Tržište kriptovaluta poznato je po svojoj volatilnosti i nepredvidivosti. Jedan od faktora koji doprinosi ovim karakteristikama su likvidacije, proces u kojem investitori prisilno prodaju svoje pozicije kako bi pokrili gubitke. Likvidacije se najčešće događaju na tržištima s polugom (leveraged markets), gdje investitori posuđuju sredstva kako bi povećali svoje potencijalne dobitke. Iako poluga može povećati profit, također povećava rizik od gubitaka i likvidacija.
Što su likvidacije?
Likvidacija se događa kada investitor koji koristi polugu (npr. posuđeni kapital) nije u mogućnosti održavati svoje pozicije zbog značajnog pada vrijednosti imovine. Burze automatski zatvaraju pozicije kako bi spriječile daljnje gubitke i osigurale povrat posuđenih sredstava. Ovaj proces može izazvati lančanu reakciju koja dodatno povećava volatilnost tržišta.
Vrste likvidacija
- Prisilne likvidacije: Automatske likvidacije koje se događaju kada pozicija investitora padne ispod određenog praga zbog promjene cijene imovine. Ove likvidacije su najčešće na burzama koje nude trgovanje s polugom.
- Ručne likvidacije: Investitori sami zatvaraju svoje pozicije kako bi ograničili gubitke ili realizirali dobitke.
Mehanizam likvidacije
Na primjer, ako investitor koristi polugu 10:1 i posuđuje 90% kapitala za kupnju određene kriptovalute, čak i relativno mali pad cijene te kriptovalute može dovesti do značajnih gubitaka. Ako cijena padne dovoljno da vrijednost investitorove pozicije više ne pokriva posuđeni iznos plus troškove, burza automatski likvidira poziciju.
Utjecaj na tržište
- Volatilnost: Likvidacije mogu značajno povećati volatilnost tržišta. Kada se likvidira velika količina imovine, to može dovesti do naglog pada cijene, što može izazvati dodatne likvidacije u domino efektu.
- Panična prodaja: Prisilne likvidacije mogu izazvati paničnu prodaju među drugim investitorima, dodatno smanjujući cijene.
- Likvidnost: U razdobljima visokih likvidacija, likvidnost na tržištu može se povećati jer se veliki broj pozicija prisilno zatvara. Međutim, ovo također može dovesti do privremenih nelikvidnosti u određenim situacijama, kada nema dovoljno kupaca za sve prodajne naloge.
- Sentiment tržišta: Masovne likvidacije često negativno utječu na sentiment tržišta, što može smanjiti povjerenje investitora i dovesti do produljenih perioda pada cijena.
Primjeri iz stvarnog života
Jedan od poznatih primjera je “crni četvrtak” u ožujku 2020., kada su cijene kriptovaluta dramatično pale. Likvidacije na velikim burzama poput BitMEX-a i Binance-a doprinijele su dodatnom padu cijena, jer su automatske likvidacije potaknule lančanu reakciju prodaje.
Preventivne mjere
- Upravljanje rizikom: Investitori mogu koristiti stop-loss naloge kako bi automatski zatvorili pozicije prije nego što dođe do likvidacija.
- Smanjenje poluge: Korisnici mogu smanjiti korištenje poluge kako bi smanjili rizik od prisilnih likvidacija.
- Diverzifikacija: Diverzifikacija portfelja može pomoći u smanjenju rizika, jer pad vrijednosti jedne imovine može biti kompenziran rastom druge.
Zaključak
Likvidacije imaju značajan utjecaj na tržište kriptovaluta, doprinoseći volatilnosti i nestabilnosti. Razumijevanje mehanizama likvidacije i njihova potencijalnog utjecaja može pomoći investitorima u boljem upravljanju rizikom i donošenju informiranijih odluka. Kroz pravilno upravljanje rizikom i smanjenje poluge, investitori mogu smanjiti vjerojatnost prisilnih likvidacija i zaštititi svoj kapital na nestabilnim tržištima kriptovaluta.
Izdvajamo zanimljivi članak: Zašto biste trebali imati Bitcoin: Objasnjenje, Countdown (kriptoentuzijasti.io) i Cardanov tim sprječio DDOS
Zapratite nas na X-u
