Američki Treasury intervenira na tržištu obveznica i mijenja raspoloženje na financijskim tržištima

Treasury je najavio da će od 9. rujna povećati maksimalni iznos pojedine operacije otkupa dugoročnih obveznica s 2 milijarde na najmanje 4 milijarde dolara. Otkupi će se odnositi na američke državne obveznice s dugim rokovima dospijeća, prvenstveno područje od 10 do 20 godina te od 20 do 30 godina. Program bi prema objavi trebao trajati do 4. studenoga.

Najjednostavnije rečeno, američka država već je ranije izdala obveznice i sada neke od njih otkupljuje natrag prije njihova dospijeća. Zamislimo da je država prije nekoliko godina izdala obveznicu koju investitor posjeduje. Treasury sada kaže: “Spremni smo tu obveznicu ponovno kupiti od vas.” Time se dio postojećih obveznica uklanja iz tržišta, a investitor dobiva novac. Važno je razumjeti da to nije isto što i Fedovo tiskanje novca. Treasury je američko Ministarstvo financija i upravlja državnim dugom, dok je Federal Reserve (Fed) američka središnja banka i vodi monetarnu politiku.

Problem se posljednjih dana pojavio na dugom kraju američkog tržišta obveznica. Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice popeo se na oko 5,34%, što je bila najviša razina od 2007. godine. Nakon objave Treasuryja prinos je pao prema 5,18%. Istodobno je prinos na 10-godišnju obveznicu pao prema 4,65%.

Prinos (yield) je pojednostavljeno kamata koju tržište traži za držanje određene obveznice. Kada Treasury najavi da će biti veći kupac dugoročnih obveznica, tržište očekuje veću potražnju. To podiže cijenu obveznica i pritišće njihov prinos prema dolje.

Američke državne obveznice smatraju se jednom od najvažnijih referentnih imovina u svjetskom financijskom sustavu. Ako 10-godišnja američka obveznica donosi oko 4,6%, investitor može dobiti relativno visok prinos uz vrlo nizak kreditni rizik. Zbog toga se mijenja računica za druge investicije. 

 Ako prinosi snažno rastu:

• dionice postaju relativno manje atraktivne, 
• posebno su pogođene skupe tehnološke dionice, 
• povećavaju se troškovi zaduživanja, 
• smanjuje se apetit za rizičnom imovinom, 
• Bitcoin i kriptovalute također mogu biti pod pritiskom.

Nakon objave Treasuryja tržište je zaključilo da američka vlada ne želi dopustiti da dugoročni prinosi nastave nekontrolirano rasti. Prinosi su pali, dolar je oslabio, a raspoloženje prema rizičnoj imovini poboljšalo se. 

Bitcoin je vrlo brzo reagirao. BTC je s područja oko 64.000 dolara krenuo prema 69.000 dolara, odnosno ostvario rast od više od 7% u vrlo kratkom razdoblju. To nije bilo slučajno. Bitcoin nema vlastiti novčani tok niti isplaćuje kamatu. Zbog toga mu je vrlo važno koliko je atraktivno držati novac u drugim vrstama imovine. Kada prinosi na američke obveznice rastu, investitor može reći: “Zašto bih kupovao rizični Bitcoin kada američke obveznice nude visok prinos?” Kada prinosi padaju, ta alternativa postaje manje privlačna. Tada dio kapitala može krenuti prema rizičnijoj imovini poput dionica i kriptovaluta.

Ethereum je snažno porastao, kao i Solana, XRP i drugi veliki kripto projekti. To je važno jer pokazuje da se nije radilo samo o specifičnoj kupnji Bitcoina, nego o širem povratku apetita prema rizičnoj imovini. Istodobno je poraslo i zlato. To je posebno zanimljivo jer Bitcoin i zlato često imaju različitu ulogu u portfelju, ali oba mogu privući kapital kada investitori žele zaštitu od dugoročnih monetarnih i fiskalnih rizika.

Risk-on znači da su investitori spremniji preuzimati rizik. Primjer: Kada su kamate i prinosi visoki, a tržište zabrinuto, investitori mogu držati više novca i državnih obveznica. 

Kada se financijski uvjeti poboljšaju, počinju kupovati:

• dionice, 
• Bitcoin, 
• Ethereum, 
• druge kriptovalute, 
• robu i druge rizičnije investicije.

