalje „pražnjenje“ američkih zlatnih rezervi, Nixon je 15. augusta 1971. objavio ukidanje zamjenjivosti dolara za zlato. Taj potez poznat je kao „Nixonov šok“. Od tada, sve svjetske valute, uključujući i dolar, postale su FIAT valute, zasnovane isključivo na povjerenju u emitenta – odnosno državu i njenu centralnu banku.
Kako vjerovati bankama kada mogu štampati novac po vlastitim pravilima
Od trenutka kada je FIAT sistem zavladao svijetom, države su dobile „slobodu“ da štampaju novac koliko im je potrebno, bez potrebe za fizičkim pokrićem. Ovo je omogućilo veće ekonomske intervencije, ali i otvorilo vrata zloupotrebama.
Monetarna politika više ne zavisi od zlata, već od odluka centralnih banaka, najčešće vođenih političkim i ekonomskim interesima. Kada se pojavi kriza, umjesto da se smanjuje potrošnja i stabilizira tržište, države se sve češće odlučuju na tzv. kvantitativno popuštanje – što u suštini znači štampanje novca.
Ali štampanje novca nije besplatan ručak. Svaki novac koji se bez pokrića ubaci u sistem smanjuje kupovnu moć postojećeg novca, što direktno vodi u inflaciju. A inflacija ne pogađa banke – ona pogađa obične ljude. Plaće ostaju iste, ali cijene rastu. Štednja gubi vrijednost. Penzije postaju bezvrijedne. Ljudi koji su cijeli život odricali da bi sačuvali nešto „sa strane“, ostaju prevareni od sistema koji je obećavao stabilnost, ali je izabrao sebičnu ekspanziju.
Inflacija – nevidljivi porez koji svi plaćamo
Inflacija je često nazvana „najokrutnijim porezom“. Ne zato što je zvanična, već zato što je nevidljiva. Kada centralna banka odluči da štampa trilione novca, vrijednost tog novca opada, a cijene rastu. Inflacija jede plaće, štednju i sigurnost. Ona stvara jaz između bogatih i siromašnih – jer oni koji posjeduju imovinu (nekretnine, zlato, akcije) imaju zaštitu od inflacije, dok radnička klasa i umirovljenici ostaju nezaštićeni.
Upravo zbog toga sve više ljudi postavlja pitanje: kako da vjerujemo sistemu koji može da nas devalvira preko noći, bez ikakve odgovornosti? Kako da vjerujemo novcu koji sutra može vrijediti upola manje, samo zato što je neko „gore“ odlučio da štampa više?
Rastuće nepovjerenje i potraga za alternativom
Upravo u ovakvom okruženju, gdje centralne banke postaju kreatori realnosti, mnogi traže alternativu. Zato rastu interesi za zlato, srebro, i posebno Bitcoin – digitalni novac sa unaprijed definiranom količinom (maksimalno 21 milion coina). Ljudi žele nešto što nije moguće proizvesti u neograničenim količinama, što nije podložno hiru političara, i što ne zavisi od odluka nekoliko moćnih ljudi u zatvorenim sobama.
Bitcoin je, na neki način, povratak principima zlatnog standarda, ali u digitalnom obliku. Njegov kod je javan. Njegova ponuda je ograničena. I nitko, ama baš nitko, ne može ga proizvesti proizvoljno. To je sušta suprotnost FIAT sistemu.
Zaključak
Ukidanjem zlatnog standarda, svijet je ušao u doba bez ograničenja – doba gdje vrijednost novca više ne zavisi od stvarne imovine, već od apstraktnog povjerenja. No to povjerenje je sve tanje. Ljudi osjećaju da ih sistem vara. Da rade više, a imaju manje. Da štede, a gube. Ukidanjem zlatnog standarda novac je počeo gubiti vrijednost.
Kako vjerovati novcu koji može biti odštampan pritiskom na taster? Kako vjerovati sistemu koji vas može „inflatorno opljačkati“ bez da vam itko kaže „izvini“?
Možda je vrijeme da se vratimo korijenima. Ne nužno zlatu, već ideji – da novac mora imati granice, mora imati pokriće, i mora služiti čovjeku, a ne eliti.
Ostani korak ispred. Planiraj pametno.
Ne zaboravite: budućnost se ne gradi kad svi već znaju za nju – već onda kad je vide samo rijetki.
🔥 Budućnost pripada onima koji misle dugoročno. 🔥
Jedno je sigurno – budućnost kripta neće biti dosadna!
Više edukativnih članaka možete pronaći na našoj web stranici kanalu kriptoentuzijasti.io i diskord platformi discord.gg/kriptoentuzijasti
#Crypto #Bitcoin #BullRun2025
Interesantno za pročitati: Mlad i zadužen
Zapratite nas na društvenim mrežama
Zapratite nas na EtherX – socijalna društvena mreža napravljena od Kriptoentuzijasti
Zapratite nas na X-u: (15) Kriptoentuzijasti (@k_entuzijasti)
Hvala svima što čitate naše članke na kriptoentuzijasti.io! 🚀 Ako vam se sviđa ono što čitate, podijelite ih na društvenim mrežama i pomozite nam širiti kripto znanje. Zajedno gradimo svijet kripta! 💪🔗 #Kriptoentuzijasti #Dijeliznanje crypto #Kriptoedukacija #EtherX #društevenamreža #Crypto # binance istraga
👍🏻