Postojao je i drugi snažan pokretač rasta – short squeeze. “Short” znači da se trgovac kladi na pad cijene. Primjerice, trgovac posudi Bitcoin i proda ga po 65.000 dolara, očekujući da će ga kasnije kupiti po 60.000. Ako Bitcoin umjesto toga počne rasti prema 68.000–69.000 dolara, trgovac mora zatvoriti svoju poziciju kupnjom Bitcoina. Ako to mora učiniti veliki broj trgovaca istodobno, nastaje dodatna kupnja koja još više podiže cijenu. To se naziva short squeeze, odnosno prisilno zatvaranje oklada na pad. Tijekom nedavnog pokreta likvidirano je više od milijardu dolara short pozicija, prema različitim tržišnim izvještajima. 

Zato se rast može promatrati kao kombinacija: Treasury najava → pad prinosa → bolji sentiment → kupnja BTC-a → rast cijene → likvidacija shortova → dodatna kupnja → još jači rast.

Bitcoin je ponovno došao do područja oko 69.000 dolara, što nije samo psihološki važna brojka. Oko te razine nalazi se i 200-dnevni pomični prosjek (200-day moving average). Pomični prosjek jednostavno predstavlja prosječnu cijenu određenu kroz određeni broj prethodnih dana. 200-dnevni prosjek koriste mnogi investitori kao pokazatelj dugoročnog trenda. 

Ako je cijena iznad njega, tržište je sklonije tumačiti situaciju kao pozitivnu. Ako je ispod njega, investitori su oprezniji. Bitcoin je mjesecima bio ispod tog područja, pa je povratak iznad 200-dnevnog prosjeka zato privukao dodatnu pažnju. Međutim, jedan dan iznad prosjeka još ne znači da je novi bull market potvrđen. Za to je važnije hoće li Bitcoin sljedećih dana i tjedana zadržati tu razinu.

Nakon objave Treasuryja dolar je oslabio, dok su zlato i kriptovalute ojačali. To je logično iz perspektive međunarodnih investitora. Bitcoin se cijeni u dolarima. Ako dolar slabi, Bitcoin može lakše rasti izražen u dolarima. Još važnije, slabiji dolar i niži prinosi često stvaraju povoljnije uvjete za imovinu koja ne donosi kamatu, poput zlata i Bitcoina.

Odluka Treasuryja nije isto što i Fedovo tiskanje novca. Treasury je povećao program otkupa određenih dugoročnih obveznica kako bi poboljšao likvidnost tržišta. Likvidnost znači koliko se lako neka imovina može kupiti ili prodati bez velikog pomicanja cijene. 

Američko tržište državnih obveznica ogromno je – oko 32 bilijuna dolara – pa je povećanje pojedinačne operacije na 4 milijarde dolara relativno malo u odnosu na ukupno tržište. Reuters stoga upozorava da ova mjera sama po sebi ne rješava temeljne probleme američkog duga, deficita i troškova kamata. Drugim riječima, nije riječ o tome da je američka središnja banka stvorila stotine milijardi novih dolara i kupila Bitcoin. To se nije dogodilo.

Zato što je važna i poruka koju Treasury šalje tržištu. Dugoročni američki prinosi posljednjih su dana snažno rasli, a 30-godišnji prinos dosegnuo je najvišu razinu od 2007. Treasury je sada pokazao da je spreman povećati intervenciju kako bi poboljšao funkcioniranje tržišta i smanjio pritisak na dugoročne prinose. Investitori su to protumačili kao znak da se vlasti neće samo pasivno promatrati rast prinosa. A upravo je taj signal pomogao promijeniti raspoloženje na tržištu.

Ovdje dolazimo do dugoročnije priče. Američki državni dug sada je prešao 40 bilijuna dolara. Problem nije samo veličina duga nego i cijena njegova financiranja. Ako država mora stalno refinancirati stare dugove po višim kamatama, troškovi kamata rastu. Refinanciranje znači uzimanje novog duga kako bi se otplatio stari dug koji je dospio. Ako se dug stalno povećava, a kamatne stope ostaju visoke, država mora sve više novca izdvajati samo za kamate. Zato su dugoročni prinosi toliko važni.

Tu nastaje tzv. “debasement trade”, odnosno ulaganje protiv očekivanog dugoročnog gubitka kupovne moći fiat novca. “Fiat novac” je novac poput američkog dolara ili eura koji svoju vrijednost ne temelji na tome da ga možemo zamijeniti za određenu količinu zlata, nego na povjerenju u monetarni sustav i državu. Ako investitori vjeruju da će države dugoročno imati velike deficite, povećavati dug i pokušavati ga financirati uz relativno niske realne kamatne stope, dio njih traži imovinu čija se ponuda ne može jednostavno povećavati. Zlato je klasičan primjer. Bitcoin je noviji primjer. To ne znači da će Bitcoin automatski rasti svaki put kada američki dug raste. Kratkoročno su prinosi, likvidnost, kamatna politika i raspoloženje investitora često puno važniji. Ali dugoročna fiskalna situacija SAD-a upravo je jedan od razloga zbog kojih dio investitora Bitcoin promatra kao svojevrsnu digitalnu alternativu zlatu.

Nakon skoka najvažnije je vidjeti hoće li se povoljni uvjeti održati.

1. Prinos na 10-godišnje američke obveznice.  Ako nastavi padati, to bi moglo biti pozitivno za BTC. Ako se ponovno snažno vrati prema gore, pritisak na rizičnu imovinu može se vratiti.
2. Prinos na 30-godišnje obveznice. Ovo je posebno važno jer je upravo dugoročni dio tržišta bio razlog Treasuryjeve intervencije.
3. Bitcoin iznad 69.000 USD.  Ako BTC uspije zadržati područje iznad 200-dnevnog prosjeka, tehnička slika postaje pozitivnija.
4. Područje oko 76.000 USD. To bi bila još važnija razina za potvrdu jačeg preokreta trenda prema analizama koje su se pojavile nakon prekjučerašnjeg poteza.
5. Likvidacije short pozicija. 
   Ako se short squeeze smiri, Bitcoin će morati pokazati da postoji stvarna kupnja, a ne samo prisilno zatvaranje oklada na pad.
6. Fed. 
   Treasury nije Fed. Zato treba pratiti i američku središnju banku, posebno očekivanja o kamatnim stopama. Ako Fed bude prisiljen držati kamate visoko zbog inflacije, to bi moglo ograničiti daljnji rast rizične imovine.

Rast Bitcoina nije bio slučajni jednodnevni skok. Neposredni katalizator bio je potez američkog Treasuryja koji je najavio udvostručavanje maksimalnog iznosa otkupa dugoročnih državnih obveznica s 2 na najmanje 4 milijarde dolara po operaciji. Tržište je na to reagiralo padom dugoročnih prinosa, slabljenjem dolara i povećanjem apetita za rizičnom imovinom. Bitcoin je zbog toga snažno porastao, a njegov rast dodatno je ubrzan likvidacijom velikog broja short pozicija. Važno je, međutim, ne pogrešno protumačiti događaj. Treasury nije jednostavno “upumpao novac u Bitcoin”, niti je Fed pokrenuo novo tiskanje novca. Radilo se o intervenciji u funkcioniranje tržišta američkih državnih obveznica, čiji je cilj poboljšati likvidnost i ublažiti pritisak na dugoročne prinose. 

Za Bitcoin je najvažnija posljedica bila promjena financijskog okruženja: niži prinosi + slabiji dolar + veći apetit za rizikom + short squeeze = snažan rast BTC-a i ostatka kripto tržišta. Sada je ključno pitanje može li se taj efekt nastaviti. Ako dugoročni američki prinosi nastave padati, Bitcoin zadrži područje iznad 69.000 USD i kasnije potvrdi proboj prema 76.000 USD, prekjučerašnji događaj mogao bi se pokazati kao mnogo više od običnog jednodnevnog skoka. Ako se, međutim, prinosi ponovno snažno povećaju i BTC izgubi 69.000 USD, vrlo je moguće da je rast bio prvenstveno kombinacija makroekonomskog impulsa i prisilnog zatvaranja short pozicija. Drugim riječima: prekjučerašnji događaj jest značajan, ali tek će ponašanje prinosa i Bitcoina u sljedećim tjednima pokazati je li riječ o početku novog trenda ili samo snažnom oporavku unutar šireg raspona.

Zapratite nas na EtherX – socijalna društvena mreža napravljena od Kriptoentuzijasti

🧠 Kripto nije igra sreće, već proces učenja, discipline i donošenja odluka na temelju činjenica, a ne emocija. Tržište će uvijek nuditi prečace, brzu zaradu i glasne narative – ali dugoročno opstaju oni koji razumiju što rade i zašto to rade. Ako želiš biti ispred mase, prestani slijediti buku i počni graditi znanje. Edukacija nije trošak – ona je investicija. Ako ti je ovaj članak bio koristan, podijeli ga i pomozi nam širiti kvalitetne informacije. Kriptoentuzijasti postoje kako bi znanje bilo jače od hypea. 🚀